Opći porezni zakon

Podmirivanje javnih davanja prema utvrđenim rokovima dospijeća je obveza svih pravnih i fizičkih
osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost te djelatnost slobodnog zanimanja. Ako se pri
popunjavanju podataka na nalogu za plaćanje poreza, obveznih doprinosa te drugih javnih davanja,
upišu pogrešni podaci, uplaćena sredstva mogu biti usmjerena na pogrešan račun proračuna ili
uplatni račun, čime porezna obveza nije podmirena ili je neki drugi javni prihod preplaćen.
Budući se danom uplate poreza i drugih javnih davanja, smatra dan kada su sredstva evidentirana
na uplatnim računima, to je sudionicima u platnom prometu u interesu da odmah po otkrivanju
pogreške pri uplati javnih davanja za koje analitičku evidenciju obavlja Porezna uprava, podnesu
zahtjev za povrat sredstava.
Međutim, osim Poreznoj upravi, zahtjevi za povrat pogrešno uplaćenih javnih davanja podnose se i
drugim tijelima i institucijama koje su posebno navedene u Naputku o načinu uplaćivanja prihoda
proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, koji se primjenjuje
u 2024. godini.

Svim poslovnim subjektima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, omogućeno je korištenje
elektroničkih usluga Porezne uprave – ePorezna u sklopu Jedinstvenog portala Porezne uprave. Osim
poduzetnicima, elektroničke usluge dostupne su i građanima povezivanjem sa sustavom eGrađani.
Za pristup elektroničkim uslugama potrebno je posjedovati elektroničke vjerodajnice unutar sustava
NIAS koje predstavljaju sredstvo za elektroničku identifikaciju i autentifikaciju korisnika.
Nadograđeni sustav elektroničkih usluga Porezne uprave od travnja 2023. godine omogućuje
provjeru poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a te provjeru je li PDV plaćaju
prema naplaćenoj naknadi. Nadalje, Porezna uprava je u korisnički pretinac započela s dostavljanjem
pisma upozorenja prema kojemu se porezni obveznici upozoravaju na moguće poslovanje s rizičnim
dobavljačima, dok je obveznicima fiskalizacije dana obavijest o radnoj verziji XML sheme za prijavu
podataka o napojnici u sustav fiskalizacije s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, a prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom iz šestog kruga porezne reforme.

U ovom članku autor je temeljem Općeg poreznog zakona obrazložio status i ulogu vještaka u
poreznom nadzoru.
Također, obrazloženo je i ilustrirano imenovanje i pozivanje vještaka te njihovo mišljenje i nalazi.

Porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji u poslovnim knjigama
imaju evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine, koje su dospjele sukladno rokovima ispunjenja
novčanih obveza propisanim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dužni su
sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama po računima za isporuku dobara
i usluga sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine. Izvješće se sastavlja na Obrascu OPZSTAT-1 i dostavlja Poreznoj upravi u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak (28.
veljače) ili poreza na dobit (30. travnja), o čemu autorica piše u nastavku članka.

Porezna uprava provodi ovršni postupak radi prisilne naplate nepodmirenih obveza po osnovi poreza,
doprinosa i drugih javnih davanja od pravnih i fizičkih osoba – poreznih dužnika, ako je porezni
dug dospio. Postupak prisilne naplate poreznog duga porezno tijelo najčešće provodi na temelju
ovršnih i vjerodostojnih isprava, donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje
ovršenik ima na računu kod banke s nalogom Financijskoj agenciji za prijenos zaplijenjenih novčanih
sredstava na propisane račune te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod
poslodavca.

Za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, porezno tijelo i porezni obveznik mogu do
uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu. Uvjet za sklapanje
porezne nagodbe su prihvaćanje novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora te odricanje od
prava na korištenje pravnih lijekova od strane poreznog obveznika. Cilj sklapanja porezne nagodbe je
skraćivanje trajanja poreznog postupka, učinkovitija naplata poreznih obveza utvrđenih u postupcima
poreznog nadzora te poticanje poreznih obveznika na dobrovoljno izvršenje poreznih obveza.
Ako su u postupku poreznog nadzora obveze poreznih obveznika utvrđene procjenom, tada se
sklapanjem porezne nagodbe novoutvrđena porezna obveza (glavnica) i zatezna kamata mogu
smanjiti za ukupno 5 %. Međutim, ovisno o ugovorenoj svoti i roku plaćanja, na preostali iznos
novoutvrđenih obveza nakon umanjenja za 5 %, mogu se još dodatno smanjiti utvrđene zatezne
kamate. Porezna nagodba može se sklopiti i za dio novoutvrđenih poreznih obveza.