Prosinac

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je kako nadzor zakonitosti općih
akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija
obavljaju nadležna tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.
Tako Ministarstvo financija provodi nadzor zakonitosti općih akata po postupku koji je propisan
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a u skladu s odredbama Zakona o
proračunu. Autorica u članku opisuje način predlaganja, dostavu i postupak nadzora zakonitosti
rada i općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, daje primjere nepravilnosti
utvrđenih u postupku nadzora zakonitosti općih akata iz nadležnosti Ministarstva financija i ukazuje
na ispravno postupanje kod donošenja i primjene općih akata sukladno navedenim zakonskim
propisima.

Člankom će biti opisane tematske cjeline kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke
o odabiru i samog ugovaranja te koji su postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi
nisu osnova za utvrđivanja nepravilnosti. Iako će se člankom ukazati na ispravnost postupanja, sami
navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, s obzirom na to da nema istovjetnih postupaka javne
nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja. Svaki postupak nabave je poseban na
svoj način izuzev primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava. Potvrda
specifičnosti je i u tome što svaki naručitelj ima svoj opći akt o provedbi postupaka jednostavne
nabave te iako isti moraju biti usklađeni sa ZJN-om, razlike uvijek postoje.

Dodatkom III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i
Dodatkom III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike ugovorena su nova prava
zaposlenih u javnom sektoru i povećani iznosi ranije ugovorenih prava. Od novčanih prava, ističe se
povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće, povoljnije pravo na naknadu za bolovanje
za prva 42 dana za zaposlene koji od prvog dana bolovanja ostvaruju naknadu na teret HZZO-a,
povećanje božićnice i pravo na nagradu za uskršnje blagdane kao novo materijalno pravo.
U članku se daje prikaz novih i povećanih prava zaposlenih u državnoj i javnim službama.

Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 995.421,06
eura (7.500.000,00 kuna) te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od
gospodarske djelatnosti ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici
mogu plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća i
kako se evidentira u poslovnim knjigama.

U okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja obveznici PDV-a imaju obvezu napraviti
godišnja usklađenja i ispravke u odnosu na obračune koje su dostavljali tijekom godine. Obveza i način
sastavljanja obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine propisana je čl. 85. st.
7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 7. Pravilnika o PDV-u, a u slučaju njegovog nepodnošenja propisane su i
kazne za poreznog obveznika i odgovornu osobu. Prijavu za posljednje razdoblje oporezivanja porezni
obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem e-Porezna najkasnije do 20. siječnja
sljedeće godine. Autorica u članku piše o specifičnostima sastavljanja obračuna PDV-a za posljednje
razdoblje oporezivanja kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika PDV-a.

S ciljem prikaza praktične primjene odredbi Zakona o proračunu koje propisuju mogućnost
preraspodjela sredstava u proračunu u članku se pojašnjava preraspodjela sredstava u proračunu
kao mehanizam koji omogućava fleksibilnost u izvršavanju proračuna te razlozi zašto ih provode
samo jedinice lokalne i područne samouprave, a ne i proračunski korisnici.

Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo zaključile su knjigu primitaka i izdataka
te knjige ulaznih i izlaznih računa za prethodnu godinu u kunama, a početno stanje u eurima trebale
su napraviti u popisu dugotrajne imovine i knjizi blagajne. Budući da vode pet poslovnih knjiga,
ponekad se poslovni događaji jednom unose za sve poslovne knjige, a ponekad se u svaku knjigu
unosi poslovni događaj, što predstavlja veći rizik pogreške. Stoga je vrlo bitno, prije sastavljanja
financijskih izvještaja napraviti određene provjere i kontrolno-analitičke postupke kako bi stanja u
svakoj od njih bila usklađena u cjelinu, a podaci za financijski izvještaj točni i istiniti.

Kako bi financijski izvještaji za 2023. godinu pružili objektivnu i realnu sliku financijskog položaja
neprofitne organizacije, prije njihova sastavljanja potrebno je provesti određene kontrolne postupke
oko dosljedne primjene računovodstvenog načela nastanka događaja. Treba ih provoditi tijekom
cijele godine, a posebice na kraju poslovne godine, prije sastavljanja financijskih izvještaja, jer su
računovođe odgovorne za sastavljanje financijskih izvještaja. Autorice u članku pojašnjavaju neka
bitna priznavanja prihoda, rashoda te način iskazivanja imovine, obveza i vlastitih izvora, a uz to
navode i kontrolne postupke koje je pri tome potrebno provesti.

Krajem svake godine provodi se inventura/popis imovine i obveza neprofitnih organizacija. Takva
obveza propisana je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.
Cilj provođenja inventure je provesti utvrđene interne kontrole, utvrditi manjkove ili viškove, utvrditi
nepravilnosti pri evidentiranju u poslovnim knjigama ili određena štetna postupanja s imovinom
neprofitne organizacije bilo to nehajno ili namjerno. Stanja u financijskom i analitičkom knjigovodstvu
neprofitne organizacije ove godine iskazana su u eurima. Početno stanje pri prijenosu iz 2022. godine
u 2023. godinu iskazano je u eurima, pretvoreno iz kuna primjenom fiksnog tečaja konverzije.
U članku, autori, detaljnije opisuju postupak provođenja godišnjeg popisa s primjerima odluka te
računovodstvenog i poreznog postupanja u određenim slučajevima.

Specifičnost proračunskog računovodstvo, a posebno priznavanja prihoda i primitaka od zaduživanja
po novčanom računovodstvenom načelu i rashoda po načelu nastanka događaja čak i kod nabave
dugotrajne nefinancijske imovine, uvjetuje određene bilančne ravnoteže. Usklađenje međusobnih
pozicija u aktivi i vlastitih izvora u pasivi treba provoditi cijele proračunske godine kako bi s
posljednjim danom bila usklađena bilanca stanja. U članku se pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji
se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja specifičnih poslovnih događaja i postupak
usklađivanja stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.