Porez na dodanu vrijednost

Korištenjem nacionalnog sustava za povrat PDV-a (VAT Refund), hrvatski porezni obveznici koji su
upisani u registar obveznika PDV-a i obavljaju oporezive isporuke dobara ili usluga, mogu podnijeti
zahtjev za povrat PDV-a iz drugih država članica EU u kojima nemaju poslovni nastan. Zahtjev za
povrat smatra se podnesenim samo ako je porezni obveznik ili njegov opunomoćenik, nakon obavljene
registracije u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu za pravne osobe te prebivalištu
ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe, popunio sve potrebe podatke za povrat PDV-a.
Međutim, Porezna uprava ne prosljeđuje zahtjev u drugu državnu članicu od koje se traži povrat
PDV-a, ako tijekom razdoblja povrata podnositelj zahtjeva nije obveznik PDV-a ili obavlja isključivo
isporuke dobara ili usluga koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže kod
prodaje rabljenih dobara. Obračun PDV-a na ostvarenu razliku između nabavne i prodajne vrijednosti
(ostvarenu maržu) primjenjuje se samo ako su rabljena dobra nabavljena od dobavljača koji nije
zaračunao PDV ili od dobavljača koji je također kod prodaje primijenio posebni postupak oporezivanja
marže. Posebni postupak primjenjuju samo trgovci rabljenim dobrima (preprodavatelji) i ne može
se primijeniti kada se prodaje rabljeno dobro koje je porezni obveznik koristio u obavljanju svoje
djelatnosti. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna PDV-a primjenom posebnog postupka
oporezivanja marže kod prodaje rabljenih vozila.

Porezno priznatim manjkom dobara smatra se isporuka hrane bez naknade koju porezni obveznik
donira umjesto njezinog uništavanja, a u svrhu zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima uz uvjete
i na način propisan posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje. Donatori obveznici
PDV-a, kao i oni koji nisu u sustavu PDV-a, obvezni su Ministarstvu poljoprivrede odnosno Poreznoj
upravi dostaviti izvješće o obavljenim donacijama. Autorica u članku piše o načinu sastavljanja i
rokovima dostave Obrasca DONH koji se dostavlja Poreznoj upravi te o izvješću koje se dostavlja
Ministarstvu poljoprivrede.

Način obračuna PDV-a kod obavljanja građevinskih usluga ovisi o tome obavlja li se isporuka
naručitelju upisanom u registar obveznika PDV-a ili osobi koja nije porezni obveznik. Investitoru koji
je obveznik PDV-a izdaje se račun s prijenosom porezne obveze. Građevinskim radovima za koje je
propisan način obračuna PDV-a s prijenosom porezne obveze smatraju se radovi u okviru građenja
i to, izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskih objekata. Ako su za obavljanje
građevinskih radova potrebne usluge u okviru arhitektonske, geodetske, strojarske i elektrotehničke
djelatnosti i kod fakturiranja ovih usluga primjenjuje se prijenos porezne obveze. Također je važno
mjesto oporezivanja određenih građevinskih usluga obzirom da je većina tih usluga definirana kao
usluga na nepokretnoj imovini pa kada se one izvode izvan Hrvatske, oporezuju se prema propisima
države u kojoj se nalazi nekretnina. Autorica u članku piše o obračunu PDV-a u graditeljskoj djelatnosti
ukazujući na niz tumačenja Porezne uprave u kojemu se daju dodatna pojašnjenja primjene prijenosa
porezne obveze.

Novčano načelo kod obračuna PDV-a mogu primijeniti obveznici PDV-a koji su u prethodnoj
kalendarskoj godini ostvarili vrijednost isporuka u iznosu manjem od 2 mil. eura. Uz navedeni uvjet
ostvarene vrijednosti isporuka, mogućnost obračuna PDV-a prema naplaćenim naknadama mogu
koristiti kako obveznici poreza na dohodak, tako i obveznici poreza na dobit, neprofitne organizacije i
proračunski korisnici. Autorica u članku detaljnije piše o obračunu PDV-a kod obveznika koji ostvaruju
uvjete i opredijele se za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama te posebno ističe kod kojih se
transakcija ne primjenjuje novčano načelo.

Radi uvođenja nulte stope PDV-a na određene grupe proizvoda te primjene eura kao službene valute
u RH, izmjenama Pravilnika o PDV-u koji se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine, promijenjeni su
između ostaloga, Obrasci knjige U-RA i I-RA te sadržaj i način popunjavanja Obrasca PDV. Porezni
obveznici su Obrazac PDV-a dužni podnositi nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 20. dana u mjesecu
za prethodno razdoblje oporezivanja, elektroničkim putem korištenjem ePorezne, a samo iznimno i u
papirnatom obliku.
Međutim, neovisno o načinu zaprimanja i knjiženja Obrasca PDV-a u informacijskom sustavu Porezne
uprave, prihvatom putem interneta ili ručno, obrasci prolaze određene programske kontrole. Stoga
porezni obveznik ne može ostvariti povrat PDV-a ako uz oznaku „x“ u polju za povrat na zadnjoj
strani obrasca, zatraženi iznos nije usklađen sa saldom pod točkom IV. tog obrasca te analitičkom
knjigovodstvenom evidencijom koju na knjigovodstvenoj kartici na brojčanoj oznaci prihoda za PDV
– kontu 1201, za tog poreznog obveznika vodi Porezna uprava.

U poreznu osnovicu pri isporuci dobara i usluga, između ostalih, uključuju se i iznosi subvencija koji
su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara i usluga. Zbog nedostatka jasnije definicije što
se smatra subvencijom koja je izravno povezana s cijenom isporučenih dobara i usluga, u praksi se
različito postupa kod utvrđivanja porezne osnovice. Autorica u članku daje pregled sudske prakse i
iznosi određene stavove Europske komisije vezano za određivanje kada su subvencije izravno povezane
s cijenom dobara i usluga te kako iste utječu na izračun postotka prava na odbitak pretporeza.

Pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a kod dobavljača
temeljem čijeg računa se ostvaruje pravo na odbitak pretporeza. Kako kod dobavljača koji obračunava
PDV prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje kada je račun naplaćen, to je i
korištenje pretporeza po računima tih dobavljača vezano za plaćanje računa. Tako se pretporez po
računu dobavljača koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama može koristiti samo ako je račun
plaćen. Isto se odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema isporukama ili prema naplaćenim
naknadama, što je potvrđeno presudom Suda EU br. C-9/20, o čemu autorica piše u nastavku.

Obveznici PDV-a, temeljem članka 85. stavka 7. Zakona o PDV-u u obračunu za zadnje razdoblje
oporezivanja kalendarske godine moraju napraviti godišnje usklađenje i potrebne ispravke obračuna
PDV-a koje su sastavljali tijekom godine. Usklađenje se provodi u poreznoj prijavi (Obrascu PDV)
za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno tromjesečni obveznici u prijavi za listopad
– prosinac), što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave za 2022. godinu treba dostaviti najkasnije do
20. siječnja 2023. godine. O godišnjem usklađivanju i ispravcima obračunanog PDV-a tijekom godine
autorica piše u nastavku članka.

Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Radi se o konačnom obračunu PDV-a u
okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno listopad – prosinac). Autorica
u članku daje podsjetnik na pripremne radnje za sastavljanje obračuna za posljednje razdoblje
oporezivanja u 2022. godini vezano za obvezu godišnjeg usklađivanja obračuna koji su tijekom godine
sastavljani i predani Poreznoj upravi na Obrascu PDV.