Prema odredbama Zakona o državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 115/18., 117/21. i 67/23.),
Državni inspektorat ima u svom sastavu sljedeće inspekcije: tržišnu inspekciju, sanitarnu inspekciju,
veterinarsku inspekciju, poljoprivrednu inspekciju, lovnu inspekciju, šumarsku inspekciju, fitosanitarnu
inspekciju, turističku inspekciju, rudarsku inspekciju, inspekciju opreme pod tlakom, elektroenergetsku
inspekciju, inspekciju rada, građevinsku inspekciju, inspekciju zaštite okoliša, inspekciju zaštite
prirode i vodopravnu inspekciju.
U članku se bavimo samo postupanjem i ovlastima inspekcije rada koju ista ima u inspekcijskim
poslovima u području radnih odnosa, ali i zaštite na radu.
Radno pravo
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoStudeniZakonodavstvo i pravna praksa
-
2023ČlanciListopadRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Dodatan rad radnika prema izmijenjenom Zakonu o radu
Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca odnosno radi u
nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme
40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Koje su zakonske pretpostavke, posebice sada nakon izmjene Zakona o radu, o kakvom se ugovoru
radi, o kakvoj se notifikaciji poslodavca radi i na brojna slična pitanja, autorica odgovara u tekstu
koji slijedi. -
2023ČlanciListopadRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Dostava u radnim odnosima
Poslodavcima vrlo česti problem u praksi predstavlja dostava odluke o otkazu radniku koji odbija
primitak pismena zbog čega se dovodi u pitanje datum početka računanja otkaznih rokova te datum
odjave iz sustava HZMO-a. Zakon o radu dao je mogućnost poslodavcima da taj problem riješe na
način da dostavu pojednostave jednim od propisanih posebnih izvora prava. Međutim, veliki broj
poslodavaca to nije riješio na odgovarajući način zbog čega su onda obvezni primijeniti odredbe
Zakona o parničnom postupku. Odredbe ZPP-a o dostavi su složene, a njihova primjena vrlo često
prolongira odjavu radnika. Zbog čega je to tako te kako urediti dostavu u radnim odnosima, pročitajte
u nastavku. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoRujanZakonodavstvo i pravna praksa
Izmjene ugovora o radu prema Izmjenama i dopunama Zakona o radu
Ugovor o radu je dvostranoobvezni ugovor po kojemu svaka ugovorna strana ima obveze prema
drugoj ugovornoj strani. Prilikom sklapanja ugovora o radu uvijek se radi o suglasnosti volja ugovornih
strana, stoga je nedopustivo da pojedina ugovorna strana pokuša pojedini uglavak izmijeniti
jednostrano, onako kako joj odgovara, bez pokušaja dogovora sa suprotnom stranom. -
2023ČlanciKolovozRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Posebne uzance u ugostiteljstvu
U Narodnim novinama br. 74/23. od 6. 7. 2023. objavljene su Posebne uzance u ugostiteljstvu. Uzance
će se primjenjivati nakon proteka osam dana od dana objave u Narodnim novinama, a njihovim
stupanjem na snagu prestaju važiti Uzance broj: I.-55-35/3-1995, koje su objavljene u Narodnim
novinama br. 16/1995.
Posebne uzance u ugostiteljstvu donijela je Skupština Hrvatske gospodarske komore na 21. sjednici
održanoj 29. lipnja 2023. temeljem članka 21. točke 2. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori
(Nar. nov., br. 144/21.), prema kojoj odredbi je Skupština komore ovlaštena između ostalih poslova i
utvrđivati uzance.
Ove Posebne uzance osim općih odredbi uređuju zajedničke odredbe za ugovore o ugostiteljskim
uslugama i ugovore o hotelskim uslugama. Među ugovore o hotelskim uslugama uvršteni su: izravni
ugovor o hotelskim uslugama, agencijski ugovor o hotelskim uslugama, ugovor o alotmanu, kao i
ugovor o smještaju u turističkim apartmanima, ugovor o uslugama kampiranja i ugovor o uslugama
prehrane i točenja pića, bez obzira što posljednja tri ugovora ne spadaju u hotelske usluge. -
2023ČlanciKolovozRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Novi registri u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma
U Narodnim novinama broj 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2023.
Zakonom je predviđeno da se u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma uvedu dva
nova registra: Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih
s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja i Registar
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine.
