Domagoj Dodig, dipl. oec.

Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenim dnevnim rasporedom
rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Budući da sustav zdravstva
mora biti raspoloživ 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, specifičnosti obračuna prekovremenog
rada u sustavu zdravstva posebno su izražene. Cilj ovoga članka jest prikazati normativni okvir
kojim se uređuje obračun plaća u sustavu zdravstva te kroz primjere prikazati specifičnosti obračuna
prekovremenog rada u sustavu zdravstva.

Bolnička zdravstvena zaštita uključuje najsloženije oblike dijagnostike i liječenja te je troškovno
najznačajniji element zdravstvenog sustava na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene
djelatnosti. Ista obuhvaća i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te provođenje posebnih
programa. Tako normativni okvir iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu
djelatnosti, cijene, kao i način financiranja bolničke zdravstvene zaštite. Za provođenje bolničke
zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore
sa subjektima u okviru mreže javno-zdravstvene službe, koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj
ovoga članka je prikazati specifičnosti i način financiranja sekundarne i tercijarne zdravstvene
zaštite kroz djelatnosti bolničkih ustanova, kao i novine u financiranju koje se primjenjuju od
1. srpnja 2024. godine.

Primarna zdravstvena zaštita predstavlja prvi doticaj svakog pojedinca sa zdravstvenim sustavom
i prvi stup za zaštitu, prevenciju, liječenje i sprječavanje bolesti, stoga je njezinu važnost potrebno
promatrati ne samo kroz organizacijske, već i financijske aspekte djelovanja. Tako normativni okvir
iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu djelatnosti, cijene, kao i način financiranja
primarne zdravstvene zaštite. Za provođenje primarne zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore s javnim i privatnim subjektima u
okviru mreže javno-zdravstvene službe i koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj ovoga članka je
prikazati specifičnosti i način financiranja primarne zdravstvene zaštite kroz djelatnosti, kao i novine
u financiranju koje se primjenjuju od 1. srpnja 2024. godine.

Stupanjem na snagu novog zakonodavnog okvira za obračun plaća u državnim i javnim službama od
1. ožujka 2024. godine uspostavljen je jedinstveni sustav plaća u državnom i javnom sektoru. Detaljnije
uređenje sustava plaća u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je Temeljnim
kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama i Kolektivnim ugovorom za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u
djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od 50 % troškova za
plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu te na zdravstvene radnike
u timu u ordinaciji, zakupu ili koncesiji u mreži javne zdravstvene službe. S obzirom da zdravstvenu
djelatnost ne obavljaju samo javne zdravstvene ustanove, već i privatne zdravstvene ustanove,
trgovačka društva, kao i privatni zdravstveni radnici, potrebno je utvrditi tko je od navedenih subjekata
obveznik primjene Kolektivnog ugovora odnosno tko je obvezan i na koji način uskladiti obračun plaće
i ostalih materijalnih prava svojim radnicima sukladno navedenom normativnom okviru.

Decentralizirane funkcije su rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu
skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
a financiraju se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane
funkcije. Vlada Republike Hrvatske za svaku proračunsku godinu na temelju Zakona o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi normativne propise koji uređuju način
izračuna, planiranje i izvršenje decentraliziranih funkcija. Cilj ovoga članka je prikazati ulogu i značaj
decentraliziranih funkcija iz područja zdravstva, uzimajući u obzir specifičnosti izmjene Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, kao i posebne propise koje se odnose na obnovu zdravstvene infrastrukture
oštećene u potresu.

Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz mjeseca travnja 2024. g. detaljnije se uređuju
prava i obveze doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Tako se detaljnije uređuju odredbe
vezane uz ugovore o međusobnim pravima i obvezama koje doktori medicine na specijalizaciji
sklapaju sa zdravstvenim ustanovama, nadalje, zakonskim odredbama smanjuju se troškovi koje u
slučaju raskida ugovora o radu, prije isteka ugovorene obveze rada, doktor medicine mora vratiti i
sl. Ovim člankom prikazana je praksa i način izračuna troškova specijalizacije prethodnim i novim
zakonodavnim okvirom.

Novi zakonodavni okvir za obračun plaća u državnoj i javnoj službi predstavlja značajan napredak
s ciljem osiguranja unaprjeđenja sustava plaća na istim radnim mjestima odnosno da jednaka
plaća vrijedi za jednaki rad. S obzirom na to da resor zdravstva obuhvaća preko 75.000 zaposlenih
u zdravstvenim ustanovama na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i
na razini zdravstvenih zavoda, donošenje novog normativnog okvira za obračun plaća predstavlja
značajan iskorak prema tome da se unutar raspoloživih fiskalnih kapaciteta javnog sektora omogući
pravedna naknada radnicima za izvršeni rad. U članku je prikazana ocjena stanja do 1. ožujka
2024. godine, utjecaj primjene novog zakonodavnog okvira o plaćama u javnim službama na resor
zdravstva, kao i izazovi s kojima se resor suočava s donošenjem novih propisa u vidu prevođenja
postojećih radnih mjesta te obračuna plaća.