Mr. sc. Miljenka Cutvarić

Kod obračuna PDV-a na usluge koje se pružaju u okviru djelatnosti ugostiteljstva često se javljaju
dvojbe vezane za primjenu odgovarajuće porezne stope obzirom da se radi o djelatnosti čije se usluge
oporezuju različitim poreznim stopama. Na dio usluga primjenjuje se snižena stopa 13 %, dok se
drugi dio oporezuje standardnom stopom 25 %. Iste dvojbe javljaju se i kod oporezivanja usluga
koje ugostitelji pružaju u okviru usluga u objektima iz skupine “kampovi”. Prema Zakonu i Pravilniku
o PDV-u u pogledu primjene snižene stope, ugostiteljskim objektima smatraju se između ostalih i
kampovi, kamp naselja i kampirališta, a snižena stopa primjenjuje se osim na usluge smještaja i
prehrane u tim objektima i na usluge iznajmljivanja prostora u kampovima za odmor kako je to
propisano člankom 38. Zakona i člankom 47. Pravilnika o PDV-u. Autorica u članku piše o primjeni
snižene ili standardne stope PDV-a ovisno o vrsti usluga koje se pružaju u okviru djelatnosti kampa.

Predmet oporezivanja PDV-om prema članku 4. Zakona o PDV-u je isporuka dobara u tuzemstvu uz
naknadu koju obavi porezni obveznik. Iako je čl. 7. Zakona definirano da se isporukom smatra prijenos
prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, istim člankom u stavku 5. propisano
je da se isporukom uz naknadu smatra i premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog
obveznika koja je za potrebe svojeg poslovanja bez prenošenja prava raspolaganja na drugoga
otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu.
Obzirom da se dobra otpremaju (fizički prevoze) u drugu državu članicu, nastaje robna razmjena
unutar EU za koju su propisana porezna pravila i način praćenja iako se ne radi o prodaji dobara
niti prijenosu prava raspolaganja. Autorica u članku piše o obračunu PDV-a i primjeni poreznog
oslobođenja kod premještanja dobara u drugu državu članicu.

Kada proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja osoba koja ima
sjedište, boravište ili prebivalište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno
je, ovisno o vrsti usluge, utvrditi je li korisnik obvezan obračunati PDV. Obveza obračuna PDV-a ovisi
o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja (odnosno oporezivanja). Mjesto
obavljanja odnosno oporezivanja usluga propisano je člancima 17. do 26. Zakona o PDV-u pri čemu
je opće načelo da se usluge koje obavlja porezni obveznik drugom poreznom obvezniku oporezuju
prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Navedeno znači da kada hrvatskom poreznom
obvezniku uslugu obavi porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu,
primatelj usluge je obvezan obračunati PDV prema odredbama Zakona o PDV-u, neovisno o tome je li
osoba koja obavlja uslugu u svojoj državi u sustavu PDV-a. Poreznim obveznikom vezano za primjenu
odredbi o mjestu oporezivanja usluga smatra se i „mali porezni obveznik“. Tako je obveznik obračuna
PDV-a prema sjedištu primatelja i hrvatski „mali porezni obveznik“, tj. i korisnici usluga izvan sustava
PDV-a. Autorica u članku piše o obvezi obračuna PDV-a na autorske ugovore, ugovore o djelu i druge
usluge za koje se naknada isplaćuje osobama sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu.

Jedno od načela PDV-a je načelo odredišta prema kojemu se PDV-om oporezuju sva dobra koja se
konačno troše u zemlji, bez obzira na mjesto proizvodnje u tuzemstvu ili inozemstvu. Polazeći od ovog
načela PDV na promet proizvoda i obavljanje usluga koji se smatraju da spadaju u krajnju potrošnju
pripada državama potrošnje pa se isporučitelj kao porezni obveznik načelno treba registrirati za potrebe
PDV-a u državi potrošnje. Da bi se pojednostavnilo pitanje registracije poreznih obveznika u nizu
država članica u kojima obavljaju isporuke oporezive prema mjestu potrošnje, propisana je mogućnost
primjene posebnog postupka oporezivanja kod prodaje na daljinu i kod obavljanja određenih usluga
koje se oporezuju prema mjestu potrošnje. Primjena posebnog postupka oporezivanja sastoji se
u mogućnosti plaćanja PDV-a na jednom mjestu. Mogućnost obračuna PDV-a na jednom mjestu
korištenjem elektroničkog sustava (OSS – One Stop Shop), odnosi se na prodaju dobara na daljinu
i kod usluga koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici. Svrha elektroničkog sustava je
omogućiti poreznim obveznicima sa sjedištem u različitim državama članicama ispunjavanje obveze
plaćanja PDV-a prema svim državama članicama EU u jednoj državi podnošenjem prijave PDV-a
putem tog sustava. Sustav omogućava da se podaci iz prijave automatski prenose onim državama
članicama u kojima su isporuke oporezive i u kojima treba platiti PDV prema načelu odredišta.

