Fiskalizacija

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije bez obzira jesu li obveznici PDV-a ili ne za svaku isporuku
dobara odnosno obavljenu uslugu obvezni su izdati račun s obračunom PDV-a ili s napomenom o
poreznom oslobođenju. Za račune izdane drugim poreznim obveznicima odnosno pravnim osobama,
minimalni sadržaj propisan je čl. 79. Zakona o PDV-u, dok je sadržaj računa izdan krajnjim potrošačima
propisan čl. 62. Općeg poreznog zakona. Ako se radi o subjektu koji je obveznik poreza na dobit, tada
račun osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u mora sadržavati i elemente propisane Zakonom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je na snazi do stupanja na snagu novog Zakona o fiskalizaciji
koji je u pripremi.
U članku autorica piše o specifičnostima kod izdavanja računa kod subjekata koji obavljaju isporuke
od javnog interesa te ukazuje na moguće novine u procesu uvođenja Fiskalizacije 2.0.

Niz je zakona kojima je propisana obveza izdavanja i sadržaj računa za isporuku dobara i usluga.
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost uređeno je izdavanje računa pravnim osobama, a Općim
poreznim zakonom i Zakonom o zaštiti potrošača krajnjim potrošačima. Osim navedenih propisa,
sadržaj računa propisan je i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a pitanje njegovog
potpisivanja Zakonom o računovodstvu. Autorica u članku piše o vjerodostojnosti računa izdanih na
papiru odnosno u elektroničkom obliku, njihovom obveznom sadržaju prema odredbama poreznih
propisa važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uz najavu izmjena od 1.1.2026., propisa
o fiskalizaciji u prometu gotovinom te propisa o računovodstvu.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2023. godine uređeno je porezno obilježje
primljenih napojnica. Napojnica je neoporezivi primitak stjecatelja do visine 3.360,00 eura godišnje,
a razlika preko toga iznosa oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 20 % i oslobođena je
obveze doprinosa. Neoporezivi i oporezivi iznosi napojnica iskazuju se u obrascu JOPPD koji poslodavac
dostavlja Poreznoj upravi.

Promjene koje se danas odražavaju u zakonodavnim prijedlozima Europske unije jednim zajedničkim
nazivnikom mogle bi se staviti pod sintagmu „Vrijeme je za promjene“. Te promjene možda su i najviše
vidljive na području primjene poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu PDV-a). Što nas može
očekivati te koji se smjer postavlja u poreznom sustavu Republike Hrvatske na području PDV-a, s obzirom
na provedbu projekta skraćeno nazvanog Fiskalizacija 2.0, donosimo u nastavku.

Uvjeti i načini nabave poljoprivrednih proizvoda za potrošnju u kuhinjama školskih, vrtićkih,
bolničkih ili drugih ustanova ovisi o poreznom statusu poljoprivrednog proizvođača. Ako se proizvodi
otkupljuju od samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva (SOPG) budući da nije obveznik poreza
na dohodak, SOPG prema poreznim propisima nije obvezan izdati račun, ali zbog primjene Zakona o
elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi 1 obvezan je izdati elektronički račun (eRačun). Ako
je dobavljač obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) upisano u registar poreznih obveznika
obzirom da je obveznik fiskalizacije ne mora izdati eRačun, a ustanova ili drugi kupac koji je obveznik
javne nabave može mu izvršiti plaćanje na temelju fiskaliziranog računa. Autorica u članku piše o
uvjetima i načinu nabave poljoprivrednih proizvoda od OPG-a ovisno o njegovom poreznom statusu.

Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnosno Pravilnikom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveznik fiskalizacije dužan je internim aktom odrediti visinu
blagajničkog maksimuma. Uvođenje eura nema utjecaja na doneseni interni akt. Blagajnički
maksimum izražen u internom aktu u kunama vrijedi i nakon uvođenja eura, samo što se temeljem
Zakona o uvođenju eura iznosi u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Međutim, kako je u prvih 14 dana 2023. omogućen dvojni optjecaj, prilagođena je i visina blagajničkog
maksimuma za to razdoblje.