Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju o plaćenom godišnjem odmoru čime se ista obvezala
u svoje nacionalno zakonodavstvo implementirati njene odredbe. Pravo na godišnji odmor uređeno
je Zakonom o radu koji je u najvećem dijelu usklađen s odredbama Konvencije s time da je sporno
ostalo pitanje prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu odnosno korištenje
starog godišnjeg odmora koji zbog nekih razloga nije u cijelosti ili djelomično iskorišten u godini u
kojoj je stečen. Poslodavci u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva primjenjuju odredbe Zakona o
radu. Međutim, s obzirom na najnoviju hrvatsku sudsku praksu, a koja se u biti nastavlja na praksu
Europskog suda, postavlja se pitanje jesu li hrvatski poslodavci obvezni primijeniti odredbu čl. 9.
Konvencije bez obzira na činjenicu što ista nije na odgovarajući način implementirana u hrvatsko
radno zakonodavstvo.
Zakonodavstvo i pravna praksa
-
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
-
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeSrpanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Primanja članova uprave u dioničkom društvu i u društvu s ograničenom odgovornošću
Primanja članova uprave trgovačkih društava uređuju se primarno ugovorima između člana uprave i
samog društva, no Zakon o trgovačkim društvima predviđa pojedina ograničenja ugovaračke slobode
ugovaračkih strana.
Glavno načelo na koje se zakonske odredbe fokusiraju je načelo primjerenosti koje nalaže da se pri
odlučivanju primanja u obzir posebno uzme odnos obveza i posla koji član obavlja, kao i stanje društva. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeSrpanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Pravni aspekti ugovora o zajmu i ugovora o kreditu
Ugovor o zajmu i ugovor o kreditu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
35/05. – 155/23., dalje u tekstu: ZOO). Ugovor o zajmu uređen je u člancima 499. do 508., a ugovor o
kreditu u člancima 1021. do 1027. ZOO-a.
Najvažnija razlika između zajma i kredita sadržana je u činjenici da zajmodavac može biti svaka
pravna ili fizička osoba, dok kredit može dati banka.
Druga ugovorna strana (kod zajma je to zajmoprimac, a kod kredita korisnik kredita) može biti svaka
pravna ili fizička osoba.
Ugovor o kreditu se uglavnom razvio iz ugovora o zajmu te ga i nadmašio u gospodarskom i
pravnotehničkom smislu, tako da je danas postao jedan od glavnih imenovanih ugovora suvremenog
bankarskog prava. -
2024ČlanciJavna nabavaRiznicaSrpanj
Pregovarački postupak bez prethodne objave – osnova odabira, pravna zaštita i izmjene ugovora
Pregovarački postupak bez prethodne objave je postupak javne nabave u kojemu naručitelj izravno
poziva gospodarski/ske subjekte po svojem odabiru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili s
više gospodarskih subjekata. S obzirom na to da ima negativan utjecaj na poštivanje načela tržišnog
natjecanja, odabir tog postupka zahtijeva pojačan oprez naručitelja te primjenu samo u iznimnim
slučajevima. Upravo iz razloga negativnog utjecaja na načelo tržišnog natjecanja, zakonodavac je
predvidio učinkovitu pravnu zaštitu u više faza pregovaračkog postupka ovisno o odabiru načina
završetka pregovaračkog postupka, sve kako bi se zainteresirani gospodarski subjekti mogli zaštititi
od autokracije naručitelja ili neispravnog odabira pravne osnove za primjenu tog postupka. Također,
kod izmjene ugovora proizašlih iz pregovaračkog postupka naručitelji se moraju strogo pridržavati
načela javne nabave. -
2024ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Radno angažiranje zatvorenika u razdoblju izdržavanja kazne zatvora i uvjetnog otpusta
Zatvorenici ili osuđenici česta su tema crnih kronika ili članaka koji pišu senzacionalistički o kaznenim
djelima i visinama kazni na koje su osuđeni. Malo se spominju njihova radna prava te općenito imaju
li osobe nakon izdržavanja kazne zatvora kakve povlastice tijekom sklapanja radnog odnosa.
