Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a i priprema za fiskalizaciju
Djelatnost obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uređena je Zakonom o obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu. Sa stajališta poreza na dohodak ova se djelatnost oporezuje kao
djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema pravilima propisanim člankom 29. Zakona o porezu
na dohodak. Način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji proizvoda proizvedenih na OPG-u
propisan je Pravilnikom o upisniku OPG-a. Radi se o evidenciji sa stanovišta praćenja poljoprivredne
proizvodnje dok je evidencija u porezne svrhe i u svrhe praćenja obavljanja djelatnosti propisana
poreznim propisima te propisima o trgovini. Ovisno o visini primitaka koje ostvaruje, OPG može biti
izvan sustava poreza na dohodak ili obveznik poreza na dohodak odnosno dobit. Kao obveznik poreza
na dohodak OPG isti može plaćati u paušalnom iznosu ili temeljem podataka iz poslovnih knjiga.
Autorica u članku piše o poreznom aspektu poslovanja OPG-a, obveznim evidencijama koje mora
voditi kod prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda te o obvezama fiskalizacije nakon 1. siječnja
2026., kao i o statusu nositelja i člana OPG-a u odnosu na obvezna osiguranja.
eRačuni u Europskoj uniji
Pred nama se nalazi razdoblje implementacije eRačuna u našu svakodnevnicu. Novi Zakon o
fiskalizaciji, koji je izglasan u lipnju 2025. godine, za najveći broj poduzetnika stupa na snagu 1. 1.
2026. godine i donosi obveznu elektroničku razmjenu računa, kao i obvezno povezivanje isporučene
robe/usluga s jedinstvenom klasifikacijom po KPD 2025.
Iako smo skeptični u pogledu roka implementacije (preostala su svega četiri mjeseca za ovako veliki
projekt), zapanjuje brzina kojom se obveza uvođenja eRačuna širi globalno – ne samo u Europskoj
uniji, nego i diljem svijeta. Više od 80 zemalja već je uvelo obvezu e-fakturiranja, a još 50 planira
uvesti nove ili dodatne obveze.
Fiskalizacija 2.0 i obveze stjecatelja drugog dohotka koji su u sustavu PDV-a
Fizičke osobe koje prema čl. 39. Zakona o porezu na dohodak ostvaruju primitke od drugog dohotka,
autorskih naknada i naknada za isporučena umjetnička djela i upisane su u registar obveznika PDV-a,
obvezne su prema Zakonu o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine za svoje isporuke izdati račun u
formi eRačuna i fiskalizirati ga u Sustavu za fiskalizaciju. Također, obvezni su za obavljene nabavke
primljene od drugih obveznika izdavanja eRačuna, zaprimiti eRačun. Obveza izdavanja i fiskaliziranja
eRačuna odnosi se na isporuke u tuzemnom prometu obavljene poslovnim subjektima koji su prema
Zakonu o fiskalizaciji obveznici zaprimanja fiskaliziranih eRačuna.
U pogledu sadržaja eRačuna, pribavljanja digitalnog certifikata, upisa identifikatora poreznog
obveznika u Adresar metapodatkovnih servisa, provođenja postupka fiskalizacije i izvještavanja
Porezne uprave, na fizičke osobe stjecatelje drugog dohotka koji su obveznici PDV-a odnose se sve
odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se uređuju transakcije između poslovnih subjekata.
Uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja eRačuna i obveza fiskalizacije tih računa u Sustavu za
fiskalizaciju ne mijenja obveze isplatitelja drugog dohotka koje se odnose na obračun i plaćanje
doprinosa iz primitka, doprinosa na primitak, poreza na dohodak po odbitku i izvještavanje Porezne
uprave na obrascu JOPPD o drugom dohotku isplaćenom fizičkoj osobi.
Utjecaj Fiskalizacije 2.0 na izvještavanje u PDV-u
Uvođenjem obveze izdavanja eRačuna uz njihovu fiskalizaciju, Porezna uprava će u stvarnom vremenu
dobiti informaciju o obavljenim transakcijama i obvezama obračuna PDV-a u trenutku nastanka
oporezivog događaja, što će poreznim obveznicima omogućiti značajno administrativno rasterećenje
vezano za sastavljanje porezne prijave za razdoblje oporezivanja u kojemu nastaje obveza obračuna
PDV-a. Do stupanja na snagu izmjena Direktive 2006/112/EZ, a koje se izmjene odnose na obvezu
izdavanja eRačuna i usklađivanja Zakona o PDV-u s tim izmjenama, obveza izdavanja i zaprimanja
eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji propisana je samo za račune izdane poslovnim subjektima
sa sjedištem u Hrvatskoj, dok se obveza izdavanja eRačuna ne odnosi na račune izdane poreznim
obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici ili u trećim zemljama. Tako će se prijava PDV-a
sastavljati automatizmom prema izdanim i zaprimljenim računima samo po osnovu računa poreznim
obveznicima sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, dok će se računi
za transakcije s inozemstvom dodavati kao i ostale transakcije koje neće biti obuhvaćene sustavom
digitalnog izvještavanja u stvarnom vremenu. Prema izmjenama Direktive 2006/112/EZ odredbe o
obvezi izdavanja i zaprimanja eRačuna za poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu stupit će
na snagu 1. srpnja 2030. te će države članice koje su ranije propisale obvezu izdavanja eRačuna biti
obvezne uskladiti svoje poslovanje s odredbama Direktive koje će biti prenesene u nacionalne propise.
