Porez na dohodak

Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak te građanima dostavlja privremeno
porezno rješenje za ostvarene dohotke tijekom 2023. godine koji se prema Zakonu o porezu na
dohodak smatraju godišnjim. Razlika za uplatu ili najčešće povrat poreza kojeg ostvaruju građani,
ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza tijekom prošle godine, olakšicama na koje građani imaju
pravo te godinama života za mlade osobe (do 30 godina).
Međutim, neovisno od obavljenog povrata poreza na dohodak i prireza za 2023. godinu, porezni
obveznici imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2024. godine podnijeti prigovor na
zaprimljeno privremeno porezno rješenje, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom
postupku bili nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje
zaprimiti nakon 31. srpnja 2024. godine, mogu podnijeti prigovor u roku 30 dana od dana zaprimanja
privremenog poreznog rješenja.

U 2024. godini povećani su neoporezivi primici studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih
posrednika tako da njihov neoporezivi primitak iznosi do 3.360,00 eura godišnje po studentu
odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko posrednika može na ostvarenim primicima
koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u 2024. godini iznosi 6.720,00 eura, tako da mu
ukupna neoporeziva zarada iznosi do 10.080,00 eura. Studenti i učenici mogu u 2024. godini primiti i
neoporezive nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do iznosa 3.360,00 eura godišnje.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika i obveza uvećanja satnice ako student radi
prekovremeno, noću, nedjeljom i u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom.
Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom između
posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika, s naglaskom na novine uvedene izmjenama
poreznih propisa koje su na snazi od 1. siječnja 2024. godine.

Na koji način se oporezuju isplate odšteta, tj. naknada štete propisano je Zakonom o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22.,
1/23., 56/23. i 143/23.). Različitost poreznog tretmana ovisi o tome imaju li naknade štete veze s
gospodarstvenom djelatnošću fizičke osobe ili ne. Tako naknadu štete odnosno odštetu može isplatiti
poslodavac radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu temeljem sudske presude ili za slučaj
prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu ili na ime obeštećenja za povlačenje tužbe po
izvansudskoj nagodbi. Više o poreznom tretmanu takvih isplata možete pročitati u nastavku.

Zakonodavac je omogućio raznovrsne naknade koje poslodavci smiju neoporezivo dodijeliti svojim
radnicima. Između ostalih, radniku se mogu neoporezivo nadoknaditi troškovi smještaja. U ovom
članku istražujemo opcije za osiguravanje neoporezivog smještaja radnicima pri čemu se isključivo
fokusiramo na smještaj koji zadovoljava stambene potrebe radnika. Kao i kod ostalih oblika
neoporezivih primitaka, važno je ispuniti određene uvjete kako bi se izvršila ispravna isplata istih.

Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava; oni jednostavno propisuju granice i uvjete pod kojima
određene vrste primitaka mogu biti isplaćene bez poreza. Na primjer, sukladno odredbama Pravilnika
o porezu na dohodak, osobi koja je upućena na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta
ne može se isplatiti neoporeziva dnevnica. Često se u praksi postavlja pitanje o razlici između dnevnica
za službeno putovanje i dnevnica za rad na terenu. Iako su iznosi dnevnica koje se mogu isplatiti
neoporezivo po tim osnovama isti prema poreznim propisima, uvjeti za njihovu isplatu su različiti.
Nadalje, Pravilnik o porezu na dohodak definira pojam per diem dnevnica kao naknade za određene
troškove na službenom putovanju koje se financiraju iz proračuna Europske unije. U ovom članku,
autorica detaljno razmatra razlike između navedenih vrsta dnevnica, naglašavajući ključne uvjete
koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se isplatile bez poreza.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. godine povećana je stopa poreza na
dohodak ostvarenog isplatom dividendi i udjela u dobiti s 10 % na 12 %. Stopa od 12 % primjenjuje
se na oporezivi dohodak od dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuje od 1. siječnja 2024. godine,
neovisno o tome u kojoj je poreznoj godini ostvarena dobit koja se isplaćuje fizičkoj osobi dioničaru ili
udjeličaru. Od 1. siječnja 2024. godine ni na ovaj se izvor dohotka ne plaća prirez porezu na dohodak.
Isplata dobiti ostvarene u razdoblju do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače
2012. godine i nadalje se ne oporezuje porezom na dohodak.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2023. godine uređeno je porezno obilježje
primljenih napojnica. Napojnica je neoporezivi primitak stjecatelja do visine 3.360,00 eura godišnje,
a razlika preko toga iznosa oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 20 % i oslobođena je
obveze doprinosa. Neoporezivi i oporezivi iznosi napojnica iskazuju se u obrascu JOPPD koji poslodavac
dostavlja Poreznoj upravi.

Pravo na osobni odbitak može koristiti porezni obveznik koji ostvaruje dohotke iz kategorije godišnjih
dohodaka. Ovisno o izvoru dohotka, osobni odbitak se koristi tijekom poreznog razdoblja pri obračunu
predujmova poreza na dohodak ili kod godišnje prijave poreza na dohodak. Isto tako, Porezna uprava
u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak uzima u obzir godišnje pravo na
osobni odbitak poreznog obveznika. Visina prava na osobni odbitak ovisi o činjenici je li se radi o
poreznom obvezniku rezidentu ili nerezidentu. Od 1. siječnja 2024. godine povećan je iznos osnovnog
osobnog odbitka te iznosi uvećanja osnovnog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i/ili po
osnovi invalidnosti.
Osim prava na osobni odbitak, određene kategorije poreznih obveznika mogu ostvariti porezne
pogodnosti u vidu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U prvom redu, riječ je o
poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima pa im se na
osnovu te činjenice utvrđena porezna obveza umanjuje za 50 %. U Nar. nov., br. 3/24. je objavljena
nova Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju
razvijenosti koja je relevantna za priznavanje prava na spomenutu olakšicu. O toj i ostalim poreznim
oslobođenjima u smislu poreza na dohodak, pročitajte u nastavku članka.

Obveznici ispostavljanja obrasca INO-DOH trebali su do 31. siječnja 2024. godine Poreznoj upravi
dostaviti obrazac INO-DOH za 2023. godinu. Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH naknadno
utvrdi da su podaci u obrascu INI-DOH koji je preuzela Porezna uprava netočni, dužan je dostaviti
ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu
trebalo iskazati podatke o još nekom stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik je dužan dostaviti
dopunu obrasca INO-DOH.
U članku se obrađuje način iskazivanja podataka u ispravku i dopuni prethodno dostavljenog obrasca
INO-DOH.

Porezna uprava po službenoj dužnosti za građane provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te im dostavlja privremeno porezno rješenje s
utvrđenim iznosom poreza na dohodak za uplatu ili za povrat, najkasnije do 30. lipnja 2024. godine
za 2023. godinu.
Međutim, ako građani na koje se primjenjuje poseban postupak oporezivanja, žele iskoristiti svoje
pravo na uvećanje osobnog odbitka te priznavanje poreznih olakšica temeljem dostave podataka
kojima Porezna uprava ne raspolaže, mogu podnijeti Obrazac ZPP-DOH te priložiti vjerodostojne
isprave. Radi prijestupne godine, rok za podnošenje Obrasca ZPP-DOH je do 29. veljače 2024. za 2023.
godinu, koji se po prvi puta sastavlja i podnosi u eurima.
Osim u papirnatom obliku, Obrazac ZPP-DOH građani mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave koristeći elektroničku uslugu ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna ako su korisnici
android uređaja.