Pojam zatvorenik/osuđenik nije posebna kategorija u Zavodu za socijalni rad, kao npr. djeca bez
roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom ili zdravstvenim poteškoćama, žrtve nasilja ili osobe koje ne
mogu same osigurati sredstva za osnovne životne potrebe na temelju koje bi osoba otpuštena iz
zatvora mogla ostvariti određena prava. Probacija ne može zaposliti osuđenika nakon što izađe na
uvjetni otpust, već može samo usmjeravati osobe pod nadzorom probacije na javljanje na oglase za
posao ili pomoći pri pisanju životopisa. No Zavod za zapošljavanje ima određene mjere koje mogu
koristiti i osobe koje su izdržale kaznu zatvora ili se nalaze na uvjetnom otpustu. -
2024ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Nove evidencije o radnom vremenu radnika
U Nar. nov., br. 55/24., objavljen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca. Jednu od propisanih evidencija o radnicima čini i evidencija o radnom
vremenu radnika. Poslodavci su dužni evidenciju o radnom vremenu radnika usklađenu s novim
Pravilnikom početi voditi počevši s danom 1. listopada 2024. godine. Osim evidencije o radnom
vremenu radnika, poslodavci su dužni voditi i evidenciju o trajanju rada određenih kategorija fizičkih
osoba koji kod poslodavca nisu u radnom odnosu, ali za njega obavljaju određene poslove temeljem
nekog drugog pravnog odnosa. Sve o novim evidencijama o radnom vremenu radnika te ostalim
posebnostima evidentiranja radnog vremena pročitajte u nastavku teksta. -
2024ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Novine u evidencijama i pohrani podataka o radnicima od 1. listopada 2024.
Dana 1. listopada 2024. godine stupit će na snagu novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Nar. nov., br. 55/24.), kojim se uređuje sadržaj podataka u
evidenciji o radnicima, u posebnoj evidenciji o fizičkim osobama koje nisu zaposlenici poslodavca i u
evidenciji radnog vremena. U ovom se članku obrađuju obveze poslodavca koje se odnose na vođenje
evidencija o radnicima i evidencije o drugim fizičkim osobama.
Prema novom Pravilniku, smanjuje se broj obveznih podataka koje je poslodavac dužan voditi o
radnicima koje zapošljava, ali se uvodi obveza sastavljanja pisanog pregleda o radniku i određuju
isprave, dokumenti i akti koje je poslodavac dužan pohraniti i čuvati u propisanim rokovima. Uz
to, Pravilnikom se određuju fizičke osobe koje kod poslodavca obavljaju poslove na temelju drugih
ugovora ili posebnih propisa, za koje poslodavac treba voditi evidencije i sadržaj tih evidencija. -
2024ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Provođenje ovrhe na plaći radnika
Ovrha na plaći skup je radnji pomoću kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine,
čime su poslodavci stavljeni u položaj posrednika ili izvršitelja.
Materija je sama po sebi složena i u praksi se javlja nesigurnost jesmo li postupili u skladu s propisom
i izvršili obvezu. Dodatna je dvojba jesmo li uz to valjano zaštitili vlastitog zaposlenika. -
2024ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Ugovorne promjene na strani dužnika
Glavna značajka obveznih odnosa jest mogućnost dispozicije stranaka. To znači da stranke svoje
međusobne odnose mogu uglavnom urediti kako same žele, osim kada je zakonom drugačije propisano.
U obveznopravnim odnosima moguće su promjene na strani vjerovnika (cesija i subrogacija) i na
strani dužnika, što će biti tema ovoga članka.
Članak je podijeljen na dva dijela odnosno poglavlje o preuzimanju duga, pristupanju dugu i o
preuzimanju ispunjenja, dok su u drugom dijelu prikazani ogledni primjeri navedenih ugovora.
Ove su promjene na strani dužnika uređene odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
35/05. – 155/23., dalje: Zakon) od čl. 96. do čl. 103. -
2024ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Zakon o mjerama ograničavanja
U Nar. nov., br. 133/23. od 7. 11. 2023. objavljen je Zakon o mjerama ograničavanja. Zakon je stupio
na snagu osmog dana od dana objave, 15. studenoga 2023. godine. Danom njegova stupanja na
snagu prestao je važiti Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 139/08., 41/14.
i 63/19.).
Novi Zakon o mjerama ograničavanja u odnosu na stari Zakon o međunarodnim mjerama
ograničavanja materiju mjera ograničavanja uređuje na znatno detaljniji i sveobuhvatniji način.
Najznačajnija novina koje se odnosi na fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i pravne
osobe je da su svi ti subjekti (koje nadzire Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor
financijskih usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat) dužni donijeti pisane politike, kontrole i
postupke za provođenje mjera ograničavanja.
Pisane politike, kontrole i postupke su subjekti nadzora dužni donijeti u roku šest mjeseci od dana
stupanja novog Zakona na snagu, do 15. svibnja 2024.