Porez na dohodak

Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava; oni jednostavno propisuju granice i uvjete pod kojima
određene vrste primitaka mogu biti isplaćene bez poreza. Na primjer, sukladno odredbama Pravilnika
o porezu na dohodak, osobi koja je upućena na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta
ne može se isplatiti neoporeziva dnevnica. Često se u praksi postavlja pitanje o razlici između dnevnica
za službeno putovanje i dnevnica za rad na terenu. Iako su iznosi dnevnica koje se mogu isplatiti
neoporezivo po tim osnovama isti prema poreznim propisima, uvjeti za njihovu isplatu su različiti.
Nadalje, Pravilnik o porezu na dohodak definira pojam per diem dnevnica kao naknade za određene
troškove na službenom putovanju koje se financiraju iz proračuna Europske unije. U ovom članku,
autorica detaljno razmatra razlike između navedenih vrsta dnevnica, naglašavajući ključne uvjete
koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se isplatile bez poreza.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. godine povećana je stopa poreza na
dohodak ostvarenog isplatom dividendi i udjela u dobiti s 10 % na 12 %. Stopa od 12 % primjenjuje
se na oporezivi dohodak od dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuje od 1. siječnja 2024. godine,
neovisno o tome u kojoj je poreznoj godini ostvarena dobit koja se isplaćuje fizičkoj osobi dioničaru ili
udjeličaru. Od 1. siječnja 2024. godine ni na ovaj se izvor dohotka ne plaća prirez porezu na dohodak.
Isplata dobiti ostvarene u razdoblju do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače
2012. godine i nadalje se ne oporezuje porezom na dohodak.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2023. godine uređeno je porezno obilježje
primljenih napojnica. Napojnica je neoporezivi primitak stjecatelja do visine 3.360,00 eura godišnje,
a razlika preko toga iznosa oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 20 % i oslobođena je
obveze doprinosa. Neoporezivi i oporezivi iznosi napojnica iskazuju se u obrascu JOPPD koji poslodavac
dostavlja Poreznoj upravi.

Pravo na osobni odbitak može koristiti porezni obveznik koji ostvaruje dohotke iz kategorije godišnjih
dohodaka. Ovisno o izvoru dohotka, osobni odbitak se koristi tijekom poreznog razdoblja pri obračunu
predujmova poreza na dohodak ili kod godišnje prijave poreza na dohodak. Isto tako, Porezna uprava
u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak uzima u obzir godišnje pravo na
osobni odbitak poreznog obveznika. Visina prava na osobni odbitak ovisi o činjenici je li se radi o
poreznom obvezniku rezidentu ili nerezidentu. Od 1. siječnja 2024. godine povećan je iznos osnovnog
osobnog odbitka te iznosi uvećanja osnovnog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i/ili po
osnovi invalidnosti.
Osim prava na osobni odbitak, određene kategorije poreznih obveznika mogu ostvariti porezne
pogodnosti u vidu umanjenja poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U prvom redu, riječ je o
poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima pa im se na
osnovu te činjenice utvrđena porezna obveza umanjuje za 50 %. U Nar. nov., br. 3/24. je objavljena
nova Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju
razvijenosti koja je relevantna za priznavanje prava na spomenutu olakšicu. O toj i ostalim poreznim
oslobođenjima u smislu poreza na dohodak, pročitajte u nastavku članka.

Obveznici ispostavljanja obrasca INO-DOH trebali su do 31. siječnja 2024. godine Poreznoj upravi
dostaviti obrazac INO-DOH za 2023. godinu. Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH naknadno
utvrdi da su podaci u obrascu INI-DOH koji je preuzela Porezna uprava netočni, dužan je dostaviti
ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu
trebalo iskazati podatke o još nekom stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik je dužan dostaviti
dopunu obrasca INO-DOH.
U članku se obrađuje način iskazivanja podataka u ispravku i dopuni prethodno dostavljenog obrasca
INO-DOH.

Porezna uprava po službenoj dužnosti za građane provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te im dostavlja privremeno porezno rješenje s
utvrđenim iznosom poreza na dohodak za uplatu ili za povrat, najkasnije do 30. lipnja 2024. godine
za 2023. godinu.
Međutim, ako građani na koje se primjenjuje poseban postupak oporezivanja, žele iskoristiti svoje
pravo na uvećanje osobnog odbitka te priznavanje poreznih olakšica temeljem dostave podataka
kojima Porezna uprava ne raspolaže, mogu podnijeti Obrazac ZPP-DOH te priložiti vjerodostojne
isprave. Radi prijestupne godine, rok za podnošenje Obrasca ZPP-DOH je do 29. veljače 2024. za 2023.
godinu, koji se po prvi puta sastavlja i podnosi u eurima.
Osim u papirnatom obliku, Obrazac ZPP-DOH građani mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave koristeći elektroničku uslugu ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna ako su korisnici
android uređaja.

Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 143/23.), koje su stupile na snagu 2. siječnja 2024., povećani su iznosi primitaka koji se mogu
neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama. Uvjeti i pravila za isplatu neoporezivih
primitaka nisu se mijenjali u odnosu na prethodno porezno razdoblje. O tehnici iskazivanja u obrascu
JOPPD, koliko iznose novi neoporezivi primici i koji su načini isplate, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Obveznici iskazivanja podataka o inozemnom dohotku dužni su do 31. siječnja 2024. Poreznoj upravi
dostaviti podatke na obrascu INO-DOH. U članku se na primjerima iz prakse objašnjava obveza
prijavljivanja inozemnog dohotka, poglavito za slučajeve izaslanih radnika.

U 2024. godini nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju pri
isplati drugog dohotka i autorskih honorara. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi
od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %.
Na drugi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za
zdravstveno osiguranje. Novine se odnose na stopu poreza na dohodak. Porez na dohodak po odbitku
plaća se po stopi koju je kao nižu stopu odredila lokalna jedinica u kojoj stjecatelj drugog dohotka
ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. U 2024. godini se ne plaća prirez porezu na dohodak.
Za neke primitke od drugog dohotka koji se smatraju konačnim dohotkom, od 1. siječnja 2024.
se primjenjuje nova porezna stopa, a za neke je stopa poreza na dohodak ostala nepromijenjena
u odnosu na 2023. godinu. Krug primitaka po osnovi drugog dohotka koji se smatra konačnim
dohotkom proširen je na naknade za dobro obavljenu uslugu primljene od trećih osoba, uz uvjet da
su evidentirane u sustavu fiskalizacije gotovinskih računa.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti na
dan isplate ili sljedeći radni dan.

Dohodak od imovine i imovinskih prava jedan je od pet izvora dohotka. Kako se razlikuju imovinska
prava te na koji način se utvrđuje porezna osnovica i po kojoj stopi se oporezuje dohodak ostvaren
po toj osnovi, uređeno je Zakonom o porezu na dohodak. Dohotkom od imovinskih prava smatraju
se dohodak ostvaren po osnovi autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih
prava, prema posebnim propisima.