Ivica Milčić, univ. spec. oec.

Zakonom o proračunu i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu propisane su poslovne knjige,
rokovi i način čuvanja poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava. U svom poslovanju, obzirom na
nepovezanost između programskih rješenja zaprimanja računa u elektroničkom obliku i sustava
odobravanja i računovodstvenog evidentiranja, obveznici zaprimanja računa u elektroničkom
obliku taj račun zaprimljen u e-obliku printaju i tako dalje obrađuju. O načinu čuvanja navedene
dokumentacije bit će riječi dalje u tekstu.

Izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma objavljene u Nar. nov., br.
151/22., posljedica su nužne izmjene vezane uz uvođenje eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, ali i ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog
sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22. Izmjenama Zakona
usklađena je valuta, ali i propisivanjem dodatnih obveza obveznika i preciziranjem određenih detalja
vezanih uz prikupljanje podataka obveznika. Prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, prilikom
provođenja transakcije i u okviru mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa, obveznici provođenja
mjera, radnji i postupaka iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17., 39/19. i 151/22.), dužni su provesti mjere dubinske analize i utvrditi političku izloženost
stranke. O postupku provođenja mjera dubinske analize i utvrđivanja političke izloženosti stranke
autor dalje na primjeru za računovođe obrađuje u članku.

Pandemijsko vrijeme uvelo je promjene u odnosima radnika i poslodavaca, samim time i zakonodavaca.
Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim
razvojem novih tehnologija koje pridonose drugačijim navadama u poslovanju. Transparentnost i
predvidivost rada, ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba radnika trendovi su koji
se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorijenjenim u Direktivama. U članku autori obrađuju
temu rada na izdvojenom radnom mjestu i rad na daljinu s pravnog i računovodstvenog aspekta.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.

Pravilnikom o porezu na dobit, a prema odredbama Zakona o doprinosima propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti fizičkim osobama obveznicima poreza
na dobit. Navedeno se odnosi na sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu
djelatnost i u sustavu su poreza na dobit. Drugom djelatnošću smatra se samostalna djelatnost
koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz radni odnos ili neki od drugih načina osiguranja. U
članku autor obrađuje na primjerima načine izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti.

Pri prijavi poreza na dobit za 2022. godinu obveznici poreza na dobit mogu koristiti dodatno umanjenje
osnovice poreza na dobit za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe. Olakšica je uređena
Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i
14/14.) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br.
12/08. i 13/09.). Navedenu olakšicu koristi značajan broj obveznika poreza na dobit i njen izračun i
postupak prijave nije suviše složen. Također, navedenu olakšicu koriste i obveznici poreza na dohodak
u okviru obavljanja svoje samostalne djelatnosti odnosno obrta. U nastavku autor na primjeru daje
izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2022. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Prijava poreza na dobit po novčanom načelu, obveznicima poreza na dobit svodi osnovicu poreza na
dobit na iznos koji prati novčane tokove. Taj model obračuna poreza na dobit primjenom novčanog
načela u sustav oporezivanja dobiti po prvi puta je uveden izmjenama Zakona o porezu na dobit
koje su stupile na snagu od 1. siječnja 2017. godine. Ovaj model utvrđivanja porezne osnovice nije
obuhvatio velik broj poreznih obveznika, iako u određenim slučajevima njegovom primjenom dolazi do
rasterećenja financijskih odljeva za potrebe plaćanja poreza na dobit. Najveća prepreka široj primjeni
je kompleksnost utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Srž utvrđivanja porezne osnovice primjenom
novčanog načela je u tome da se pri izračunu porezne osnovice, polazna osnovica – računovodstvena
dobit, uvećava ili umanjuje za određene realizirane ili nerealizirane stavke. U članku u nastavku na
primjeru je obrađena prijava poreza na dobit primjenom novčanog načela.

Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje prema Zakonu o
članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnost za koju
je propisana obveza plaćanja članarine. Posljednja izmjena objavljena je u Narodnim novinama 144
iz 2020. godine kojom su smanjenje stope članarine i omogućeno smanjenje predujmova rješenjem
Porezne uprave zbog pada prihoda od djelatnosti. U 2022. godini u ovom nije bilo izmjena u vezi s
obračunom članarine turističkim zajednicama. Obrazac TZ 1 po posljednji put se podnosi u kunama, a
utvrđena obveza za uplatu u 2023. godini platit će se u eurima. U članku autor daje pregled obveznika,
način obračuna i na primjeru evidentiranje u računovodstvu utvrđene članarine i predujmova članarine.

Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine uvodi euro kao svoju službenu valutu. U računovodstvu,
financijskom izvještavanju, poreznim prijavama i svakodnevnom prometu zaključno s 31. 12. 2022.
godine prestaje se primjenjivati valuta kuna. Pri prijenosima stanja u računovodstvu potrebno je
primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje pretvoriti stanja imovine, obveza
i kapitala iz kune u euro i od 1. siječnja 2023. godine sva stanja imati evidentirana u eurima. Pri
postupku preračunavanja u slučajevima kada je analitika odvojena od glavne knjige nastat će
određene razlike koje je potrebno evidentirati s početkom 2023. godine. Autor dalje u članku o
navedenome na primjerima pokazuje određene slučajeve kod prijenosa.