Porez na dohodak

Za ostvarene dohotke tijekom 2024. godine koji se prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju
godišnjim, Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak te građanima dostavlja
privremeno porezno rješenje. Već pri dostavi privremenih poreznih rješenja, a najkasnije do 30. lipnja
tekuće godine za prethodnu, Porezna uprava je negotovinski isplatila više plaćeni porez na dohodak,
na račune fizičkih osoba (tekući, žiroračun) ako je ostvareno pravo na povrat poreza, bez posebnog
pisanog zahtjeva.
Međutim, neovisno od obavljenog povrata poreza na dohodak za 2024. godinu, porezni obveznici
imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2025. godine podnijeti prigovor na zaprimljeno
privremeno porezno rješenje, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom postupku bili
nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje zaprimiti nakon
31. srpnja 2025. godine, mogu podnijeti prigovor u roku 30 dana od dana zaprimanja privremenog
poreznog rješenja.

Neoporezive stipendije za školovanje u zemlji i inozemstvu mogu se isplatiti srednjoškolcima i
redovitim studentima pod uvjetom ispunjavanja propisanih kriterija. Za osnovnoškolce i izvanredne
studente neoporezivo stipendiranje nije predviđeno pa se takve isplate u poreznom smislu smatraju
drugim dohotkom i podliježu obvezi plaćanja poreza i doprinosa. Ovaj članak daje pregled pravila
za neoporezive stipendije u 2025. godini, naglašavajući važnost pravilnog vođenja dokumentacije,
dostave izjava o primljenim stipendijama te način isplate stipendija za više mjeseci unazad.

U članku se objašnjavaju različiti sustavi oporezivanja mirovina u međunarodnom okruženju i prema
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te primjena hrvatskih domaćih poreznih pravila
na oporezivanje inozemnih mirovina.

Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.

Isplatitelji dohodaka koji pri isplati dohotka nerezidentima zbog primjene ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom njihove porezne rezidentnosti nisu
ustegnuli porez na dohodak po odbitku i porezni obveznici rezidenti koji su u 2024. godini ostvarivali
dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva pa su koristili mogućnost odgode plaćanja predujma poreza
na dohodak u Hrvatskoj, trebali su do kraja siječnja 2025. godine Poreznoj upravi dostaviti obrazac
INO-DOH s podacima o isplaćenim odnosno ostvarenim dohocima u 2024. godini. Ovu obvezu imaju
i rezidenti stjecatelji konačnih dohodaka iz inozemstva ili u inozemstvu koji žele da im se porez na
dohodak plaćen u inozemstvu uračuna u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.
Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH, nakon što je Porezna uprava preuzela i obradila
podatke na obrascu dostavljenom za određenu poreznu godinu, naknadno utvrdi neku okolnost koja
utječe na sadržaj iskazanih podataka, dužan je dostaviti ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako
se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu trebalo iskazati podatke o još nekom
stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik ispostavljanja dužan je dostaviti dopunu obrasca INODOH.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza
na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje
nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije
proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili
više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se
slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka
utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti. Više o tome
možete pročitati u nastavku.

U 2025. godini nije izmijenjena stopa proreza na dohodak kojom se oporezuju dividende i udjeli u
dobiti isplaćeni fizičkim osobama. Dohodak od dividendi i udjela u dobiti oporezuje se porezom po
odbitku, klasificiran je kao konačni dohodak, a porezna stopa iznosi 12 %. Dobit ostvarena u razdoblju
do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače 2012. godine, pri isplati fizičkim
osobama ne podliježe porezu na dohodak.
Ako se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju fizičkim osobama nerezidentima, prednost u primjeni imaju
odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja kojeg Hrvatska primjenjuje s odnosnom
državom.
Tuzemni isplatitelj dividendi i udjela u dobiti dužan je na propisanom obrascu izvijestiti Poreznu
upravu o primitku isplaćenom fizičkoj osobi i o obračunanom i obustavljenom porezu na dohodak. Za
dividende i udjele u dobiti primljene izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obveznik obračunavanja
i plaćanja poreza te obveznik izvještavanja Porezne uprave na propisanim izvješćima je stjecatelj
dividendi i udjela u dobiti.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 16/25.), stupio je na
snagu 1. veljače 2025. godine. Međutim, s obzirom na to da je osnovni osobni odbitak povećan već od
1. siječnja 2025. novi iznosi neoporezivih primitaka primjenjivali su se retroaktivno od tog datuma. To
se odnosi na primitke koji se izračunavaju kao umnožak propisanog koeficijenta i osnovnog osobnog
odbitka, poput neoporezivih potpora, jubilarnih nagrada, otpremnina i sličnih isplata. S druge strane,
neoporezivi primici koji nisu vezani uz osnovni osobni odbitak, poput prigodnih nagrada i dnevnica za
službena putovanja, ostali su nepromijenjeni.
Iako su iznosi neoporezivih primitaka ažurirani, uvjeti i pravila za njihovu isplatu u 2025. godini ostaju
isti kao u prethodnom poreznom razdoblju. U nastavku donosimo više informacija o novim iznosima
neoporezivih primitaka, načinu iskazivanja u obrascu JOPPD te pravilima isplate.

Kriptovalute kao predmet ulaganja fizičkih osoba sve su popularnije u posljednjih nekoliko godina.
Iako su prisutne više od desetljeća, u posljednje vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa
javnosti za ulaganje u kriptoimovinu. Uz to, prateći trend rasta trgovanja i razvoja raznih proizvoda
povezanih s kriptoimovinom u posljednjim godinama, mnogi su ostvarili dobitke kroz trgovanje,
„staking“, „rudarenje“, „airdrop“ i slične aktivnosti.
S obzirom na trenutno važeće porezne propise, određeni događaji vezani uz kriptoimovinu smatraju
se oporezivima, što znači da je na ostvarenu zaradu potrebno obračunati i platiti porez na dohodak.
Autor u ovom članku, koristeći konkretne primjere, prikazuje kako ispravno obračunati porez na
dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu od kriptoimovine.

Ako građani na koje se primjenjuje poseban postupak oporezivanja radi ostvarivanja godišnjih
dohodaka, žele iskoristiti svoje pravo na uvećanje osobnog odbitka ili preraspodjelu za uzdržavane
članove uže obitelji ili djecu te priznavanje drugih poreznih olakšica temeljem dostave podataka
kojima Porezna uprava ne raspolaže, mogu podnijeti zahtjev za priznavanjem prava u posebnom
postupku – Obrazac ZPP-DOH te priložiti vjerodostojne isprave. Rok za podnošenje Obrasca ZPPDOH je do 28. veljače 2025. za 2024. godinu, a podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema
prebivalištu ili uobičajenom boravištu građana.
Obrazac ZPP-DOH fizičke osobe mogu podnijeti putem osobnog računala koristeći elektroničku uslugu
ePorezna ili upotrebom mobilne aplikacije mPorezna ako su korisnici android uređaja.