Porez na dohodak

Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do 90
dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona.Cijena jednog
dnevnog kupona za 2023. godinu iznosi 3,65 eura.Zarada radnika oporezuje se kao drugi dohodak, po
stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom. Porezna obveza dospijeva do kraja mjeseca u kojemu
je primitak isplaćen, a na dan dospijeća poreza i prireza poslodavac ispostavlja obrazac JOPPD.
Radniku koji radi na povremenim i privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, poslodavac može
na svoj teret omogućiti smještaj i prehranu.Ti primici neovisno o iznosu koji je omogućen radniku, ne
podliježu obvezi poreza na dohodak i iskazuju se u obrascu JOPPD kao neoporezivi primitak radnika.

Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka.

Primici od dividendi i udjela u dobiti koje ostvaruju fizičke osobe, oporezivi su porezom na dohodak od
kapitala, po stopi od 10 %, uvećano za prirez porezu na dohodak. Na isti se način oporezuju dividende
i udjeli u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare u inozemstvu ili prime iz inozemstva, ako
nije drugačije propisano ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje
s državom izvora inozemnog dohotka. Porezni obveznik je dužan o ostvarenom dohotku izvještavati
Poreznu upravu Hrvatske, na obrascu JOPPD odnosno na obrascu INO-DOH.
U članku se analiziraju obveze fizičkih osoba, hrvatskih poreznih rezidenata koji dividendu i udjele u
dobiti prime izravno iz inozemstva ili u inozemstvu.

Mirovine ostvarene iz sustava obveznog osiguranja oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog
rada, bilo da se ostvaruju samo iz prvog mirovinskog stupa ili kao kombinirana mirovina iz prvog
i drugog stupa obveznog osiguranja. Dohotkom od nesamostalnog rada smatra se i jednokratna
isplata sredstava ušteđenih u drugom stupu obveznog osiguranja koju korisnik ostvari uz uvjete
propisane posebnim zakonom. U vezi s pravom na osobni odbitak, korisnici mirovina su izjednačeni s
ostalim obveznicima poreza na dohodak. Mirovine koje se isplaćuju na temelju dobrovoljne mirovinske
štednje, ne oporezuju se porezom na dohodak.
Mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje, s tim da neki korisnici mirovina sami snose teret obveze doprinosa, a za
neke se korisnike doprinos plaća na teret državnog proračuna.
Korisniku mirovine koji uz dohodak od mirovine ostvaruje i druge izvore godišnjih dohodaka,
oporezivanje na godišnjoj razini provodi se uz primjenu načela razmjernosti.

Na početku 2023. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i dvije uzastopne
izmjene Pravilnika o porezu na dohodak u kojima su svi porezni instituti propisani tim propisima,
određeni u eurima. Osim usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, povećan je iznos primitaka uzdržavane djece i uzdržavanih članova obitelji koji nisu
zapreka korištenju prava na uvećanje osobnog odbitka poreznom obvezniku kojemu su te osobe
uzdržavani članovi obitelji. Ova se novina primjenjuje i u godišnjem obračunu poreza na dohodak za
2022. godinu. Porezna tarifa je u 2023. godini propisana u eurima. Izjednačena je isplata na žiro i na
tekući račun pa se dohoci za koje je do 2022. bila propisana obveza isplate na žiroračun, od 1. siječnja
2023. mogu isplaćivati na tekući račun.
U izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku o porezu na dohodak svi su neoporezivi primici propisani
u eurima, za većinu primitaka u nepromijenjenom iznosu i uvjetima neoporezive isplate. Promjene
su samo u dinamici isplate primitaka za podmirivanje troškova prehrane radnika, povećane su
neoporezive zarade učenika i studenata koji rade preko ovlaštenih posrednika i uveden je novi
neoporezivi primitak namijenjen podmirivanju troškova radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada.
Nastavno donosimo prikaz najvažnijih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka od 1. siječnja 2023.
godine.

U članku prikazujemo pravila i obveze poreznih obveznika prilikom prijavljivanja i plaćanja inozemnog
dohotka. Pojašnjava se sadržaj i funkcija obrazaca INO-IZJAVA i INO-DOH na kojima se prijavljuju
činjenice o ostvarivanju dohotka iz ili u inozemstvu te alternativne mogućnosti prijave iznosa
oporezivog inozemnog dohotka kroz praktične primjere.

Dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine ostvaruju fizičke osobe kao naknadu za prodani otpad.
Ne oporezuje se povratna naknada za ambalažu ni naknada ostvarena otuđenjem otpada koji je
prikupljen u okviru organiziranih akcija u svrhu zaštite okoliša. Dohodak od prodaje otpada oporezuje
se porezom po odbitku, stopom od 10 % uvećano za prirez. Neto svotu dohotka je dopušteno isplatiti
stjecatelju u gotovu novcu.
Trgovac na malo koji otkupljuje otpad od građana, dužan je Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD,
najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene u tekućem mjesecu.

Zaključkom Vlade RH od 8. rujna 2022., ministar financija je zadužen povećati određene neoporezive
primitke propisane Pravilnikom o porezu na dohodak. U realizaciji te obveze, Pravilnik o izmjenama
i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak prošao je postupak e-savjetovanja, kao dio procedure prije
stupanja na snagu. Primjena novih neoporezivih iznosa predviđena je od 1. listopada 2022. godine.

U hrvatskom poreznom sustavu oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi kamata na štednju
prisutno je od 1. siječnja 2015. Stoga od navedenog datuma kamate koje se fizičkim osobama
isplaćuju ili pripisuju temeljem oročenog štednog uloga podliježu oporezivanju odnosno oporezivanju
podliježu kamate isplaćene ili pripisane od 1. siječnja 2015. Od 1. siječnja 2021. na ostvareni dohodak
od kapitala po osnovi kamata na štednju plaća se porez po stopi koja iznosi 10 % odnosno ista je u
okviru petog kruga poreznog rasterećenja smanjena s 12 % na 10 %. U nastavku se govori o načinu
oporezivanja kamata na štednju ostvarenih u tuzemstvu i iz inozemstva te načinu izvještavanja o
tako ostvarenom dohotku.

Pri isplati drugog dohotka nerezidentima tuzemni je isplatitelj obvezan obračunati i na propisane
račune u Hrvatskoj uplatiti doprinose i predujam poreza na dohodak, osim ako nije drukčije određeno
međunarodnim propisima koji obvezuju Hrvatsku.
Ako isplatitelj u trenutku isplate ima potvrdu A-1 ili odgovarajuću potvrdu određenu dvostranim
ugovorom o socijalnom osiguranju kojom stranac ili hrvatski državljanin dokazuje pripadnost
socijalnom osiguranju druge države članice EU ili države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor
i ta potvrda nije starija od 6 mjeseci, pri isplati drugog dohotka u Hrvatskoj se ne plaćaju doprinosi
za obvezna osiguranja.