Primjena nove 12. revidirane verzije USALI standarda u hotelijerstvu
Hotelijerstvo je djelatnost s međunarodnim karakterom poslovanja, što uvjetuje prihvaćanje čitavog
niza međunarodnih standarda informiranja i komuniciranja na tržištu. Uniform System of Accounts
for the Lodging Industry (USALI) predstavlja općeprihvaćeni standard praćenja rezultata poslovanja
u svjetskom hotelijerstvu koji je namijenjen menadžmentu, vlasnicima, investitorima te financijskim
institucijama, a čija primjena u hrvatskom hotelijerstvu omogućuje usporedbu rezultata s primjerice
prosječnim ili najboljim rezultatom u djelatnosti u zemlji i inozemstvu, kao i s rezultatima prošlog
obračunskog razdoblja i internim planom i budžetom. Kao temeljni okvir za uvođenje sustava
računovodstva odgovornosti u hotelijerstvu, USALI definira pokazatelje praćenja i izvještavanja svih
vrsta prihoda i troškova po pojedinim odjeljenjima, kao i iskazivanje ključnih pokazatelja poslovanja
pojedinih odjeljenja hotelskih objekata. Hospitality Financial and Technology Professionals (HFTP®)
i Global Finance Committee (GFC) u veljači 2025. g. je konačno objavio dugo očekivano izdanje nove
12. revidirane verzije USALI, s datumom primjene 1. siječnja 2026. g. Objavljivanje 12. revidiranog
izdanja označava značajnu prekretnicu, uvodeći poboljšanja koja su usklađena sa suvremenim
praksama u hotelskoj djelatnosti i rješavaju nove globalne izazove koje su dugo ignorirane. U članku se
navode najvažnije promjene kojima se temeljno poboljšava transparentnost financijskih i operativnih
aspekata u ugostiteljstvu.
Menadžment prinosa i politika prebukiranja u hotelijerstvu u uvjetima neizvjesnosti i poremećaja u poslovanju
Menadžment prinosa je razvijena, znanstvena i stručna praksa koja se dosta široko rabi u svim
uslužnim djelatnostima s ograničenim kapacitetom omogućujući posebice hotelijerskoj industriji
donošenje najbitnijih poslovnih odluka, na primjer, koliko kapaciteta prodati, kojim klijentima i po
kojoj cijeni. Politika prebukiranja kao osnovna sastavnica menadžmenta prinosa nije nimalo lagan
zadatak i numerički je intenzivan koji traži neprekidni monitoring i zahtijeva utvrđivanje optimalne
razine prebukiranja u svakom trenutku te kontinuirano prilagođavanje ovisno o specifičnostima
potražnje za hotelskim sobama i statistici bukinga.
Dinamičnim trendovima turizma, tehnologije i potreba suvremenih putnika te učestale krizne situacije
(pandemija COVID-19, rat u Ukrajini, migracijski problemi, globalno zatopljenje, smanjenje životnog
standarda u emitivnim turističkim zemljama…) kada dolazi do poremećaja u standardnim tokovima
poslovanja traži odgovore na čitav niz novih pitanja: Je li poslovanje sukladno ekonomiji obujma
jedini i pravi način upravljanja ovom industrijom? Kako se može nastaviti postojeći model upravljanja
u uvjetima promijenjenih sigurnosnih uvjeta? Može li i dalje u hotelima imati postojeći buffet doručak
s velikim brojem ljudi u hotelima i hoće li zrakoplovi moći letjeti s jednakim brojem putnika?Kako
stvoriti turistički proizvod koji omogućuje zahvaćanje širih tržišnih segmenata? Kako odrediti koje će
ciljane skupine najbolje reagirati na hotelijerski proizvod, cijenu, promotivnu poruku i distribucijske
tehnike? Koji je tržišni segment najisplativiji te po čemu su bolji ili lošiji od konkurencije?
Ono što u ovom trenutku sigurno može osigurati uspješnost je odmak od masovnog načina poslovanja
i okretanje stvaranju dodane vrijednosti, socijalnoj odgovornosti i shvaćanju potreba pojedinca.
Hoteli koji to prepoznaju i brzo se prilagode novonastalim potrebama, imaju veliku šansu za uspjeh.
Turistički najam: izazovi u oporezivanju i status domaćina
Broj pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu neprestano raste – prema podacima Porezne uprave,
2024. godine bilo je oko 112 tisuća iznajmljivača, što je čak 15 tisuća više nego dvije godine ranije. I dok
brojke rastu, s njima dolaze i nova pravila. Jer, uz to što turizam puni proračun, sve više utječe i na cijene
stanova, dostupnost stanovanja i opterećenost infrastrukture – osobito u obalnim gradovima.
