Porez na dodanu vrijednost

U svrhu konačnog obračuna PDV-a za određenu godinu porezni obveznici trebaju u obračunu za
posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti godišnje usklađenje i možebitne
ispravke obračuna tijekom godine. Obveza usklađenja u zadnjem obračunu propisana je čl. 85. st.
7. Zakona o PDV-u. Usklađenje se provodi u poreznoj prijavi (Obrascu PDV) za prosinac odnosno
tromjesečni obveznici u prijavi za listopad – prosinac, što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave,
za 2023. godinu treba dostaviti najkasnije do 22. siječnja 2024. godine. O godišnjem usklađivanju i
ispravcima obračunanog PDV-a tijekom godine, autorica piše u nastavku članka.

Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Radi se o konačnom obračunu PDV-a
u okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno listopad – prosinac).
Autorica u članku daje podsjetnik na pripremne radnje za sastavljanje obračuna za posljednje
razdoblje oporezivanja u 2023. godini vezano za obvezu godišnjeg usklađivanja obračuna koji su
tijekom godine sastavljani i predani Poreznoj upravi na Obrascu PDV.

Porezni obveznik koji je tijekom 2023. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu koji nije bio veći od 40.000,00 eura stekao je uvjete za izlazak iz
sustava PDV-a, tj. postaje tzv. ‘’mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se
na njega primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome
mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2024. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2024. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.

Prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine propisan je u iznosu od 40.000,00
eura. Nakon ostvarene vrijednosti isporuka iznad tog iznosa tijekom godine porezni se obveznik
obvezan upisati u registar obveznika PDV-a od 1. sljedećeg mjeseca odnosno prelaskom praga u
zadnjem razdoblju oporezivanja od 1. siječnja sljedeće godine. Zahtjev za upis u registar obveznika
PDV-a podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem ePorezna popunjavanjem Zahtjeva za
registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV). Autorice u članku pišu o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza te o
obvezama u slučaju ulaska u sustav PDV-a.

S primjenom od 1. siječnja 2024. godine stupaju na snagu još jedne izmjene Zakona o PDV-u. Osnovne
izmjene i dopune prema Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u
odnose se na usklađivanje s propisima EU na području PDV-a vezano za uvođenje određenih zahtjeva
za pružatelje platnih usluga radi suzbijanja prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om, zatim na izmjene
odredbi o načinu ispravka porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate i naknadnih popusta.
Izmjenama su obuhvaćene i izmjene odredbi kojima su propisani iznosi u eurima koji se zaokružuju
u odnosu na izračunane prema općim pravilima za preračunavanje prema Zakonu o uvođenju eura.
Autorica u nastavku članka daje pregled navedenih izmjena prema Konačnom prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji je prošao saborsku raspravu i čije se usvajanje očekuje,
kao i objavljivanje u Narodnim novinama.

Isporuke u nizu smatraju se uzastopne isporuke istih dobara između više poreznih obveznika
(najmanje tri). Kod isporuka u nizu ista dobra se otpremaju izravno od prvog isporučitelja do
krajnjeg kupca. Obračun PDV-a kod isporuke dobara u nizu ovisi o pravilnom utvrđivanju mjesta
oporezivanja ovisno o tome radi li se o isporuci bez ili s prijevozom. Kako se kod isporuka u nizu samo
jedna isporuka smatra isporukom s prijevozom, važno je utvrditi kojoj se isporuci pripisuje prijevoz.
Isporuka kojoj se pripisuje prijevoz načelno predstavlja isporuku dobara unutar EU dok je isporuka
bez prijevoza lokalna isporuka. Autorica kroz primjere pojašnjava kojoj se isporuci pripisuje prijevoz
i kako se utvrđuje mjesto oporezivanja kod isporuka u nizu.

Prema odredbama Zakona o PDV-u pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom
odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, koja ostvari vrijednost
isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini u iznosu iznad 39.816,84 eura,
obvezna se je upisati u registar obveznika PDV-a od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca
u kojemu je prijeđen propisani prag. Osim obveze ulaska u sustav PDV-a nakon prelaska navedenog
praga, u sustav PDV-a može se upisati i dobrovoljno i to od datuma podnošenja zahtjeva. Autorica u
članku piše o obvezama i pravima poreznih obveznika koji su tijekom godine postali obveznici PDV-a
bilo po sili zakona ili dobrovoljno.

Promjene koje se danas odražavaju u zakonodavnim prijedlozima Europske unije jednim zajedničkim
nazivnikom mogle bi se staviti pod sintagmu „Vrijeme je za promjene“. Te promjene možda su i najviše
vidljive na području primjene poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu PDV-a). Što nas može
očekivati te koji se smjer postavlja u poreznom sustavu Republike Hrvatske na području PDV-a, s obzirom
na provedbu projekta skraćeno nazvanog Fiskalizacija 2.0, donosimo u nastavku.

Kada putnička agencija sa sjedištem na području EU prodaje tuđu uslugu vezanu za putovanje (smještaj
ili prijevoz) obvezna je primjenjivati posebni postupak oporezivanja. U posebnom postupku PDV se
obračunava samo na maržu, a po izravnim ulaznim računima ne koristi se pretporez. Ovaj postupak
agencije primjenjuju kada posluju u svoje ime, a za račun stvarnih pružatelja usluga (kada prodaje
usluge smještaja ili uslugu prijevoza). Ako agencija prodaje vlastitu uslugu vezanu za putovanje –
usluge smještaja u vlastitom objektu ili prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvom primjenjuje redovni
postupak oporezivanja. Isto tako, ako uslugu vezanu za putovanje koje se obavlja na području
Hrvatske prodaje agencija koja ima sjedište izvan EU primjenjuje redovni postupak oporezivanja s
obvezom prijave za potrebe PDV-a u Hrvatskoj ili može primijeniti posebni postupak oporezivanja na
način obračuna PDV-a na jednom mjestu (One Stop Shop). O načinu obračuna PDV-a u poslovanju
putničkih agencija autorica piše u nastavku članka.

Putnici s prebivalištem u trećim zemljama mogu ostvariti povrat PDV-a plaćenog za nabavu dobara
u maloprodaji na području Republike Hrvatske, a koja u propisanom roku izvezu s područja Europske
unije u okviru putničkog prometa. Na ovaj način osobe koje nemaju prebivalište ili uobičajeno boravište
na području Europske unije ostvaruju porezno oslobođenje naknadno kroz povrat poreza uz dokaz o
izvozu, što ovjerom posebnog obrasca potvrđuje carinski službenik. Putnik ostvaruje pravo na povrat
podnošenjem Zahtjeva za povrat poreza u okviru putničkog prometa u obliku Obrasca PDV-P koji mu je
izdao trgovac kod prodaje dobara, a ovjerila carinarnica prilikom iznošenja dobara izvan Europske unije.
Autorica u članku piše o uvjetima i načinu povrata PDV-a za dobra izvezena u okviru putničkog prometa.