EU bespovratna sredstva za digitalizaciju usluga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
U studenome je objavljen poziv na dodjelu bespovratnih sredstava iz Europske unije, na koji se od
16. siječnja 2026. mogu prijaviti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici
Hrvatskoj te u partnerstvu s drugim takvim jedinicama provoditi projekte razvoja novih ili znatno
unaprjeđenih postojećih digitalnih usluga, kao i integracije više jednostavnih digitalnih usluga u
jednu kompleksnu uslugu. Ovaj natječaj trebao bi omogućiti tim jedinicama digitalizaciju procesa
i zajedničkih usluga, važnih za poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva, kao i stvaranje
poticajnog poslovnog okruženja. Za poziv je alocirano 20 milijuna eura, a za pojedine projekte od toga
je predviđeno od minimalnih 200.000 eura do maksimalnih 2 milijuna eura. Intenzitet bespovratnih
sredstava u pojedinačnom projektu iznosi 85 %.
Zaštita od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radu
Zakonom o radu propisane su mjere za zaštitu dostojanstva radnika. Zaštita dostojanstva osigurava
se tako da se radnika štiti od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Uz odredbe Zakona o radu, u postupku zaštite dostojanstva radnika važne su i odredbe Zakona o
suzbijanju diskriminacije. Taj Zakon određuje da će se diskriminacijom smatrati samo ako je neka
osoba diskriminirana na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog
ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta te izražavanja ili spolne orijentacije.
Kodeks korporativnog upravljanja
Kodeks korporativnog upravljanja je skup smjernica i preporuka koje definiraju najbolje prakse u
upravljanju trgovačkim društvima, s ciljem poboljšanja odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti u
njihovom poslovanju. Kodeks se primjenjuje na sva društva čije su dionice uvrštene na uređeno tržište
Zagrebačke burze.
Primjena Kodeksa korporativnog upravljanja propisana je u čl. 272.p Zakona o trgovačkim društvima
(Nar. nov., br. 111/93. – 136/24.).
HANFA i Zagrebačka burza usvojili su novi Kodeks korporativnog upravljanja u prosincu 2024.
godine, a isti se počeo primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Prethodni je Kodeks iz 2019.
godine novom izmjenom usklađen s naknadnim promjenama međunarodnog regulatornog okvira
te su implementirane najbolje prakse upravljanja i prilagodbe poslovanja izazovima na svjetskom
tržištu. Najvažnije izmjene vidljive su u odredbama koje se odnose na ravnomjernu zastupljenost
obaju spolova na rukovodećim funkcijama, kao i u odredbama kojima se jačaju prava dioničara.
U nastavku ovoga članka izneseni su najvažniji dijelovi Kodeksa korporativnog upravljanja, koji je
tekst u cijelosti dostupan na stranicama Zagrebačke burze i HANFA-e.
Evidencija radnog vremena radnika zaposlenih kod poslodavca
Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Evidencija mora
sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Kako je poslodavac taj koji je prema propisu
obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, dužan je zapravo organizirati rad i
samim time ga i popratiti evidencijom koja će biti podloga za isplatu plaće.
Koji su elementi koje pratimo i na koji način ih evidentiramo kroz evidenciju radnog vremena, autorica
predstavlja u tekstu.
Obveze poslodavca oko isplate plaće, obračuna poreza i doprinosa radnika koji rade u neprijavljenom radu
Neprijavljeni rad je oblik rada u kojemu radnici rade za poslodavca bez odgovarajućeg ugovora o radu
i prijave u sustav mirovinskog osiguranja ili temeljem obvezno-pravnog ugovora koji ima obilježje
radnog odnosa. U slučaju utvrđenog neprijavljenog rada za poslodavca nastaje obveza retroaktivne
prijave radnika u sustav HZMO-a te isplate neisplaćenih plaća u visini bruto medijalne plaće. Što
sve spada u kategoriju neprijavljenog rada, kako postupa inspekcija u slučaju utvrđivanja činjenice
neprijavljenog rada te koje obveze nastaju za poslodavca na osnovi neisplaćenih plaća, pročitajte u
tekstu koji slijedi.