Autorica u članku piše o očekivanim izmjenama Zakona o PDV-u na početku primjene izdavanja
eRačuna između poslovnih subjekata.
Knjiženje prihoda turističkih agencija i utjecaj promjena u fiskalizaciji na njihovo poslovanje
Poslovanje turističkih agencija obilježeno je posebnostima, što pravnih, što računovodstvenoporeznih. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.
Kako se bliži digitalizacija poslovanja u Republici Hrvatskoj, koju nam donosi Zakon o fiskalizaciji,
autor se u članku osvrće i na utjecaj novina u fiskalizaciji na poslovanje turističkih agencija.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao obveznici izdavanja eRačuna i fiskalizacije
Prema Zakonu o fiskalizaciji koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine i proračunski
korisnici te neprofitne organizacije bit će, uz određene specifičnosti, obveznici fiskalizacije, kako u
prometu s krajnjim potrošačima, tako i u prometu s poslovnim subjektima. Bez obzira na činjenicu
što su dosada bili obveznici zaprimanja elektroničkih računa prema Zakonu o izdavanju elektroničkih
računa u javnoj nabavi, koji će se i nadalje primjenjivati, proračunski korisnici i neprofitne organizacije
trebaju se pripremiti za početak primjene Zakona o fiskalizaciji u dijelu koji se na njih odnosi, o čemu
autorica piše u nastavku članka.
Računi i pripreme za fiskalizaciju – specifičnosti kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije bez obzira jesu li obveznici PDV-a ili ne za svaku isporuku
dobara odnosno obavljenu uslugu obvezni su izdati račun s obračunom PDV-a ili s napomenom o
poreznom oslobođenju. Za račune izdane drugim poreznim obveznicima odnosno pravnim osobama,
minimalni sadržaj propisan je čl. 79. Zakona o PDV-u, dok je sadržaj računa izdan krajnjim potrošačima
propisan čl. 62. Općeg poreznog zakona. Ako se radi o subjektu koji je obveznik poreza na dobit, tada
račun osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u mora sadržavati i elemente propisane Zakonom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je na snazi do stupanja na snagu novog Zakona o fiskalizaciji
koji je u pripremi.
U članku autorica piše o specifičnostima kod izdavanja računa kod subjekata koji obavljaju isporuke
od javnog interesa te ukazuje na moguće novine u procesu uvođenja Fiskalizacije 2.0.
Obveza izdavanja i propisani sadržaj računa za isporuku dobara i usluga
Niz je zakona kojima je propisana obveza izdavanja i sadržaj računa za isporuku dobara i usluga.
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost uređeno je izdavanje računa pravnim osobama, a Općim
poreznim zakonom i Zakonom o zaštiti potrošača krajnjim potrošačima. Osim navedenih propisa,
sadržaj računa propisan je i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a pitanje njegovog
potpisivanja Zakonom o računovodstvu. Autorica u članku piše o vjerodostojnosti računa izdanih na
papiru odnosno u elektroničkom obliku, njihovom obveznom sadržaju prema odredbama poreznih
propisa važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uz najavu izmjena od 1.1.2026., propisa
o fiskalizaciji u prometu gotovinom te propisa o računovodstvu.
Porezni tretman primljenih napojnica
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2023. godine uređeno je porezno obilježje
primljenih napojnica. Napojnica je neoporezivi primitak stjecatelja do visine 3.360,00 eura godišnje,
a razlika preko toga iznosa oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 20 % i oslobođena je
obveze doprinosa. Neoporezivi i oporezivi iznosi napojnica iskazuju se u obrascu JOPPD koji poslodavac
dostavlja Poreznoj upravi.
Projekt fiskalizacija 2.0
Promjene koje se danas odražavaju u zakonodavnim prijedlozima Europske unije jednim zajedničkim
nazivnikom mogle bi se staviti pod sintagmu „Vrijeme je za promjene“. Te promjene možda su i najviše
vidljive na području primjene poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu PDV-a). Što nas može
očekivati te koji se smjer postavlja u poreznom sustavu Republike Hrvatske na području PDV-a, s obzirom
na provedbu projekta skraćeno nazvanog Fiskalizacija 2.0, donosimo u nastavku.