Javna nabava

Statističko izvješće o javnoj nabavi za 2024. godinu prvi puta se izrađuje u novom EOJN RH. Prethodi
mu obveza izrade novog godišnjeg izvješća o jednostavnim nabavama za 2024. godinu gdje se
najprije unose podaci o jednostavnim nabavama za robe, usluge i radove s i bez PDV-a koje nisu
bile navedene u planu nabave za 2024. godinu i u registru ugovora, a zatim podaci o jednostavnim
nabavama koje su objavljene u registru ugovora. Autor analizira pregled ključnih funkcionalnosti
na novom EOJN RH vezanih uz način izrade Statističkog izvješća i daje detaljan pregled po koracima
kako izraditi predmetno izvješće za 2024. godinu

Početkom ove godine na snagu je stupila Odluka o provedbi zelene javne nabave, predstavljajući
važan korak prema održivoj budućnosti i usklađenosti s nacionalnim i europskim ciljevima zaštite
okoliša. Odlukom se uređuje provedba zelene javne nabave pa su određeni predmeti nabave za koje
tijela državne uprave trebaju provesti zelenu nabavu. Odlukom se određuju konkretna zelena mjerila
i ciljevi, pokazatelji te sustav praćenja i izvješćivanja o zelenoj javnoj nabavi.

Problematika definiranja predmeta nabave u praksi javne nabave predstavlja značajan izazov za
naručitelja. U tom smislu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dalo više mišljenja
o primjeni u praksi odnosno u konkretnim situacijama, kojima su definirani kriteriji za određivanje
predmeta nabave. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je također donijela određeni
broj odluka koje se odnose na problematiku određivanja predmeta nabave. U članku se pojašnjava
više primjera iz prakse Ministarstva i Državne komisije.

Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti predstavlja uvjet sposobnosti gospodarskog
subjekta kojega naručitelj može, ali nije obvezan propisati dokumentacijom o nabavi. Nerijetko je
ono uvjet za izvršenje ugovora ili poseban uvjet po posebnom zakonu pa naručitelj mora biti oprezan
i ocijeniti hoće li takvo ovlaštenje ili članstvo propisivati u okviru uvjeta sposobnosti ili po posebnoj
točki dokumentacije. Autori u članku obrađuju pitanja dokazivanja sposobnosti za obavljanje
profesionalne djelatnosti u postupku javne nabave, uzimajući u obzir praksu DKOM-a i Visokog
upravnog suda RH.

Svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, javni i sektorski naručitelji, moraju donijeti plan
nabave za poslovnu ili proračunsku 2025. godinu. Pravilnikom je propisan i obvezan sadržaj plana
nabave kojega se naručitelji moraju pridržavati prilikom izrade. Određivanje roka za njegovo
donošenje značajno je promijenjeno odredbama novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i
izvanproračunske korisnike. Plan nabave izrađuje se i objavljuje putem platforme EOJN te mora
sadržavati predmete nabave čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 2.650,00 eura.

Predmet ovoga članka je sukob interesa u postupcima javne nabave sufinancirane iz EU fondova.
Europska Komisija u izvršenju proračuna Unije vrlo ozbiljno pristupa zaštiti financijskih interesa te je
poseban naglasak stavljen na provjeru sukoba interesa, prijevare, korupcije i dvostrukog financiranja.
Mogući ili navodni sukobi interesa mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku. Sukob interesa u postupku
javne nabave koji se ne riješi na ispravan način ima utjecaj na pravilnost postupaka. On vodi do
povrede načela transparentnosti, jednakog postupanja i/ili nediskriminacije koja moraju biti
poštovana u javnom ugovoru, kako je propisano u članku 102. Financijske uredbe.

Zajednica gospodarskih subjekata ili zajednica ponuditelja često je korištena forma nastupa
gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave te samim time se i javni i sektorski naručitelji
često susreću s navedenim institutom, kako kod pregleda i ocjene ponuda, tako i u izvršenju ugovora.
Zajednica gospodarskih subjekata, kao i svako partnerstvo, osim prednosti, nosi i određene rizike koji
u trenutku udruživanja i sastavljanja ponude te fokusa članova zajednice na dobivanje ugovora nisu
prepoznati i na jasan način razrađeni u sporazumu zajednice. U članku su istaknuti pojedini značajniji
slučajevi iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave glede problematike koja se
javlja vezano za navedeni institut.

Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.

Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju na raspolaganju su rekordni iznosi financijskih sredstava
iz EU proračuna za financiranje projekata. Za njihovu provedbu, Republika Hrvatska određuje tijela u
sustavu upravljanja i kontrole, a jedno od ključnih tijela u sustavu je tijelo za reviziju koje izvještava
Europsku komisiju o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u
Republici Hrvatskoj te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i
izvršenih transakcija. Poseban naglasak stavlja na reviziju ugovora o javnoj nabavi budući da je
dosadašnja praksa pokazala da se većina nepravilnosti u korištenju EU sredstava odnosi upravo na
postupke javne nabave.

Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.