Podnošenje godišnjeg paušalnog izvješća na Obrascu PO-SD i POSD-Z do 15. siječnja 2026. godine
Fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene
djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te samostalne djelatnosti koja se obavlja kao domaća radinost
i sporedno zanimanje, a nisu upisane u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi
djelatnosti u poreznom razdoblju nisu već od 60.000,00 €, koliko iznosi propisani prag za upis u registar
obveznika PDV-a od 1. siječnja 2025. godine, mogu plaćati paušalni porez na dohodak.
Obrtnici paušalisti utvrđuju godišnju poreznu obvezu prema ostvarenom prometu iskazanom na
Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2025.
godinu obvezno podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2026. godine i
to korištenjem elektroničkih usluga ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
Radi jednostavnog vođenja poslovnih evidencija te povećanog praga za ulazak u registar obveznika
PDV-a, mogućnost paušalnog oporezivanja je tijekom 2025. godine koristio veći broj obrtnika
paušalista.
Doprinosi i porez na plaće isplaćene po izvansudskoj nagodbi
Između radnika i poslodavaca česti su radni sporovi vezani za različita potraživanja po osnovi plaće,
naknade plaće, potpora, nagrada i drugih potraživanja na koja imaju pravo temeljem Zakona o radu
odnosno izvorima radnoga prava. Ovisno o načinu rješavanja spora, presudom ili nagodbom, na sudu
ili izvan suda, utvrđuje se način obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak.
U nastavku članka se pobliže objašnjava način obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak u slučaju
kada se isplaćuju plaća, razlika plaće, naknada plaće ili drugo novčano pravo radnika na temelju
izvansudske nagodbe ili nekog drugog akta, koji je pravno izjednačen s izvansudskom nagodbom,
sklopljene između poslodavca i radnika.
Reobračun i ispravak godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada
U prethodnom broju časopisa pisali smo o obvezi sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak
od nesamostalnog rada kojeg poslodavac provodi za svoje radnike u prosincu.
Ako se naknadno utvrdi pogreška, ispravak pogrešno iskazanog godišnjeg obračuna poreza na
dohodak koji je već podnesen putem izvornog JOPPD-a nije dozvoljen na tom izvornom obrascu, već
se isti obavlja putem dopune izvornog JOPPD-a s oznakom vrste izvješća 3.
Obveza reobračuna godišnjeg obračuna nastaje ako nakon sastavljenog godišnjeg obračuna poreza
na dohodak uslijedi nova isplata primitka od kojega se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada
(npr. isplata bonusa, razlike plaće ili 13. plaće), a za koji poslodavac u trenutku prvog obračuna nije
znao.
Isplata do kraja 2025. godine neoporezivih nagrada i naknada ograničenih na godišnjoj razini
Prema propisima o porezu na dohodak, određeni neoporezivi primici ograničeni su po radniku na
godišnjoj razini, neovisno o tome od koliko poslodavaca je u tijeku godine ostvario taj primitak. Na
godišnjoj razini ograničena je neoporeziva nagrada za rezultate rada, prigodna nagrada, darovi djeci
radnika, naknada za podmirivanje turističkih usluga, napojnice i premije dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja. Paušalna novčana naknada za prehranu i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
ograničene su u mjesečnoj i godišnjoj neoporezivoj svoti. Ako u tijeku godine nije u punom opsegu
iskorišteno porezno pravo na neoporezivi primitak, poslodavac može do kraja 2025. godine radniku
isplatiti određeni neoporezivi primitak do visine godišnjeg limita.
Propisi o porezu na dohodak primjenjuju se prema načelu blagajne i ne omogućavaju prijenos
neiskorištenih neoporezivih primitaka u sljedeću poreznu godinu.
Izlazak iz sustava PDV-a
Porezni obveznik koji je tijekom 2025. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu koji nije bio veći od 60.000,00 eura stekao je uvjete za izlazak
iz sustava PDV-a, tj. postaje tzv. ‘’mali porezni obveznik’’ od 1. siječnja 2026. godine. Ako porezni
obveznik u ovom slučaju želi da se na njega primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja
za „male porezne obveznike“ o tome mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2026.
godine, s obvezom primjene posebnog postupka već od 1. siječnja 2026. godine. Posebni postupak
za „male porezne obveznike“ znači da su njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na
odbitak pretporeza, a na računu moraju staviti napomenu o poreznom oslobođenju prema čl. 90.
Zakona o PDV-u. Autorica u nastavku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a,
načinu sastavljanja obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka
iskorištenog pretporeza za dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz
sustava.