Uloga i ovlaštenja sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika, što se zakonskog uređenja
tiče, uglavnom su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., 12/17., 98/19. i 151/22.). Neke
odredbe o sindikalnom povjereniku sadržava i Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. do 96/18.).
Osnovna razlika između sindikalnog povjerenika i predstavnika je da je sindikalni povjerenik radnik
koji je u radnom odnosu kod poslodavca, a da sindikalni predstavnik to nije.
Radno pravo
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoTravanjZakonodavstvo i pravna praksa
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoTravanjZakonodavstvo i pravna praksa
Zaštita dostojanstva radnika prema izmjenama i dopunama Zakona o radu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.) je u vezi sa zaštitom
dostojanstva radnika uveo neke novine koje se odnose na osobe koje su osim poslodavca ovlaštene
primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Nakon 1. siječnja 2023. godine, od kada se primjenjuju izmjene i dopune Zakona o radu, poslodavac
koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost imenovati jednu osobu
koja će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Ako poslodavac zapošljava više od 75 radnika, dužan je uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost
imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane
za zaštitu dostojanstva radnika.
Novina je i da osobe koje su ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika sada mogu biti i osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca te da je poslodavac dužan
o imenovanju osoba u roku osam dana od imenovanja o imenovanju obavijestiti radnike. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme ili probni rad
Nerijetko poslodavci sklapaju prvi ugovor s radnikom u formi ugovora o radu na određeno vrijeme, ne
zbog toga što smatraju da će im radnik na tom radnom mjestu trebati samo neko određeno vrijeme,
već se pribojavaju kako će otkazati ugovor o radu radniku koji se nije pokazao u skladu s očekivanjima.
Institut radnog prava kroz koji bi valjalo iskušati radnikove stručne i druge sposobnosti jest probni rad. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Usklađivanje pravilnika o radu s izmjenama Zakona o radu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), u prijelaznim i završnim
odredbama obvezao je poslodavce da su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama tog Zakona u
roku šest mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu.
Budući da je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2023., rok u kojemu se pravilnici moraju uskladiti je
1. srpnja 2023. godine.
U članku se bavimo pitanjima trebaju li se raditi samo izmjene i dopune pravilnika o radu ili cjelovit
akt, pitanjima koja bi se u njemu trebala urediti, postupkom donošenja i objavom prije stupanja na
snagu. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Prikaz izmjena i dopuna Zakona o osiguranju radničkih tražbina
U Nar. nov., br. 18/23. od 15. veljače 2023. godine, objavljene su izmjene i dopune Zakona o osiguranju
radničkih tražbina. Zakon je stupio na snagu osam dana od dana objave u Narodnim novinama. Autori
u članku opisuju predmetne izmjene i dopune i podsjećaju na prava radnika/obveze poslodavca u
slučaju neisplate plaće. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Tekst Zakona o radu koji je vrijedio do 1. siječnja 2023. godine (Nar. nov., br. 93/14., 127/17. i 98/19.),
definirao je samo obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, kada se poslovi
obavljaju kod kuće radnika i u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22. od 22. 12. 2022., koji je
stupio na snagu 1. siječnja 2023. (osim članaka 55. i 56.) detaljnije su propisani načini obavljanja rada
na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.
Novom regulativom rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu definirani su pojmovi rada na
izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, uređen je sadržaj ugovora o radu na takvim poslovima,
obveze i prava poslodavca prema radnicima koji rade na tim poslovima, ali i obveze i prava tih radnika. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Dodatan rad radnika prema izmjenama Zakona o radu
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), dodatan rad uređen je u
novim člancima 18.a, 18.b i 18.c, dok je u ranijoj verziji Zakona o radu takav rad bio normiran u stavku
3. članka 61. koji članak je inače uređivao pitanja punog radnog vremena.
Prema ranijoj verziji, puno radno vrijeme radnika nije moglo biti duže od 40 sati tjedno, ali je takav
radnik mogao sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno
odnosno do 180 sati godišnje, samo ako je poslodavac s kojim radnik već ima prethodno sklopljen
ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.
Novom regulativom detaljnije je uređen dodatan rad radnika tako da mu za zaposlenje kod drugog
poslodavca više nije potrebna pisana suglasnost matičnog poslodavca, a ne postoji ni ograničenje od
180 sati godišnje. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Ugovor o radu na određeno vrijeme prema izmijenjenom Zakonu o radu
Radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu koji može biti sklopljen na određeno i neodređeno
vrijeme. Iako je slovom Zakona ugovor o radu na neodređeno vrijeme pravilo, praksa je ugovor o radu
na određeno vrijeme učinila mnogo češćim ugovorom koji radnici i poslodavci sklapaju.
Kako zakonodavac dugi niz godina nastoji izmjenama propisa demotivirati poslodavce da sklapaju
ugovore o radu na određeno vrijeme, bit će zanimljivo pratiti primjenu posljednje izmjene i dopune
Zakona o radu. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Najvažnije izmjene i dopune Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu
Radno vrijeme i obvezni odmori mobilnih radnika uređeni su posebnim lex specialis zakonom. Najnovijim
izmjenama i dopunama predmetnog zakona posebno se uređuje i pitanje upućivanja mobilnih radnika
odnosno vozača u okviru transnacionalnog pružanja usluga. U nastavku teksta pročitajte koje su
posebnosti početkom ove godine propisane za vozače prilikom obavljanja prijevoza robe ili putnika
unutar više država članica ili trećih zemalja, kao i ostale novine Zakona o mobilnim radnicima. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSiječanjZakonodavstvo i pravna praksa
Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika u 2023. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. do 131/20.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 125/22., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022.
iznosila 7.583 kune. Taj se iznos treba preračunati u eure i primjenjivati za provedbu ovrhe na plaći u
2023. godini.
Kako je od 1. 1. 2023. euro službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u RH, iznos za provedbu
ovrhe u 2023. je 1.006,44 eura (7583 kune : 7,53450 = 1.006,44 eura).
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2022. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2023.