Porez na dohodak

Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 143/23.), koje su stupile na snagu 2. siječnja 2024., povećani su iznosi primitaka koji se mogu
neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama. Uvjeti i pravila za isplatu neoporezivih
primitaka nisu se mijenjali u odnosu na prethodno porezno razdoblje. O tehnici iskazivanja u obrascu
JOPPD, koliko iznose novi neoporezivi primici i koji su načini isplate, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Obveznici iskazivanja podataka o inozemnom dohotku dužni su do 31. siječnja 2024. Poreznoj upravi
dostaviti podatke na obrascu INO-DOH. U članku se na primjerima iz prakse objašnjava obveza
prijavljivanja inozemnog dohotka, poglavito za slučajeve izaslanih radnika.

U 2024. godini nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju pri
isplati drugog dohotka i autorskih honorara. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi
od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %.
Na drugi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za
zdravstveno osiguranje. Novine se odnose na stopu poreza na dohodak. Porez na dohodak po odbitku
plaća se po stopi koju je kao nižu stopu odredila lokalna jedinica u kojoj stjecatelj drugog dohotka
ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. U 2024. godini se ne plaća prirez porezu na dohodak.
Za neke primitke od drugog dohotka koji se smatraju konačnim dohotkom, od 1. siječnja 2024.
se primjenjuje nova porezna stopa, a za neke je stopa poreza na dohodak ostala nepromijenjena
u odnosu na 2023. godinu. Krug primitaka po osnovi drugog dohotka koji se smatra konačnim
dohotkom proširen je na naknade za dobro obavljenu uslugu primljene od trećih osoba, uz uvjet da
su evidentirane u sustavu fiskalizacije gotovinskih računa.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti na
dan isplate ili sljedeći radni dan.

Dohodak od imovine i imovinskih prava jedan je od pet izvora dohotka. Kako se razlikuju imovinska
prava te na koji način se utvrđuje porezna osnovica i po kojoj stopi se oporezuje dohodak ostvaren
po toj osnovi, uređeno je Zakonom o porezu na dohodak. Dohotkom od imovinskih prava smatraju
se dohodak ostvaren po osnovi autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih
prava, prema posebnim propisima.

Imovinu koju posjeduju fizičke osobe, koja nije upisana u poslovne knjige za potrebe obavljanja
djelatnosti nazivamo osobnom imovinom. Primici ostvareni od prodaje osobne imovine u pravilu nisu
oporezivi, no postoje određene iznimke. Određene vrste imovine obuhvaćene su poreznim propisima
i određena su pravila koja se primjenjuju pri oporezivanju. Pri prodaji osobne imovine društvu u
poslovnim knjigama društva stvara se obveza prema prodavatelju i, s druge strane, neki od oblika
dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. O navedenome autor detaljnije piše u tekstu ovoga
članka.

S ciljem poreznog rasterećenja građana i povećanja njihovog raspoloživog dohotka te pojednostavljenja
sustava i smanjenja porezne evazije u Hrvatskom saboru je izglasan Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak1 (dalje u tekstu: Zakon). Izmjene i dopune se odnose na novi način
utvrđivanja poreznih stopa koji omogućuje njihovo smanjenje zbog ukidanja prireza, proširenje
poreznih razreda, uvećanje osobnog odbitka, povećanje poreznih stopa na konačne dohotke i druga
pojednostavljenja o kojima više donosimo u nastavku.

Ministarstvo financija – Porezna uprava – Središnji ured PU je izdalo službeni odgovor na pitanje o
načinu oporezivanja nagrade stečajnih upravitelja (Broj klase: 410-01/23-01/65; Urudžbeni broj:
513-07-21-01-23-2 od 14. 6. 2023.). Odgovor se odnosi na oporezivanje stečajnih upravitelja i sudskih
vještaka, a iz sadržaja se može zaključiti kako je ključna dvojba postavljenog pitanja vezana uz to može
li se dohodak ovih osoba oporezivati prema propisima koji uređuju oporezivanje porezom na dobit.
Iz odgovora Ministarstva financija proizlazi kako se nagrada stečajnog upravitelja može oporezivati
na tri načina: kao dohodak od samostalne djelatnosti, kao drugi dohodak i kao ostvarena dobit.
Fiskalni teret kojemu podliježe ostvarena nagrada nije jednak i ovisi o izabranom načinu oporezivanja,
što motivira stečajnog upravitelja da izabere način utvrđivanja dohotka koji je za njega osobno
najisplativiji, a to mu porezni propisi dozvoljavaju. Prema stečajnim propisima nagrada stečajnog
upravitelja određuje se u bruto iznosu pa se nameće pitanje bi li stečajni sudovi pri utvrđivanju visine
nagrade trebali voditi računa i o fiskalnom teretu kojim je ta nagrada opterećena jer nejednaki porezni
teret rezultira nejednakim iznosom koji ostaje stečajnom upravitelju nakon plaćanja propisanih
javnih davanja.
U članku se objašnjava porezno opterećenje za svaki od tri moguća načina oporezivanja nagrade
stečajnog upravitelja i povjerenika u predstečajnom postupku te nagrade koju ostvaruje povjerenik
u stečaju potrošača koji nagradu naplaćuje od građanina nad čijom imovinom se provodi stečaj
potrošača.

Izmjenama propisa o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. godine povećani su neoporezivi primici
studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika tako da u 2023. godini neoporezivi primitak
iznosi do 3.185,38 eura godišnje po studentu odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko
posrednika može na ostvarenim primicima koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u
2023. godini iznosi 6.370,80 eura, tako da mu ukupna neoporeziva zarada iznosi do 9.556,18 eura.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika te obveza uvećanja ugovorene satnice ako student
radi prekovremeno, noću, nedjeljom te u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim
zakonom. Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom
između posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika.

Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do 90
dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona.Cijena jednog
dnevnog kupona za 2023. godinu iznosi 3,65 eura.Zarada radnika oporezuje se kao drugi dohodak, po
stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom. Porezna obveza dospijeva do kraja mjeseca u kojemu
je primitak isplaćen, a na dan dospijeća poreza i prireza poslodavac ispostavlja obrazac JOPPD.
Radniku koji radi na povremenim i privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, poslodavac može
na svoj teret omogućiti smještaj i prehranu.Ti primici neovisno o iznosu koji je omogućen radniku, ne
podliježu obvezi poreza na dohodak i iskazuju se u obrascu JOPPD kao neoporezivi primitak radnika.

Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka.