drugi dohodak

Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.

Odlukama Vlade RH određena je visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima
izbornih povjerenstava i visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima biračkih
odbora za rad na provođenju lokalnih izbora 2025. godine.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na provođenju lokalnih izbora
smatra se primitkom od drugog dohotka i podliježe obvezi doprinosa i poreza na dohodak. Isplaćene
naknade se iskazuju u obrascu JOPPD, a neto svota primitka obvezno doznačuje na bankovni račun
stjecatelja.

Proračunski korisnici ili neprofitne organizacije kao korisnici usluga koje im obavljaju porezni obveznici
koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu mogu, ovisno o vrsti usluge
koja im je obavljana, biti obveznici PDV-a i to bez obzira jesu li upisani u registar obveznika PDV-a
ili su tzv. “mali porezni obveznici” izvan sustava PDV-a. Imaju li obvezu obračuna PDV-a temeljem
prijenosa porezne obveze ovisi o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja
odnosno mjesto oporezivanja. Za najveći broj usluga određeno je opće načelo oporezivanja koje
propisuje da su usluge obavljene prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. To znači, ako
je primatelj porezni obveznik, obvezan je na tu uslugu obračunati PDV prema propisima njegovog
sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta. Ako se radi o usluzi za koju se ne primjenjuje opće
načelo oporezivanja prema sjedištu primatelja potrebno je utvrditi njezino mjesto oporezivanja, što
je propisano čl. 18. do 26. Zakona o PDV-u. Autorica u nastavku piše o obvezi proračunskog korisnika
ili neprofitne organizacije kao primatelja usluge koju im je obavio porezni obveznik koji nema sjedište
u tuzemstvu.

U 2025. nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju pri isplati drugog
dohotka i autorskih honorara. Možebitne novine odnose se na stopu po kojoj se obračunava predujam
poreza na dohodak za stjecatelje s prebivalištem u gradovima i općinama u kojima se od 1. siječnja
2025. primjenjuje izmijenjena niža stopa poreza na dohodak u odnosu na stopu koja se primjenjivala
u 2024. i za stjecatelje s prebivalištem u gradovima i općinama koji su obvezni do 28. veljače 2025.
uskladiti stope poreza na dohodak s izmijenjenim Zakonom o porezu na dohodak.

Premda se isplata neoporezivih primitaka uobičajeno povezuje sa zaposlenicima, porezni propisi
omogućuju određeni stupanj fleksibilnosti u njihovoj isplati i osobama izvan radnog odnosa.
Neprofitne organizacije pod određenim uvjetima mogu isplaćivati neoporezive naknade za pokriće
troškova službenih putovanja vanjskim suradnicima. Ovakva porezna pogodnost je omogućena
samo neprofitnim organizacijama što im osigurava dodatnu operativnu prilagodljivost, učinkovitije
angažiranje vanjskih stručnjaka za realizaciju projektnih i drugih operativnih aktivnosti te može biti
važan čimbenik u planiranju i upravljanju troškovima. Detaljnije o poreznoj pogodnosti za neprofitne
organizacije pročitajte u nastavku članka.

