rif

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije „Inovacije novoosnovanih MSP-ova“ otvoren
je za hrvatske mikro, male i srednje poduzetnike do 28. travnja 2025. Predmet Poziva je poticanje
projekata razvoja inovacija poduzeća do 60 mjeseci starosti, koja posluju u sklopu jednog od sedam
tematskih prioritetnih područja Strategije pametne specijalizacije: personalizirane brige o zdravlju;
pametne i čiste energije; pametnog i zelenog prometa; sigurnosti i dvojne namjene – svijesti,
prevencije, odgovora, sanacije; održive i kružne hrane; prilagođenih i integriranih proizvoda od drva
te digitalnih proizvoda i platformi. Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava na pozivu iznosi
14.622.642,00 eura, dok je najniži iznos koji će se dodijeliti pojedinačnom poduzeću 30.0000,00 eura,
a najviši 140.000,00 eura.

Pred nama je posljednja izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Izmjene nisu znatne no ipak
unekoliko moramo uskladiti vlastito ponašanje. Posebice valja skrenuti pozornost na dio propisa koji
intervenira u definiciju domaćina prema kojoj se isti prepoznaju kao nositelji autentičnog iskustva
povezanog s lokalnom zajednicom, tradicijom i kulturom radi kojega se gosti vraćaju. Uvode se nove
obveze za iznajmljivače. Produljuje se rok važenja privremenih rješenja za nelegalne objekte i slično.

U suvremenom radnom okruženju sve je veća potreba za fleksibilnim oblicima rada, među kojima
značajnu ulogu ima i dodatni rad. U Republici Hrvatskoj dodatan rad uređen je Zakonom o radu
za radnike koji rad obavljaju na temelju ugovora o radu, dok se kao usporediv institut „dodatnog
posla“ spominje u Zakonu o državnim službenicima, kao i u Zakonu o službenicima i namještenicima
u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Ova mogućnost omogućuje radnicima povećanje
prihoda, a poslodavcima dodatnu radnu snagu u uvjetima povećane potrebe za radom.
U ovom članku analizirat će se pravni okvir dodatnog rada prema navedenim zakonima.

Posljednje izmjene i dopune Zakona o strancima unijele su brojne novine u postojeći zakon, posebno
na onaj njegov dio koji se odnosi na postupak i uvjete odobravanja dozvole za boravak i rad. Jedna od
tih novina je i institut zadužnice koja se kao sredstvo osiguranja tražbine u smislu financiranja troškova
povratka stranog radnika u svoju zemlju, uvodi kao obveza za one poslodavce koji zapošljavaju
državljane trećih zemalja kojima je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza. Kada i u kojem
trenutku su poslodavci dužni dostaviti zadužnicu MUP-u, na koji iznos se izdaje zadužnica te kada se
može tražiti njeno vraćanje, pročitajte u nastavku teksta.

Opći porezni zakon donijet je 2016. godine, a objavljen je u Nar. nov., br. 115/16. Stupio je na snagu
1. siječnja 2017. godine.
Nakon toga je Opći porezni zakon doživio niz izmjena i dopuna i to u Nar. nov, br. 106/18., 121/19.,
32/20., 42/20., 114/22. i 152/24. Zadnja novela Zakona iz Nar. nov, br. 152/24. stupila je na snagu 1.
siječnja 2025., dok će odredba o neizdavanju računa za neke obveznike stupiti na snagu 1. siječnja
2026.
U članku se bavimo važnijim institutima koji su uređeni Općim poreznim zakonom i ujedno navodimo
novine koje su uvedene zadnjom novelom, Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog
zakona iz 2024. godine.

U ovom članku autorica je obrazložila regulatorni okvir zdravstvene zaštite stranih studenata
u Republici Hrvatskoj. Analizirani su i objašnjeni svi kriteriji temeljem kojih se utvrđuju prava na
zdravstvenu zaštitu stranih studenata.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavlja kontrolu podataka o stažu osiguranja i osnovicama
za zaposlene radnike. Kontrola se obavlja kod poslodavaca fizičkih i pravnih osoba koji su za tu svrhu
dužni izraditi tablice propisane Pravilnikom o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise
prava iz mirovinskog osiguranja.

