Strani umjetnici, autori i izvođači kao mali obveznici PDV-a i mogućnost primjene oslobođenjana njihove usluge
Korisnici usluga stranih umjetnika, autora i izvođača imaju obvezu obračuna PDV-a na njihove usluge
ako se radi o uslugama za koje je propisano mjesto oporezivanja prema mjestu primatelja. Tako
proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao korisnici njihovih usluga imaju obvezu obračuna
PDV-a na bruto naknadu isporučiteljima sa sjedištem u inozemstvu. Obveza obračuna PDV-a jednako
se odnosi na korisnike usluga u sustavu PDV-a, kao i one koji nisu obveznici PDV-a. Poseban je to
financijski teret za porezne obveznike koji imaju obvezu obračunati PDV, a nemaju pravo na odbitak
pretporeza. S primjenom od početka prošle godine porezni obveznici iz drugih država članica, uz
ispunjavanje određenih uvjeta, mogu dobiti status malih poreznih obveznika te su njihove isporuke
oslobođene PDV-a, kao i tuzemnih autora i izvođača koji nisu u sustavu PDV-a. Autorica u članku
skreće pozornost primateljima usluga na ovu mogućnost, kako bi potaknuli male porezne obveznike
sa sjedištem u drugim državama članicama za korištenje poreznog oslobođenja do praga od 60.000,00
eura za usluge obavljene tuzemnim primateljima. Posebno je to zanimljivo primateljima koji nemaju
pravo na odbitak pretporeza
Možemo li zaštititi drugi dohodak od ovrhe?
Osoba prima drugi dohodak, bilo po osnovi sklopljenog ugovora o djelu, sudjelovanju u nadzornom
odboru, vijeću i slično. Isplatitelju stiže dokument koji ga kao dužnikovog dužnika obvezuje postupiti po
rješenju o ovrsi, zapljeni po pristanku dužnika. Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog
iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već
neka druga primanja, drugi dohodak po posebnim propisima.
Zapošljavanje umirovljenika u školstvu i ograničenja prema posebnom zakonu
Zakonom o mirovinskom osiguranju pojednostavljeni su postupci zapošljavanja korisnika mirovine
do polovine punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Od 1. siječnja 2026. godine
dozvoljeno je, uz propisane uvjete, zapošljavanje umirovljenika na više od polovine sve do punog
tjednog radnog vremena, ali tada uz isplatu umanjene mirovine. Mirovinski propisi omogućavaju
zapošljavanje korisnika mirovine uz istovremeno primanje pune ili djelomične mirovine, a ako
postoji dogovor poslodavca i radnika prema Zakonu o radu nema ograničenja dobne granice za
radni odnos. No u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja primjenjuju se posebni
propisi prema kojima se umirovljenici mogu zapošljavati uz uvjete propisane Zakonom o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
U članku se obrađuju posebni uvjeti zasnivanja radnog s korisnikom mirovine propisani za ustanove
osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, plaća, naknada plaće i ostala materijalna prava
korisnika mirovine zaposlenog u školstvu te rad na temelju ugovora o djelu.
Porezne obveze nasljednika plaće i drugog dohotka
Fizička osoba koja naslijedi primitke koji se isplaćuju nakon smrti radnika, porezni je obveznik za
naslijeđeni dohodak. Obvezni doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se i plaćaju na ime ostavitelja
i pripisuju mirovinskoj osnovici ostavitelja. Nasljedniku se isplaćeni primitak oporezuje kao dohodak
od nesamostalnog rada. Primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni ostavitelju, nasljedniku se
također isplaćuju kao neoporezivi primici.
Isplata drugog dohotka nasljednicima ne podliježe obvezi doprinosa, a porez na dohodak se
obračunava za nasljednika kojemu se isplaćuje primitak od drugog dohotka.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca i isplatitelja drugog dohotka koji nakon smrti radnika
odnosno stjecatelja drugog dohotka, njihovim nasljednicima isplaćuju primitke na koje je ostavitelj
stekao pravo.
Putni troškovi i dnevnice vanjskih suradnika u neprofitnim organizacijama
Isplata neoporezivih primitaka, poput dnevnica za službena putovanja, u pravilu se veže uz
zaposlenike isplatitelja. Međutim, porezni propisi omogućuju određenu fleksibilnost i kada je riječ o
osobama izvan radnog odnosa koje za isplatitelja obavljaju poslove. Neprofitne organizacije tako,
pod jasno propisanim uvjetima, mogu vanjskim suradnicima isplaćivati neoporezive naknade za
pokriće troškova službenih putovanja.
Drugi dohodak i neoporezivi primici za rad na povremenim poslovima u poljoprivredi i ribarstvu
Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika u poljoprivredi radi
obavljanja povremenih i privremenih poslova. Pojednostavljenje se odnosi na način sklapanja ugovora
o radu i plaćanje obveznih doprinosa te povoljniji porezni tretman isplaćenih zarada. Zapošljavanje
na dnevne ugovore o radu mogu koristiti i poslodavci ribari.
Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do
90 dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona. Ostvarena
zarada oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom.
Isplata drugog dohotka i autorskih naknada fizičkim osobama nerezidentima
Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na lokalnim izborima 2025. godine
Odlukama Vlade RH određena je visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima
izbornih povjerenstava i visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima biračkih
odbora za rad na provođenju lokalnih izbora 2025. godine.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na provođenju lokalnih izbora
smatra se primitkom od drugog dohotka i podliježe obvezi doprinosa i poreza na dohodak. Isplaćene
naknade se iskazuju u obrascu JOPPD, a neto svota primitka obvezno doznačuje na bankovni račun
stjecatelja.
Obveza obračuna PDV-a na usluge iz inozemstva
Proračunski korisnici ili neprofitne organizacije kao korisnici usluga koje im obavljaju porezni obveznici
koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu mogu, ovisno o vrsti usluge
koja im je obavljana, biti obveznici PDV-a i to bez obzira jesu li upisani u registar obveznika PDV-a
ili su tzv. “mali porezni obveznici” izvan sustava PDV-a. Imaju li obvezu obračuna PDV-a temeljem
prijenosa porezne obveze ovisi o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja
odnosno mjesto oporezivanja. Za najveći broj usluga određeno je opće načelo oporezivanja koje
propisuje da su usluge obavljene prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. To znači, ako
je primatelj porezni obveznik, obvezan je na tu uslugu obračunati PDV prema propisima njegovog
sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta. Ako se radi o usluzi za koju se ne primjenjuje opće
načelo oporezivanja prema sjedištu primatelja potrebno je utvrditi njezino mjesto oporezivanja, što
je propisano čl. 18. do 26. Zakona o PDV-u. Autorica u nastavku piše o obvezi proračunskog korisnika
ili neprofitne organizacije kao primatelja usluge koju im je obavio porezni obveznik koji nema sjedište
u tuzemstvu.
Doprinosi i porez na drugi dohodak koji se isplaćuje u 2025. godini
U 2025. nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju pri isplati drugog
dohotka i autorskih honorara. Možebitne novine odnose se na stopu po kojoj se obračunava predujam
poreza na dohodak za stjecatelje s prebivalištem u gradovima i općinama u kojima se od 1. siječnja
2025. primjenjuje izmijenjena niža stopa poreza na dohodak u odnosu na stopu koja se primjenjivala
u 2024. i za stjecatelje s prebivalištem u gradovima i općinama koji su obvezni do 28. veljače 2025.
uskladiti stope poreza na dohodak s izmijenjenim Zakonom o porezu na dohodak.