Za donošenje pravilnika kojima se uvode naprijed navedeni registri bili su nadležni ministar financija i
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a rok za njihovo donošenje bio je šest
mjeseci od stupanja Zakona na snagu.
U skladu s propisanim obvezama, ministar financija donio je Pravilnik o upisu u registar i vođenju
registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i
trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja. Pravilnik je objavljen u Nar.
nov., br. 59/23., a stupio je na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama (3. 6. 2023.).
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijelo je Pravilnik o vođenju registra
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine. Pravilnik je objavljen u Nar. nov., br. 69/23., a stupio je na snagu osmog dana od
dana objave u Narodnim novinama (6. 7. 2023.).
U članku se navode odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje se
odnose na uvođenje novih registara, kao i odredbe pravilnika kojima se oni operativno uvode. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
E-komunikacija – obvezna za sve obrtnike i ostale fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost
Prema Zakonu o parničnom postupku sve su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost
obvezne u predmetima (sporovima) koji se odnose na njihovu djelatnost, sa sudovima i ostalim
sudionicima u sudskom procesu komunicirati elektroničkim putem. Elektronička komunikacija odvija
se putem sustava e-komunikacije kojoj su navedene osobe dužne zatražiti pristup najkasnije do 19.
srpnja 2023. godine. Što je e-komunikacija, koji su tehnički preduvjeti za pristup e-komunikaciji te
kojem se riziku obrtnici izlažu ako ne zatraže pristup sustavu e-komunikacije, pročitajte u tekstu koji
slijedi. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
Redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Skrivljeno ponašanje radnika predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu. Ovisno o težini povrede,
radniku se može dati jedna od dvije vrste otkaza: redoviti ili izvanredni.
U slučaju blažih ili lakših povreda radnih obveza, poslodavac bi se trebao opredijeliti za redoviti
otkaz ugovora o radu iz članka 115. stavka (1), podstavka 3) Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.,
127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.). U skladu s tom normom, poslodavac može otkazati ugovor o radu
uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako
radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Ako radnik počini osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu može otkazati
ugovor o radu izvanrednim otkazom iz članka 116. Zakona o radu.
Zakon o radu nije predvidio kriterije za razgraničenje razloga za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o
radu. Zbog toga se neki poslodavci opredjeljuju da u pravilnicima o radu ili ugovorima o radu određuju
što se smatra blažom, a što osobito teškom povredom radne obveze.
Druge načine kako odrediti razloge za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu nalazimo u praksi
sudova.
Razlika između ove dvije vrste otkaza je i u posljedicama. Dok kod izvanrednog otkaza učinci otkaza
nastupaju danom dostave otkaza ugovora o radu (bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka), kod redovitog otkaza ugovora zbog skrivljenog ponašanja radnik ima pravo na
otkazni rok, koji se u tom slučaju utvrđuje u dužini polovine otkaznog roka.
Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju radnik nema pravo na otpremninu. -
2023ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Ovrha na plaći radnika
U Republici Hrvatskoj ovrha je uređena Ovršnim zakonom. Ovrha na plaći skup je radnji pomoću
kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine, čime su poslodavci stavljeni u položaj
posrednika ili izvršitelja. Materija je sama po sebi složena, propis se često mijenja, stoga se u praksi
javlja nesigurnost jesmo li postupili u skladu s propisom i izvršili obvezu i uz to valjano zaštitili vlastitog
zaposlenika. -
2023ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Novine u pravima radnika na plaćeni i neplaćeni dopust prema Zakonu o radu
Izmjenama i dopunama Zakona o radu od 1. siječnja 2023. godine prošireni su slučajevi za koje radnik
ostvaruje pravo na plaćeni i slučajevi za koje ostvaruje pravo na neplaćeni dopust. Radnik ima pravo
na korištenje plaćenog dopusta za osobito važne potrebe. Što se smatra važnim osobnim potrebama
propisano je Zakonom o radu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu to
se pravo može urediti za radnika povoljnije.
Zakonom o radu je pravo radnika na neplaćeni dopust uređeno na dva načina: kao pravo o kojemu
odlučuje poslodavac i radnik ga ostvaruje samo ako to potrebe posla omogućavaju i kao pravo
propisano Zakonom koje je poslodavac dužan omogućiti radniku.