Upravo zato u posljednje dvije godine država je krenula ozbiljnije regulirati ovaj sektor. Osim što je
krajem 2023. donesen Zakon o turizmu, od 1. siječnja 2025. na snagu su stupile i izmjene niza propisa
– Zakona o porezu na dohodak, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o upravljanju zgradama.
Među najvažnijim promjenama ističe se uvođenje razlike između “iznajmljivača” i “domaćina” –
domaćin mora imati prebivalište u županiji gdje iznajmljuje. Ta razlika otvara vrata potencijalnom
novom načinu oporezivanja u budućnosti.
Paušalni porez po krevetu i dalje je najčešći model oporezivanja dohotka pružatelja ugostiteljskih
usluga u domaćinstvu – neovisno o tome radi li se o iznajmljivaču luksuzne vile ili jednostavnog
apartmana uz magistralu. No sve je više rasprava o tome koliko je taj model zapravo pravedan.
Ovaj članak detaljno analizira regulativne promjene za djelatnosti iznajmljivanja smještaja u turizmu
od početka 2025. godine.
Posebna pozornost posvećena je i tzv. nekomercijalnom smještaju odnosno stanovima i kućama koje
se u službenim evidencijama ne vode kao registrirani smještaj za turizam, ali se svejedno koriste i u te
svrhe. Prema Popisu stanovništva iz 2021., u RH je više od 230 tisuća objekata koji se koriste isključivo
za odmor. Zanimljiv je podatak da je više od 53 tisuće nekretnina prodano strancima u zadnjih pet
godina; najviše Slovencima, Nijemcima i Austrijancima. Sve to dodatno otežava pristup stambenom
prostoru lokalnom stanovništvu, a posebno je osjetljivo pitanje kada se takve nekretnine koriste za
neprijavljeno turističko iznajmljivanje.
Kako se zapravo oporezuje djelatnost iznajmljivanja smještaja u turizmu? Je li riječ o najmanje
oporezovanoj djelatnosti u RH? Što donosi razgraničenje domaćina od drugih iznajmljivača i hoće li
to u budućnosti donijeti novu poreznu politiku? Kakav je utjecaj nekomercijalnog smještaja?
Odgovore na ta, ali i druga pitanja – uključujući kako se računa indeks turističke razvijenosti, zašto
su apartmani u višestambenim zgradama pod posebnom lupom i što zapravo znači biti domaćin –
donosi ovaj rad.
Porezne obveze iznajmljivača rezidenata kod pružanja usluga smještaja u apartmanima i kućama za odmor
Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti usluge smještaja gostima mogu pružati i građani u okviru
svog domaćinstva bez posebne registracije obrta ili trgovačkog društva. Usluge smještaja građani
mogu pružati u sobama, apartmanima i kućama za odmor kojih su vlasnici te usluge smještaja u
kampu na vlastitom zemljištu. Za pružanje usluga smještaja u objektu ili kampu, iznajmljivač mora
ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Prema
izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti od 1. siječnja 2025. razlikuje se status iznajmljivača
domaćina od ostalih iznajmljivača. Domaćinom se smatra iznajmljivač koji ima prebivalište na
području jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi objekt u kojemu pruža ugostiteljske usluge
smještaja. U nastavku članka autorica daje pregled važećih propisa o plaćanju poreza na dohodak,
turističke pristojbe i članarine turističkim zajednicama građana koji pružaju usluge smještaja u
domaćinstvu.
Obavljanje ugostiteljskih usluga na OPG-u i obveze nositelja djelatnosti
Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu spada u
dopunsku djelatnost OPG-a koja se registrira prema Zakonu o OPG-u i u skladu s propisima koji uređuju
ugostiteljsku i turističku djelatnost. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u
turizmu ovu djelatnost uređuju kao ugostiteljske i turističke usluge na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu. Autorica u članku piše o uvjetima za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na
OPG-u, o poreznim obvezama i obvezama za doprinose nositelja OPG-a.
