Uredba o zaštiti podataka je već nekoliko godina u obvezatnoj primjeni. Obvezatnost primjene je
vrlo široko utvrđena, primjenjuje se na sve pravne osobe, trgovačka društva, pojedince koji obavljaju
djelatnost, udruge, bolnice i brojne druge subjekte.
Pitanje Uredbe je aktualizirano jer je u Narodnim novinama, službenom glasilu, izašao Pravilnik o
sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, koji ima stupiti na
snagu 1. listopada 2024., a promjene su u mnogočemu potaknute boljom usklađenošću s Općom
uredbom o zaštiti podataka.
Obrti i trgovačka društva koja se bave djelatnošću računovodstva su nesumnjivo obvezne primjenjivati
Uredbu, stoga autorica ukratko predstavlja određene pojmove, obveze i u konačnici sankcije koje će
se izricati subjektima koji se ogluše o primjenu osnovnih zadaća.
Zakonodavstvo i pravna praksa
-
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoRujanZakonodavstvo i pravna praksa
-
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRujanTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Prokura kao trgovačka punomoć
Trgovačka društva nemaju mogućnost izražavanja svoje volje, kao što to imaju fizičke osobe. Kako bi
trgovačka društva kao pravne osobe mogle sudjelovati u pravnom prometu za njih volju izražavaju
organi predviđeni Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u tekstu:
Zakon, ZTD). Prema trećima trgovačko društvo primarno zastupa uprava. Međutim, ponekad će
biti nužno i korisno da se određene pojedince ovlasti na zastupanje društva koji neće biti sputavani
odredbama Zakona kojima se uređuje djelovanje uprave.
U ovom članku bit će riječ o jednom od takvih instituta predviđenim ZTD-om odnosno prokuri. Radi
se o trgovačkoj punomoći koja svom imatelju – prokuristu daje vrlo široke ovlasti. Cilj ovoga članka je
prikazati širi kontekst ovoga naizgled jednostavnog instituta. Prokura je uređena od čl. 44. do čl. 54.
Zakona koje odredbe, među ostalima, uređuju pojam prokure, pojedinačnu i skupnu prokuru, opseg
ovlasti i ograničenje prokure, sklapanje ugovora sa samim sobom, upis i opoziv prokure. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRujanTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Ugovor o ortaštvu
Ugovor o ortaštvu (ranije: ortakluk) uređen je u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
– 155/23, dalje: ZOO), u člancima od 637. do 660. U navedenim člancima uređuju se: opće odredbe o
ortaštvu, imovina ortaštva, poslovodstvo i zastupanje, odnos prema trećima, odgovornost za štetu,
dobit i gubitak, istupanje i isključenje ortaka, prestanak ortaštva te dioba zajedničke imovine.
Ortaštvo je ugovorna kategorija, jer je to zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Ugovorom
o ortaštvu uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja
zajedničkog cilja.
Imovina ortaštva zajednička je imovina ortaka, ali za obveze ortaštva u pravilu solidarno odgovaraju
svi ortaci, osim ako s vjerovnikom nije drukčije ugovoreno.
U članku se bavimo odredbama ZOO-a koje se odnose na ugovor o ortaštvu, ali i primjenom tog
instituta u nekim drugim propisima (Zakonu o obrtu, Zakonu o trgovačkim društvima). -
2024ČlanciKolovozRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Obveze poslodavca iz područja zaštite na radu
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi,
prirode i ljudskog okoliša. Poslodavci imaju brojne obveze uređene zakonom i podrednim propisima.
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim postupcima. -
2024ČlanciKolovozRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Organi društva s ograničenom odgovornošću
Društvo s ograničenom odgovornošću od organa (tijela) mora imati upravu i skupštinu, dok je
postojanje nadzornog odbora fakultativno. Fakultativnost nadzornog odbora znači da ga društvo
može, ali ne mora imati. Osnivači društvenim ugovorom određuju hoće li društvo imati nadzorni
odbor. U nekim slučajevima Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u
tekstu: ZTD), ukida fakultativnost u odlučivanju i propisuje obvezu uspostavljanja nadzornog odbora.
Odredbe o organima društva s ograničenom odgovornošću sadržane su u čl. 422. – 453. ZTD-a. Svi
sudionici u radu društva moraju biti dobro upoznati s relevantnim zakonskim propisima kako bi
osigurali usklađenost djelovanja s važećim zakonima i na taj način izbjegli pravne komplikacije koje
mogu proizaći iz nepridržavanja zakona. -
2024ČlanciKolovozRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Politike, kontrole i postupci za provođenje mjera ograničavanja
Novi Zakon o mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 133 od 7. 11. 2023.), je u čl. 15. odredio da su
svi subjekti koje prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br.
108/17., 39/19. i 151/22.), nadziru Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat dužni donijeti pisane politike, kontrole i postupke za
provođenje mjera ograničavanja.
Subjekti nadzora dužni su politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja integrirati
u sustav unutarnjih kontrola. Osim toga, subjekti nadzora su ove politike, kontrole i postupke dužni
najmanje jednom godišnje preispitivati i ažurirati.
Na temelju Zakona o mjerama ograničavanja Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o uspostavi,
sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim
subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (Nar. nov., br. 13/24.).
U članku se obrađuje odnos Zakona o mjerama ograničavanja prema Zakonu o sprječavanju pranja
novca i financiranja terorizma u vezi s politikama, kontrolama i postupcima, a daje se i tzv. ogledni
primjer politika, kontrola i postupaka za provođenje mjera ograničavanja. -
Prilikom formiranja odredaba Zakona o udrugama, zakonodavac se vodio propisati minimum u
kojemu se članovi udruga imaju kretati, ostavivši slobodu članovima kako bi sami mogli urediti
tijela i njihov neđuodnos u svakoj pojedinoj udruzi. Zakon ne baš široko ni detaljno, u svega nekoliko
članaka, uređuje tijela udruge i kako istom upravljati. Na članovima je da, prema vlastitim potrebama
i željama, urede kako će upravljati udrugom, naravno, vodeći se zakonskim okvirom. -
Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
Rad studenata i nove evidencije o radu studenata
U vrijeme velike potrebe za radnicima, studenti su naručiteljima olakšanje poteškoća u pronalasku
odgovarajućeg kadra. Zakon o obavljanju studentskih poslova uređuje prava i obveze izvođača,
posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz
obavljanje studentskih poslova. Pravilniku o sadržaju i načinu postupka vođenja evidencija o
radnicima propisuje kako evidentirati podatke o studentima koji obavljaju poslove za naručitelja.
Pravilnik doživljava izmjenu kroz Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca no isti će se početi primjenjivati 1. listopada 2024. ostavivši dovoljno
vremena za usklađenje. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
Ugovor o radu i drugi ugovori s činidbom rada
Pravna osnova radnog odnosa je, u skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu. No moguće je sklopiti
s određenom osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je također rad. Pravna osnova
obavljanja tog posla ne mora nužno biti radni odnos.
Zakon predviđa ugovor o dodatnom radu, omogućujući radnicima dodatno radnopravno aktiviranje
i preko punog radnog vremena kod jednog ili više poslodavaca.
Koje su zakonske mogućnosti, kako ne bismo doveli u pitanje zakonitost obavljanja rada?