Za radnike zaposlene na radnim mjestima i u zanimanjima propisanim Zakonom o stažu osiguranja
s povećanim trajanjem, poslodavci su obvezni plaćati dodatne mirovinske doprinose. Dodatni
mirovinski doprinosi se obračunavaju kao doprinosi na mjesečnu plaću. Ostali primici koji se isplaćuju
radnicima i koji predstavljaju samostalnu osnovicu za obračun doprinosa, ne podliježu obvezi
dodatnih doprinosa. Stope dodatnih doprinosa ovise o stupnju povećanja mirovinskog staža i o tome
je li osoba osigurana u sustavu mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. Podaci
o obračunanim i plaćenim dodatnim doprinosima dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu JOPPD.
Osim radnika zaposlenih na radnim mjestima i u zanimanjima određenim Zakonom o stažu osiguranja s
povećanim trajanjem, pravo na mirovinski staž s povećanim trajanjem ostvaruju osobe s invaliditetom
kojima je to pravo utvrđeno rješenjem Zavoda za mirovinsko osiguranje. Dodatne doprinose za njih
ne plaća poslodavac kod kojega su zaposleni, nego HZMO na teret državnog proračuna i to samo
doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje.
Različito od zaposlenih radnika koji pravo na staž s povećanim trajanjem ostvaruju samo ako su
zaposleni s punim radnim vremenom, osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na razmjerno uvećanje
staža i ako su zaposlene s nepunim radnim vremenom.

Nakon što iskoriste pravo na rodiljni dopust, roditelji imaju pravo na roditeljski dopust. Roditeljski
dopust je pravo oba roditelja kojim se oni koriste u ukupnom trajanju od osam mjeseci (za prvo i drugo
dijete) odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete). U pravilu oba roditelja
koriste pravo na roditeljski dopust, svaki u trajanju 4 ili 15 mjeseci. Roditelji se mogu dogovoriti
da roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj. U tom slučaju, pravo na roditeljski dopust traje 6
odnosno 28 mjeseci. Dakle, trajanje roditeljskog dopusta ovisi o tome koje je dijete rođeno po redu i
o tome koristi li ga jedan ili oba roditelja. Roditeljski dopust je pravo koje se može koristiti do osme
godine života djeteta. Umjesto roditeljskog dopusta, roditelj može koristiti i pravo na rad s polovicom
punog radnog vremena. Detaljnije o svemu pročitajte u nastavku članka.

Iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade radi odmora, rekreacije i krstarenja turista
nautičara prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu spada u usluge koje se pružaju u okviru nautičkog
turizma. Kod određivanja poreznog statusa usluga najma plovila potrebno je odrediti mjesto
oporezivanja. Prema čl. 23. Zakona o PDV-u, mjesto obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja
plovila za razonodu (najviše 90 dana) smatra se mjesto gdje se plovilo stavlja na raspolaganje
primatelju usluge. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje u jednoj od luka nautičkog turizma na
području Hrvatske, ova se usluga oporezuje prema hrvatskom Zakonu o PDV-u te se primjenjuje
snižena stopa PDV-a 13 % ako se plovilo iznajmljuje turistima na vremensko razdoblje tijekom kojeg
putnici na plovilu koriste usluge smještaja. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje osobama koje
nisu porezni obveznici izvan EU, a uplovljava u teritorijalno more Republike Hrvatske odnosno ako
se stavlja na raspolaganje u Hrvatskoj, a isplovljava izvan EU, PDV se plaća prema mjestu stvarnog
korištenja prema danima plovidbe unutar Hrvatske. Autorica u članku piše o određivanju mjesta
oporezivanja, načinu izdavanja računa i obračuna PDV-a na charter usluge.