Sudjelovanje gospodarski hsubjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabave
Osnovni cilj Europske unije (EU) je stvoriti jedinstveno unutarnje tržište osnovano na četiri temeljne
tržišne slobode: sloboda kretanja robe, usluga, radnika i kapitala, u kojemu svaki gospodarski subjekt
iz jedne države članice ima pravo na jednaki pristup tržištu druge države članice. Globalizacijom i
širenjem tržišta, EU je dio šireg konteksta svjetskog tržišta u kojemu gospodarski subjekti teže pristupu
svjetskim tržištima različitih ekonomija pa tako gospodarski subjekti iz trećih zemalja žele ostvariti
pristup tržištu EU. Sudjelovanje stranih ponuditelja u postupcima javne nabave je uobičajeno. EU
pokušava zaštititi svoje jedinstveno unutarnje tržište od utjecaja robe, usluga i kapitala iz trećih
zemalja, donošenjem niza dokumenata i smjernica.
Mogućnosti poništenja/izmjene odluke nakon njene dostave prije izvršnosti
Mogućnosti naručitelja da intervenira u odluku o odabiru/odluku o poništenju nakon njenog donošenja
i dostave vrlo su ograničene. Zakon o javnoj nabavi vrlo je štur po tom pitanju dok praksa pokazuje da
postoji niz nejasnoća i dvojbi u kojoj mjeri i je li uopće moguće izmijeniti jednom dostavljenu odluku
sudionicima postupka. Autorica u članku nastoji dati odgovore na navedena pitanja uz prikaz prakse
Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske.
Javna nabava inovativnih rješenja
Predmet ovoga članka je javna nabava inovativnih rješenja (PPI i PCP) koja predstavlja moćan alat
kojim javni sektor potiče razvoj i primjenu novih tehnologija i rješenja kako bi učinkovitije odgovorio na
društvene, ekonomske i ekološke izazove. U Republici Hrvatskoj, iako postoji institucionalna podrška
i regulatorni okvir, primjena ove vrste nabave još uvijek je u razvoju. Članak daje pregled ključnih
elemenata inovativne javne nabave, uključujući pravne definicije, dostupne postupke, preporučene
korake za planiranje i provedbu, kao i mogućnosti financiranja putem europskih fondova.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – II. dio
Autor u ovom drugom članku, nastavno na članak objavljen u srpnju, obrađuje mogućnosti
korištenja europskih sredstava modelom sufinanciranja u Republici Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno,
što omogućava provedbu infrastrukturnih projekata te ostalih projekata u području obrazovanja,
zdravstva i slično. Sufinanciranje projekata nije samo dodjela financijskih sredstava, tu nastaje i obveza
načina pripreme projektnih elemenata sukladno određenim pravilima, obveza pripreme i provedbe
postupaka javne nabave, provedbe ugovora te načina i modela izvještavanja. Projekti sufinancirani
europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se provode u okviru tih projekata, podložni su
kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana „Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje
u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilima o financijskim korekcijama“. Kontrolni mehanizmi propisani u
navedenim dokumentima, korisnicima europskih financijskih sredstava definiraju pravila kojih se
trebaju pridržavati odnosno koje i kakve sankcije u smislu financijskih korekcija će se primjenjivati
u slučaju da se utvrdi da je korisnik postupao suprotno odredbama važećeg Zakona o javnoj nabavi
(dalje u tekstu: ZJN 2016) odnosno Direktive o javnoj nabavi.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – I. dio
Pisac u ovom prvom članku pojašnjava mogućnosti korištenja europskih sredstava modelom
sufinanciranja u Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno i omogućava provedbu infrastrukturnih projekata
te ostalih projekata koji nisu takvog karaktera, školstvo, zdravstvo i dr. Mogućnost sufinanciranja
europskim sredstvima nije samo osiguranje bespovratnih financijskih sredstava kako bi se proveli
projekti koji možda ne bi bili provedeni ili bi možebitno bili provedeni u nekom kasnijem razdoblju i
kroz duže vremensko razdoblje, to je europska politika koja osigurava usklađenost kvalitete života
svih građana članica unije. Projekti sufinancirani europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se
provode u okviru tih projekata, podložni su kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana
„Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilniku o financijskim
korekcijama“.
DNSH načelo i javna nabava u projektima financiranim sredstvima EU
Predmet ovog članka je Načelo nenanošenja bitne štete (Do no significant harm principle) koji pruža
sveobuhvatnu zaštitu okoliša u više dimenzija, osiguravajući da gospodarske aktivnosti pozitivno
doprinose okolišnim ciljevima EU-a. U okviru NPOO-a jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je
potreba usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne štete okolišu.
Ovo načelo odnosi se na zahtjev da nijedna investicija koja se sufinancira ne smije imati značajnije
negativne utjecaje na klimu, okoliš, prirodni ekosustav, vodu i ostale ciljeve iz EU Green deala, stoga
je važno skrenuti pozornost i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu sa
zahtjevima DNSH-a i EU taksonomije.
Stajališta Europskog revizorskog suda o javnoj nabavi
Europski revizorski sud u svojim redovnim aktivnostima veliki naglasak stavlja na područje javne
nabave budući da već niz godina u svojim izvješćima kontinuirano utvrđuje da sustavi kontrole i
revizije u državama članicama nisu dovoljno djelotvorni u sprječavanju ili otkrivanju nepravilnosti,
uključujući neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi. Kroz svoje preporuke za unaprjeđenje, Sud
pomaže zajamčiti da se potrošnjom financijskih sredstava EU-a ostvaruje najveća moguća vrijednost
za uloženi novac.
Statističko izvješće o javnoj nabavi za 2024. godinu
Statističko izvješće o javnoj nabavi za 2024. godinu prvi puta se izrađuje u novom EOJN RH. Prethodi
mu obveza izrade novog godišnjeg izvješća o jednostavnim nabavama za 2024. godinu gdje se
najprije unose podaci o jednostavnim nabavama za robe, usluge i radove s i bez PDV-a koje nisu
bile navedene u planu nabave za 2024. godinu i u registru ugovora, a zatim podaci o jednostavnim
nabavama koje su objavljene u registru ugovora. Autor analizira pregled ključnih funkcionalnosti
na novom EOJN RH vezanih uz način izrade Statističkog izvješća i daje detaljan pregled po koracima
kako izraditi predmetno izvješće za 2024. godinu
Odluka o provedbi zelene javne nabave
Početkom ove godine na snagu je stupila Odluka o provedbi zelene javne nabave, predstavljajući
važan korak prema održivoj budućnosti i usklađenosti s nacionalnim i europskim ciljevima zaštite
okoliša. Odlukom se uređuje provedba zelene javne nabave pa su određeni predmeti nabave za koje
tijela državne uprave trebaju provesti zelenu nabavu. Odlukom se određuju konkretna zelena mjerila
i ciljevi, pokazatelji te sustav praćenja i izvješćivanja o zelenoj javnoj nabavi.
Način određivanja predmeta nabave
Problematika definiranja predmeta nabave u praksi javne nabave predstavlja značajan izazov za
naručitelja. U tom smislu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dalo više mišljenja
o primjeni u praksi odnosno u konkretnim situacijama, kojima su definirani kriteriji za određivanje
predmeta nabave. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je također donijela određeni
broj odluka koje se odnose na problematiku određivanja predmeta nabave. U članku se pojašnjava
više primjera iz prakse Ministarstva i Državne komisije.