Ivica Milčić, univ. spec. oec.

Imovinu koju posjeduju fizičke osobe, koja nije upisana u poslovne knjige za potrebe obavljanja
djelatnosti nazivamo osobnom imovinom. Primici ostvareni od prodaje osobne imovine u pravilu nisu
oporezivi, no postoje određene iznimke. Određene vrste imovine obuhvaćene su poreznim propisima
i određena su pravila koja se primjenjuju pri oporezivanju. Pri prodaji osobne imovine društvu u
poslovnim knjigama društva stvara se obveza prema prodavatelju i, s druge strane, neki od oblika
dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. O navedenome autor detaljnije piše u tekstu ovoga
članka.

Obrazovanje i izobrazba zaposlenika značajan su dio svakog poslovnog procesa. Troškovi obrazovanja
i izobrazbe povezani s djelatnošću poduzetnika, s druge strane, su opravdani i neoporeziv trošak koji
u okviru poreznih prijava ima i dodatan efekt na umanjenje osnovice poreza na dobit i dohodak. U
članku autor opisuje porezni i računovodstveni tretman troškova obrazovanja izobrazbe u kontekstu
poreza na dobit i poreza na dohodak.

U svom poslovanju obrtnici i ostale samostalne djelatnosti vrlo često imaju slučajeve unosa/ulaganja
i izuzimanja određene imovine s kojom planiraju obavljati određenu poslovnu aktivnosti ili izuzeti
za privatne svrhe određeni dio imovine kojim se obavlja samostalna djelatnost. Prema Pravilniku
o porezu na dohodak, ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u
djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje
porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se
poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. U članku je obrađen porezni tretman takve imovine i
način evidentiranja kod obrtnika ili samostalne djelatnosti obveznika poreza na dohodak i obveznika
poreza na dobit.

Osobe koje su nezaposlene i prijavljene na Zavod za zapošljavanje mogu ostvariti potporu za
samozapošljavanje ako se odluče na pokretanje vlastitog posla. Kako bi te osobe mogle ostvariti
potporu potrebno je zadovoljiti određene uvjete i uz uvjete sastaviti poslovni plan. U članku su
navedeni uvjeti i dan je primjer izrade poslovnog plana i evidentiranje u računovodstvu primljenih
sredstava.

Razvoj računovodstva u oblaku zasigurno će i dalje napredovati u budućnosti. Ova tehnologija već ima
značajan utjecaj na način na koji se obavljaju računovodstvene aktivnosti, a očekuje se da će se taj
utjecaj povećati kako oblak postaje sve popularniji. Računovodstvo u oblaku u budućnosti će biti sve
automatiziranije, povezanije, mobilnije, analitičnije i sigurnije. Ove promjene donijet će brojne prednosti
tvrtkama, uključujući veću učinkovitost, bolje upravljanje podacima i donošenje informiranih odluka.
Razvoj tehnologije prati i teorija. Zakonodavnim okvirom omogućeno je izdavanje elektroničkog računa
koji ima središnju ulogu u razvoju digitalizacije u računovodstvu. Širenjem elektroničkog računa i
elektroničko poslovanje će biti sve zastupljenije.

Prema osnovi nastanka kamate se dijele na ugovorne i zatezne. Zakonske kamate imaju svoj temelj u
zakonskoj normi kojom se dužniku nameće, uz podmirenje glavnice i obveza na kamate. U zakonske
kamate spadaju zatezne kamate. Zatezne kamate su naknada za korištenje tuđeg novca. Zbog
ulaska Republike Hrvatske u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine promijenio se način utvrđivanja
stope zatezne kamate. Slijedom toga, stopa zatezne kamate utvrđuje se na način da se uvećava
kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja. U članku je obrađeno utvrđivanje visine stope zatezne kamate nakon izmjena Zakona
o obveznim odnosima te pravni, porezni i računovodstveni aspekt utvrđivanja zateznih kamata.

Obuhvat mjere dubinske analize   Dubinska analiza stranke pri uspostavljanju poslovnog odnosa obuhvaća: utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na osnovi dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz vjerodostojnoga, pouzdanoga …

Zakonom o računovodstvu, Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dohodak, ali drugim propisima uređena je obveza čuvanja poslovne dokumentacije. U članku su prikazani rokovi, način i ostala pravila vezana …

Pri obradi poslovne dokumentacije ili pri analizi i pregledu pozicija bruto bilance vrlo često se dogodi
situacija da se nakon proteka jednog ili više izvještajnih razdoblja naknadno utvrde troškovi koji su
trebali teretiti to izvještajno razdoblje. Takvi slučajevi mogu biti značajni ili neznačajni za utvrđivanje
financijskih izvještaja tekuće godine. Ponekad se radi o samo zagubljenom ulaznom računu, a
ponekad o većim pogreškama koje zahtijevaju korekcije pozicija financijskih izvještaja. Obzirom na
promjenu valute u 2023. godini javljat će se određena pitanja vezana uz evidentiranje naknadno
pristiglih računa iz razdoblja do 31. 12. 2022. godine. Nedoumice koje se tada javljaju vezane su uz
računovodstveni i porezni tretman takvih troškova i obvezu prilikom financijskog izvještavanja. U
članku su detaljnije pojašnjena određena postupanja prilikom nastanka takvih slučajeva.

Zakonom o računovodstvu, Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dohodak, ali i drugim
propisima uređena je obveza čuvanja poslovne dokumentacije. U članku su prikazani rokovi, način
i ostala pravila vezana uz čuvanje računovodstvene dokumentacije. Isto tako i nakon brisanja
trgovačkog društva iz sudskog registra potrebno je računovodstvenu dokumentaciju čuvati u za
to propisanim rokovima. Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima objavljenima u Nar. nov.,
br. 34/22. ukinuta je obvezna predaja poslovnih knjiga Hrvatskoj gospodarskoj komori, već je
„vraćeno“ na staro gdje je likvidator društva dužan čuvati ili povjeriti na čuvanje poslovne knjige
društva.