Pokazatelji efikasnosti poslovanja u hotelijerstvu na osnovi USALI standarda
Hotelijerstvo je djelatnost s međunarodnim karakterom poslovanja što uvjetuje prihvaćanje čitavog niza
međunarodnih standarda informiranja i komuniciranja na tržištu. Uniform System of Accounts for the
Lodging Industry (USALI) predstavlja općeprihvaćeni standard praćenja rezultata poslovanja u svjetskom
hotelijerstvu koji je namijenjen menadžmentu, vlasnicima, investitorima te financijskim institucijama,
a čija primjena u hrvatskom hotelijerstvu omogućuje usporedbu rezultata s na primjer prosječnim ili
najboljim rezultatom u djelatnosti u zemlji i inozemstvu, kao i s rezultatima prošlog obračunskog razdoblja
i internim planom i budžetom. Kao temeljni okvir za uvođenje sustava računovodstva odgovornosti
u hotelijerstvu, USALI definira pokazatelje praćenja i izvještavanja svih vrsta prihoda i troškova po
pojedinim odjeljenjima, kao i iskazivanje ključnih pokazatelja poslovanja pojedinih odjeljenja hotelskih
objekata. Hospitality Financial and Technology Professionals (HFTP®) i Global Finance Committee (GFC)
pripremaju izdanje nove 12. revidirane verzije USALI koja se očekuje u proljeće 2024. godine. Ujedno
se u novije vrijeme sve veća važnost dodjeljuje nefinancijskim pokazateljima u poslovanju hotelijerskih
poduzeća primjenom Direktive o nefinancijskom izvještavanju 2014/95/EU, koja je stupila na snagu
početkom 2017. godine kojom je i izmijenjena Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU), a
koja nalaže obvezno nefinancijsko izvještavanje za poduzeća od javnog interesa.
Nova odluka HGK o porezno dopuštenim gubicima u ugostiteljstvu
U skladu s člankom 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska gospodarska komora donijela je novu Odluku
o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br.
69/23. te se primjenjuje od 6. srpnja 2023. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz
1999. godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke u djelatnosti ugostiteljstva.
U članku autorica daje praktične primjene obračuna dopuštenog kala, rastepa, kvara i loma kod
ugostitelja koji pružaju usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.
Mjerenje efikasnosti poslovanja u hotelijerstvu pokazateljem GOPPar
U suvremenim uvjetima jednostavna analiza zauzetosti kapaciteta i ukupnog prihoda u hotelijerstvu
postaje sve više nedovoljna za realnu ocjenu efikasnosti poslovanja hotela jer zahtijeva čitav niz
odluka i tehnika te potpuno razumijevanje potražnje na hotelskom tržištu, opravdavajući tezu kako
isključivo prema ostvarenoj dobiti treba mjeriti efikasnost poslovanja hotela. Pokazatelj GOPPar
postaje sve važniji pokazatelj efikasnosti i profitnog menadžmenta u hotelijerstvu jer pruža cjelovitiju
sliku profitabilnosti hotela i omogućuje hotelima usporedbu svojih performansi s drugim hotelima,
identificiranju područja za poboljšanje te prilagodbu svoje strategije i poboljšanje profitabilnosti.
Unatoč navedenom globalnom trendu, profitni menadžment je još uvijek nedostatno zastupljen u
hrvatskom hotelijerstvu i pretežito se koristi u hrvatskim hotelima koji se nalaze u nekom svjetskom
lancu, jer je njihovo korištenje standard poslovanja tih lanaca. Pokazatelj GOPPar, jedan od najvažnijih
pokazatelja efikasnosti poslovanja u hotelijerstvu, kao omjer dobiti i raspoloživih smještajnih jedinica,
u hrvatskim hotelima je direktno uvjetovan visokom razinom sezonalnosti i relativno niskom razinom
zauzetosti hotelskih kapaciteta tijekom godine.
Porezne obveze građana iznajmljivača soba, apartmana i kuća za odmor
Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti usluge smještaja gostima mogu pružati i građani u okviru
svog domaćinstva bez posebne registracije obrta ili trgovačkog društva. Usluge smještaja građani
mogu pružati u sobama, apartmanima i kućama za odmor kojih su vlasnici te usluge smještaja u
kampu na vlastitom zemljištu. Za pružanje usluga smještaja u objektu ili kampu, iznajmljivač mora
ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. U
nastavku članka autorica daje pregled važećih propisa o plaćanju poreza na dohodak, turističke
pristojbe i članarine turističkim zajednicama građana koji pružaju usluge smještaja u domaćinstvu.
Ugostiteljske usluge na OPG-u – porezni aspekt poslovanja i obveze u procesu uvođenja eura
Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu spada u
dopunsku djelatnost OPG-a koja se registrira prema Zakonu o OPG-u i u skladu s propisima koji uređuju
ugostiteljsku i turističku djelatnost. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u
turizmu ovu djelatnost uređuju kao ugostiteljske i turističke usluge na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu. Autorica u članku piše o uvjetima za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na
OPG-u, o poreznim obvezama nositelja OPG-a te o njihovim obvezama vezano za uvođenje eura kao
službene valute u Republici Hrvatskoj.