Interna revizija i kontrola

Revizija usklađenosti je jedna od tri vrste revizije javnoga sektora koju provode vrhovne revizijske
institucije pa tako i Državni ured za reviziju u Republici Hrvatskoj. Revizija usklađenosti, kao i financijska
revizija te revizija učinkovitosti provodi se na način i prema postupcima utvrđenim Međunarodnim
standardima vrhovnih revizijskih institucija. Odnose se na načela, standarde i smjernice koje pomažu
i pružaju podršku vrhovnim revizijskim institucijama i revizorima u pojedinačnim revizijama kako
bi primijenili navedene standarde u praksi pri obavljanju financijske revizije, revizije učinkovitosti
i/ili revizije usklađenosti. Za svaku vrstu revizije važno je odrediti mjerodavne podloge (autoritet
ili propise) jer su one izvor revizijskih kriterija koji se koriste za ocjenu predmeta revizije odnosno
ocjenu je li poslovanje subjekta u cjelini ili u dijelu koji je određen kao predmet revizije bilo u skladu
s propisima odnosno utvrđenim kriterijima koji proizlaze iz tih propisa. U uvodnom dijelu ovoga rada
prikazan je INTOSAI okvir profesionalnih izjava, koji je važan dokument za svaku vrhovnu revizijsku
instituciju s obzirom na to da sadrži načela, standarde i smjernice neophodne za njihov rad. Poseban
naglasak je dan INTOSAI (GUID 4900) Smjernicama o propisima i kriterijima koje treba razmotriti za
ocjenu pravilnosti i ispravnosti u reviziji usklađenosti (GUID 4900) s obzirom na to da su one relativno
novi dokument koji Državni ured za reviziju planira uključivati u svoju metodologiju kod obavljanja
revizije usklađenosti. U drugom dijelu ovoga rada detaljnije su objašnjeni kriteriji pravilnosti i kriteriji
ispravnosti, dok su u trećem dijelu navedeni zahtjevi prema kojima trebaju postupiti državni revizori
pri određivanju kriterija za reviziju usklađenosti.
Cilj ovoga rada je informirati subjekte revizije o revizijskom pristupu kod određivanja kriterija revizije
usklađenosti jer oni predstavljaju temelj za ocjenu pravilnosti poslovanja subjekata revizije.

Ukupna učinkovitost i djelotvornost upravljanja u javnom sektoru kroz sve prisutne brzorastuće
izazove, rizike i prilike, kao što su ESG rizici te rizici informacijske sigurnosti, zahtijeva komplementarnost te sinergiju unutarnje i državne revizije. Institut internih revizora (IIA) i Međunarodna
organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) ističu da interakcija i suradnja pomaže upravljačkim tijelima da dobiju sveobuhvatan pogled na poslovanje i rizike uz eliminiranje dupliciranja
revizijskog posla. Suradnjom revizora se osigurava maksimalna pokrivenost širokog spektra rizika.
Autor u članku ističe prije svega izazove u upravljanju javnim sektorom te ulogu pružatelja neovisnog
uvjerenja i savjeta, unutarnjih i državnih revizora. Način upravljanja u javnom sektoru podržava Model
tri linije ističući suradnju dviju profesija. Prema zajedničkom stajalištu Instituta internih revizora i
Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (2022.) ističe se primjena Modela tri linije
u javnom sektoru, kao i to da je ključni pokretač dobrog upravljanja u neovisnom i objektivnom
jamstvu. IIA i INTOSAI (2022.) navode ključne čimbenike te zaštitne mjere koje osiguravaju/ugrožavaju
neovisnost i objektivnost revizijskih profesija, kao i prilike za jačanje unutarnje i državne revizije
u javnom sektoru koje su u članku istaknute. Nadalje, u članku se ističu prednosti i rizici suradnje
između unutarnje i državne revizije, kao i područja suradnje prema Vodiču za suradnju s unutarnjim
revizorima (INTOSAI, 2023). U konačnici, u članku se navode ključni rezultati zajedničkog istraživanja
Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI) te Europske konfederacije instituta
internih revizora (ECIIA) iz 2023. godine.

Temeljem Zakona o računovodstvu, obvezi revizije podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji
konsolidirani financijski izvještaji dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom
odgovornošću čiji pojedinačni odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze
pokazatelje u barem dva od sljedeća tri uvjeta: – iznos ukupne aktive 1.990.842,13 €, – iznos prihoda
3.981.684,25 € i – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25. Međutim, u
ostalim slučajevima koji ne zahtijevaju detaljne revizorske postupke, revizori se mogu angažirati da
obave uvid u financijske izvještaje. U tim angažmanima revizor ne provodi procese revizije, nego
putem razgovora s odgovornim osobama i analitičkim postupcima obavlja pojednostavljeni pregled
pozicija financijskih izvještaja. Tako će u tekstu autor detaljnije objasniti postupak i značajke samog
postupka uvida i razjasniti razliku u odnosu na posao revizije.