Općenito, mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku, kao i osobi koja djeluju kao porezni
obveznik, smatra se mjesto sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge. Kada usluge za koje je
propisano opće pravilo o mjestu obavljanja, hrvatskom poreznom obvezniku ili osobi koja djeluje kao
porezni obveznik, obavi osoba koja nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj,
primatelj usluge ima obvezu obračunati PDV. Osnovica za obračun PDV-a je dogovorena naknada, a
obveza je propisana člankom 75. st. 1. točka 6. Zakona o PDV-u. Obvezu obračuna PDV-a na usluge
koje se oporezuju prema sjedištu primatelja usluge, osim poreznih obveznika koji su upisani u registar
obveznika PDV-a, imaju i ostali primatelji koji se u ovom slučaju moraju registrirati za potrebe PDV-a.
Između ostalih usluga, ova se obveza odnosi i na usluge po osnovu autorskih ugovora odnosno
po osnovu određenih ugovora o djelu sklopljenih s inozemnim fizičkim osobama (predavačima,
prevoditeljima, recenzentima, autorima, izvođačima, umjetnicima, konzultantima i sl.). Autorica u
članku piše o obvezi obračuna PDV-a na usluge poreznih obveznika sa sjedištem u inozemstvu za koje
je propisana obveza plaćanja PDV-a prema sjedištu poreznog obveznika korisnika usluge odnosno na
usluge za koje je propisano da je mjesto oporezivanja tuzemstvo.

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije koji ostvaruju vrijednost isporuka u okviru oporezive
gospodarske djelatnosti u iznosu koji nije veći od 40.000,00 eura, smatraju se „malim poreznim
obveznicima“. Oni primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike koji
podrazumijeva da su njihove isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, na izlaznim računima ne iskazuju
PDV i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Sukladno članku 90. Zakona o PDV-u oni se nisu obvezni
upisati u registar poreznih obveznika, ali se pod određenim uvjetima smatraju osobama koje se
trebaju registrirati za potrebe PDV-a. Ako „mali porezni obveznik“ tijekom godine ostvari vrijednost
oporezivih isporuka u iznosu iznad propisanog praga obvezan se od 1. sljedećeg mjeseca upisati u
registar obveznika PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama „malih poreznih obveznika“ u slučaju
ulaska u sustav PDV-a tijekom godine odnosno o njihovim transakcijama zbog kojih su se obvezni
registrirati za potrebe PDV-a.

U okviru svoje djelatnosti turističke agencije mogu obavljati i turističke usluge u okviru kongresnog
turizma. Djelatnost je uređena Zakonom o pružanju usluga u turizmu, a agencije ju mogu obavljati
organizacijom kongresnog turizma u tuzemstvu ili u inozemstvu. O paketu usluga koje agencija
pruža u okviru organizacije kongresnog turizma ovisi i način obračuna PDV-a. Agencija kao obveznik
PDV-a primjenjuje redovni obračun PDV-a ako u okviru usluga koje pruža nisu uključene usluge
vezane za putovanje (smještaj ili prijevoz) ili posebni postupak oporezivanja ako u okviru organizacije
kongresa prodaje i uslugu smještaja ili prijevoza sudionicima kongresa. Autorica u nastavku članka
piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije kongresa, konferencija, seminara ili drugih
edukacija odnosno događanja.

Isporuke dobara unutar Europske unije oslobođene su PDV-a u državi članici otpreme, ako je kupac
porezni obveznik u drugoj državi članici koji je obvezan obračunati PDV na stjecanje dobara. Kako
bi isporučitelj iz jedne države članice mogao provjeriti je li njegov kupac registriran kao porezni
obveznik u državi članici u kojoj otprema završava, države članice u tu svrhu razmjenjuju podatke
putem VIES baze koja sadrži PDV identifikacijske brojeve dodijeljene poreznim obveznicima koji
posluju na jedinstvenom europskom tržištu. Autorica u nastavku članka piše o isporukama dobara
unutar Europske unije i o uvjetima za primjenu poreznog oslobođenja između poreznih obveznika u
različitim državama članicama.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da ugostiteljsku djelatnost, između ostalih
registriranih ugostitelja, mogu obavljati i određeni proračunski korisnici i neprofitne organizacije.
Oni djelatnost ugostiteljstva mogu obavljati samo uz ispunjavanje posebnih uvjeta i najčešće je
uvjetovano da se djelatnost obavlja za svoje članove. Autorica u članku daje pregled obveza prema
poreznim propisima i prema propisima o obavljanju djelatnosti koje proračunski korisnici i neprofitne
organizacije moraju ispunjavati u okviru ugostiteljske djelatnosti.

U skladu s čl. 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska obrtnička komora donijela je novu Odluku o dopuštenoj
visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br, 39/24. te
se primjenjuje od 11. travnja 2024. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz 2004.
godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke za ugostitelje obrtnike. Autorica u
članku daje praktične primjene obračuna kala, rastepa, kvara i loma kod obrtnika koji pružaju usluge
pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.