Korištenje sredstava dugotrajne imovine za rezervne dijelove
Ponekad sredstva dugotrajne imovine kao cjelina više ne ostvaruju svoju funkciju za koju su
namijenjena te se kao takva stavljaju van upotrebe. Određeni dijelovi takvih sredstava mogu se
iskoristiti za rezervne dijelove za druga sredstva dugotrajne imovine koja su još u upotrebi. Takvi
slučajevi često se javljaju kod prijevoznih sredstava i radnih strojeva, kao što su npr.: autobusi,
kamioni, bageri, traktori, priključni uređaji i slično. Takvu aktivnost, prestanka upotrebe određenog
sredstva dugotrajne imovine i upotrebe dijelova tog sredstva za rezervne dijelove, potrebno je
evidentirati i kroz poslovne knjige poduzetnika. U daljnjem tekstu autor prikazuje računovodstveno
praćenje takvog poslovnog događaja.
Obveza doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti obveznika poreza na dobit
Pravilnikom o porezu na dobit, a prema odredbama Zakona o doprinosima propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti fizičkim osobama obveznicima poreza
na dobit. Navedeno se odnosi na sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu
djelatnost i u sustavu su poreza na dobit. Drugom djelatnošću smatra se samostalna djelatnost
koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz radni odnos ili neki od drugih načina osiguranja. U
članku autor obrađuje na primjerima načine izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti.
Umanjenje osnovice poreza na dobit za troškove obrazovanja i izobrazbe
Osnovicu poreza na dobit i pri prijavi poreza za 2023. godinu moguće je ostvariti korištenjem
mogućnosti dodatnog umanjenja osnovice za određeni postotak troškova nastalih po osnovi
obrazovanja i izobrazbe. Olakšica je uređena Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu
(Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.). Navedenu olakšicu koristi značajan broj
obveznika poreza na dobit i njen izračun i postupak prijave nije suviše složen. Također, navedenu
olakšicu koriste i obveznici poreza na dohodak u okviru obavljanja svoje samostalne djelatnosti
odnosno obrta. U nastavku autor na primjeru daje izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za
opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe.
Obrazac PD-IPO – Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama za 2023. godinu
Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2023. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.
Obračun članarine turističkim zajednicama za 2023. godinu na obrascu TZ 1
Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje prema Zakonu o
članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnost za koju je
propisana obveza plaćanja članarine. U godinama od objave Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja
2021. godine nije bilo izmjena u vezi s obračunom članarine turističkim zajednicama. Obrazac TZ 1
po prvi puta se podnosi u eurima i centima, a TZ 1 obrazac usklađen s promjenom valute objavljen
je u Nar. nov., br. 148/22. U članku autor daje pregled obveznika, način obračuna i na primjeru
evidentiranje u računovodstvu utvrđene članarine i predujmova članarine.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2023. godinu
Za 2023. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.) i prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci
financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i
indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj po prvi puta sastavljaju svoj godišnji
financijski izvještaj u eurima. Prema objavljenom GFI POD obrascu u Excelu na stranicama FINA-e
sastavlja se u eurima i centima. Također, prethodnu kolonu, 2022. godinu potrebno je također iskazati
u eurima i centima. U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u
Excelu verzija 4.04. od 6. travnja 2023. godine.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2023. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Provođenje inventure kod trgovačkih društava
Svi poduzetnici kako je definirano Zakonom o računovodstvu, dužni su jednom godišnje provesti
inventuru. Inventura obuhvaća popis imovine i obveza i usporedbu stvarnog stanja sa stanjem u
knjigovodstvu. Svako odstupanje od stvarnog stanja potrebno je u skladu s računovodstvenim
standardima provesti u knjigovodstvu kako bi financijski izvještaj bio što je moguće točniji. Pri
provođenju postupka inventure potrebno je odrediti koje su osobe zadužene za popis i za koji dio
imovine i obveza, vrijeme popisa i rok za dostavu popisnih lista kako bi se na temelju njih donosile
odluke i provodile radnje u knjigovodstvu.
U članku je razrađen postupak provođenja inventure uz primjere u računovodstvu.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2023. godinu
Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2023. godina je prva godina primjene eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj i ujedno to će većini poduzetnika biti prva godina u kojoj sastavljaju
financijske izvještaje u izvještajnoj valuti euro. Kako financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika imaju i prethodnu kolonu koja je sastavljena na
temelju podataka 2022. godine u kunama potrebno je iznose iskazane u kunama u prethodnu kolonu
upisati u eurima. Također, promijenjena su pravila pri popunjavanju GFI POD obrasca za 2023. godinu
na način da se svi podaci u pozicijama financijskog izvještaja iskazuju u eurima i centima za razliku
od dosadašnjeg kada se iskazivalo samo u kunama bez lipa. Iako još mnogo posla prethodi samom
sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole
koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog
izvještavanja tijekom 2023. godine nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za
financijskim izvještavanjem za 2022.
Inventura u neprofitnim organizacijama
Krajem svake godine provodi se inventura/popis imovine i obveza neprofitnih organizacija. Takva
obveza propisana je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.
Cilj provođenja inventure je provesti utvrđene interne kontrole, utvrditi manjkove ili viškove, utvrditi
nepravilnosti pri evidentiranju u poslovnim knjigama ili određena štetna postupanja s imovinom
neprofitne organizacije bilo to nehajno ili namjerno. Stanja u financijskom i analitičkom knjigovodstvu
neprofitne organizacije ove godine iskazana su u eurima. Početno stanje pri prijenosu iz 2022. godine
u 2023. godinu iskazano je u eurima, pretvoreno iz kuna primjenom fiksnog tečaja konverzije.
U članku, autori, detaljnije opisuju postupak provođenja godišnjeg popisa s primjerima odluka te
računovodstvenog i poreznog postupanja u određenim slučajevima.
Uplata člana društva u rezerve kapitala društva s ograničenom odgovornošću – dodatne činidbe člana društva
Kapital društva sastoji se od nekoliko kategorija i to: upisanog kapitala, rezervi kapitala, revalorizacijskih
rezervi, rezervi iz dobiti, zadržane dobiti i dobiti tekuće godine. Preneseni gubici i gubitak tekuće
godine umanjuju kapital. U poslovanju društva vrlo su česte transakcije između članova društva i
društva. U ovisnosti o vrsti transakcije odnosno poslovnog događaja, u računovodstvu, rezultat će
biti iskazan na poziciji kratkoročne ili dugoročne obveze ili potraživanja, povećanju ili smanjenju
rezervi kapitala, isplate dobiti i povećanju temeljnog kapitala društva. Rezerve kapitala koje su tema
ovoga članka česta su pozicija na kojoj su iskazane uplate članova društva koje imaju trajni karakter.
Povećanje rezervi kapitala kroz dodatne činidbe članova društva moguće je uplatom u novcu, unosom
dobara dugotrajne ili kratkotrajne imovine, preuzimanjem duga ili unosom tražbine. U članku su kroz
primjere prikazane odluke i knjigovodstveno evidentiranje promjena na strani rezervi kapitala.