Drugi dohodak i autorski honorari koje rezident ostvari iz inozemstva ili u inozemstvu podliježe obvezi
doprinosa za mirovinsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća. Obveza plaćanja
predujma poreza na dohodak ovisi o tome je li u državi izvora ustegnut porez na dohodak.
Stjecatelj drugog dohotka i autorskih honorara dužan je u roku 30 dana Poreznoj upravi dostaviti
obrazac JOPPD i platiti doprinos za mirovinsko osiguranje. Ako u Hrvatskoj treba platiti predujam
poreza na dohodak, na istom JOPPD obrascu iskazuje obvezu poreza na dohodak. Ako u Hrvatskoj ne
plaća predujam poreza na dohodak, dužan je o obustavi plaćanja poreza obavijestiti Poreznu upravu i
do 31. siječnja sljedeće godine dostaviti obrazac INO-DOH. Priznavanje poreza plaćenog u inozemstvu
se, uz propisane uvjete, provodi u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika na privremenim i
povremenim poslovima u poljoprivredi sklapanjem dnevnih ugovora o radu, ali uz ograničenje
najviše 90 dana u godini. Poslodavac ne prijavljuje radnika nadležnim tijelima socijalnog osiguranja,
a doprinose plaća kupnjom vrijednosnih kupona u FINA-i. Cijena jednog dnevnog kupona za 2024.
godinu iznosi 4,16 eura. Zarada radnika oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se
konačnim dohotkom. Porezna obveza dospijeva do kraja mjeseca u kojemu je primitak isplaćen, a na
dan dospijeća poreza poslodavac ispostavlja obrazac JOPPD.
Radniku koji radi na povremenim i privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, poslodavac može
na svoj teret omogućiti smještaj i prehranu. Ti primici neovisno o iznosu koji je omogućen radniku, ne
podliježu obvezi poreza na dohodak i iskazuju se u obrascu JOPPD kao neoporezivi primitak radnika.

Kada proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja osoba koja ima
sjedište, boravište ili prebivalište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno
je, ovisno o vrsti usluge, utvrditi je li korisnik obvezan obračunati PDV. Obveza obračuna PDV-a ovisi
o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja (odnosno oporezivanja). Mjesto
obavljanja odnosno oporezivanja usluga propisano je člancima 17. do 26. Zakona o PDV-u pri čemu
je opće načelo da se usluge koje obavlja porezni obveznik drugom poreznom obvezniku oporezuju
prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Navedeno znači da kada hrvatskom poreznom
obvezniku uslugu obavi porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu,
primatelj usluge je obvezan obračunati PDV prema odredbama Zakona o PDV-u, neovisno o tome je li
osoba koja obavlja uslugu u svojoj državi u sustavu PDV-a. Poreznim obveznikom vezano za primjenu
odredbi o mjestu oporezivanja usluga smatra se i „mali porezni obveznik“. Tako je obveznik obračuna
PDV-a prema sjedištu primatelja i hrvatski „mali porezni obveznik“, tj. i korisnici usluga izvan sustava
PDV-a. Autorica u članku piše o obvezi obračuna PDV-a na autorske ugovore, ugovore o djelu i druge
usluge za koje se naknada isplaćuje osobama sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu.

Fizička osoba koja ostvaruje primitke od drugog dohotka i/ili autorske naknade i obveznik je PDV-a, dužna je
na obavljene isporuke zaračunati porez na dodanu vrijednost po propisanoj stopi. Po sili zakona postaje obveznik PDV-a ako u tekućoj ili prethodnoj godini isporuči usluge i prava u vrijednosti većoj od 40.000,00 eura,
pri čemu se pod naknadom za isporuku podrazumijeva bruto primitak fizičke osobe.
Fizička osoba koja je obveznik PDV-a može porez na dohodak od primljenih naknada i autorskih honorara plaćati
po odbitku od drugog dohotka, što podrazumijeva obvezu isplatitelja da pri isplati naknade obračuna i plati pripadajuće doprinose i porez na dohodak te da isplaćenu svotu i plaćena javna davanja iskaže u obrascu JOPPD.

Nagrade koje škole, općine, gradovi, županije ili druge organizacije isplaćuju ili na drugi način
omogućavaju učenicima za postignute rezultate na školskim, općinskim, županijskim i državnim
natjecanjima, smotrama i drugim oblicima promocije učeničkog stvaralaštva, nisu oporezivi dohodak
i ne iskazuju se u obrascu JOPPD. Učeniku se nagrada može isplatiti u novcu ili omogućiti u obliku
prigodnog dara.
Nagrade koje škole isplaćuju nastavniku koji je mentor učenika i drugim osobama koje su svojim
radnim angažiranjem doprinijele postizanju zapaženih rezultata učenika, mogu se isplatiti kao plaća
ili kao neoporeziva prigodna nagrada za ostvarene radne rezultate. Ako nagradu isplaćuje poslovni
subjekt u kojemu nastavnik nije zaposlen, taj se primitak oporezuje kao drugi dohodak.