Postojećim Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisano
je kako neprofitne organizacije koje prelaze određene kriterije imaju obvezu uvida odnosno revizije
financijskih izvještaja. Takve usluge prema Zakonu o reviziji, u Republici Hrvatskoj mogu obavljati
revizorska društva koja imaju odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Kako bi neprofitne organizacije bile upoznate s radnjama koje provode revizorska društva u obavljanju revizije ili
uvida, u nastavku će autor članka opisati radnje koje revizor provodi prilikom same revizije neprofitnih organizacija, kao i vrste izvješća koja izrađuje prilikom obavljenog uvida odnosno revizije
neprofitnih organizacija.

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida
odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. Svaka neprofitna
organizacija koja je obveznik revizije dužna je do 30. rujna 2023. godine odabrati revizora financijskih
izvještaja za 2023. godinu. Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u
financijske izvještaje, a koje obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje
revizije te su navedene vrste mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka
procesa uvida odnosno revizije.

Postojećim Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisano
je kako neprofitne organizacije koje prelaze određene kriterije imaju obvezu uvida odnosno revizije
financijskih izvještaja. Takve usluge prema Zakonu o reviziji, u Republici Hrvatskoj mogu obavljati
revizorska društva koja imaju odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Kako bi neprofitne
organizacije bile upoznate s radnjama koje provode revizorska društva u obavljanju revizije ili uvida,
u nastavku će autor članka opisati radnje koje revizor provodi prilikom same revizije neprofitnih
organizacija, kao i vrste izvješća koja izrađuje prilikom obavljenog uvida odnosno revizije neprofitnih
organizacija.

U mnogim zemljama širom svijeta zbog pojave bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom, ali
i drugih nepredviđenih okolnosti i nepogoda, kao što su potresi, poplave, požari te ratovi i drugi
oblici sukoba, a koje su tražile brzo donošenje odluka te osiguranje i korištenje značajnih financijskih
sredstava radi otklanjanja ili ublažavanja posljedica takvih nepogoda i sukoba, pokazala se
potreba za drukčijim pristupom reviziji poznatim pod nazivom agilna revizija. Novi pristup reviziji
traži prepoznavanje rizika da javna sredstva neće biti pravilno i učinkovito utrošena zbog složenih
i neplaniranih zadataka. Također, uključuje odabir tema, područja i/ili subjekte revizije, kao i način
izvještavanja koji trebaju osigurati preduvjete za odgovor na te iznenadne izazove. U tom smislu su i
prepoznate glavne značajke agilne revizije koje uključuju kratak vremenski okvir za završetak revizije
i izvještavanje o obavljenoj reviziji kako bi rezultati revizije odnosno dane preporuke, u kratkom
roku pridonijele otklanjanju nepravilnosti i propusta odnosno utjecale na unaprjeđenje pravilnosti
i učinkovitost poslovanja u što kraćem roku. I Državni ured za reviziju razmatra mogućnosti i
opravdanost da unaprijedi svoju metodologiju rada kako bi kontinuirano pratio i prepoznavao
područja rizika i pitanja koja traže njegovu brzu reakciju.
U tu svrhu pripremljen je i ovaj rad kako bi se istražila stručna saznanja i praksa vezana za agilnu
reviziju koja može biti dobra podloga za primjenu tog načina obavljanja revizije u metodologiji rada
Državnog ureda za reviziju. Također, ovaj rad ima svrhu upoznati subjekte revizije i drugu zainteresiranu
javnost s mogućim novim pristupom reviziji. Zato su u radu navedene definicije i karakteristike te
značenje i metodologija agilne revizije. Isto tako, istaknuta je razlika između tradicionalnog i agilnog
pristupa reviziji, važnost i načela agilne državne revizije te iskustva vrhovnih revizijskih institucija u
primjeni navedenog pristupa reviziji.

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida
odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. Svaka neprofitna
organizacija koja je obveznik revizije dužna je do 30. rujna 2022. godine odabrati revizora financijskih
izvještaja za 2022. godinu. Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u
financijske izvještaje, a koje obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje
revizije te su navedene vrste mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka
procesa uvida odnosno revizije.