Revizija završnog stanja zaliha
Zalihe su vrlo često značajna stavka financijskih izvještaja, stoga revizor prilikom provođenja revizije
svoje postupke mora planirati na način koji će mu omogućiti prikupljanje dostatnih i primjerenih
revizijskih dokaza vezanih uz završno stanje zaliha. U tom smislu, revizor mora provjeriti određene
tvrdnje vezane uz stanje zaliha na kraju razdoblja, kao što su: postojanje, potpunost, prava i obveze,
vrednovanje i objavljivanje. U članku autorica razmatra specifičnosti revizije završnog stanja zaliha, s
naglaskom na obveze revizora prilikom inventure, sukladno MRevS-u 501 – Revizijski dokazi – posebna
razmatranja za odabrane stavke te obveze revizora pri procjeni razumnosti računovodstvene procjene
menadžmenta vezane uz vrednovanje zaliha odnosno priznavanje vrijednosnog usklađenja zaliha,
sukladno MRevS -u 540 (izmijenjenom) – Revidiranje računovodstvenih procjena i povezanih objava.
Revizijski postupci kao reakcija na procijenjene rizike na razini tvrdnja
Nakon procjene rizika, revizor mora oblikovati i implementirati odgovarajuće reakcije na procijenjene
rizike značajnog pogrešnog prikazivanja, kako bi prikupio primjerene i dostatne revizijske dokaze
koji se odnose na te procijenjene rizike. Procijenjeni rizici na razini tvrdnje odnose se na određena
stanja računa, klasa transakcija i objave. Stoga, kako bi reagirao na procijenjene rizike značajnog
pogrešnog prikazivanja na razini tvrdnje, potrebno je odgovarajuće planirati vrstu, vremenski
raspored i opseg daljnjih revizijskih postupaka, kao što su dokazni postupci (testovi detalja i dokazni
analitički postupci) i testovi kontrola. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a 330 – Revizorove
reakcije na procijenjene rizike, a vezano uz provođenje daljnjih revizijskih postupaka koje revizor
provodi kao reakciju na procijenjene rizike na razini tvrdnja.
Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje – primjena MRevS-a 260 (izmijenjenog)
Revizor je odgovoran da tijekom revizije financijskih izvještaja komunicira s onima koji su zaduženi za
upravljanje. Pri tome, potrebno je voditi računa o važnosti učinkovitog dvosmjernog komuniciranja
te o pitanjima o kojima je potrebno komunicirati. Autorica članka u nastavku ukratko pojašnjava
revizorove odgovornosti u vezi s komunikacijom revizora i onih koji su zaduženi za upravljanje, a
sukladno zahtjevima MRevS-a 260 (izmijenjenog) – Komuniciranje s onima koji su zaduženi za
upravljanje.
Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja i ugovaranje revizijskog angažmana
Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja definirani su Zakonom o računovodstvu, dok
Zakon o reviziji uređuje pitanja vezana za obavljanje revizije, kao što su: izbor revizora, ugovor o
reviziji, naknada za poslove revizije, ograničenja obavljanja poslova revizije i sl. Nadalje, postupci
dogovaranja uvjeta revizijskih angažmana uređeni su i Međunarodnim revizijskim standardima.
Prije samog ugovaranja revizijskog angažmana obveza je revizora provesti određene preliminarne
aktivnosti, razmotriti postoje li preduvjeti za obavljanje revizije te prepoznati i procijeniti relevantne
čimbenike rizika, kako bi se mogla donijeti odluka o prihvaćanju ili odbijanju revizijskog angažmana.
Zakon o reviziji posebno ističe potrebu zadovoljavanja zahtjeva vezanih uz neovisnost. Nakon što je
donesena odluka o prihvaćanju angažmana od strane revizora, uvjeti samog revizijskog angažmana
moraju se pisano dogovoriti u pismu o preuzimanju angažmana. Detaljnije o obveznicima revizije,
izboru revizora, ograničenjima vezanim uz obavljanje revizije, zahtjevima neovisnosti te postupcima
revizora koji prethode prihvaćanju i ugovaranju revizijskog angažmana autorica navodi u nastavku.
Revizorski skepticizam u digitalnoj tranziciji europske unije
Digitalna transformacija, koja je u fokusu Europske unije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost,
postavlja pred članice Europske unije veći broj iznimno ambicioznih ciljeva do 2030. godine. U tom
smislu, želja je Europske unije osigurati stabilnost i lokalizaciju digitalnih procesa u Europskoj uniji. Iako
postoji veći broj dokumenata koji objašnjavanju razloge zbog čega je predmetne ciljeve neophodno
osigurati, uzevši u obzir postojeće stanje, vrlo je upitno njihovo ostvarenje do 2030. godine. Pored
navedenoga, u sve digitalnijem okruženju u kojemu živimo i poslujemo, sve je veći broj ekonomista
koji upozoravaju na i na rizike vezane uz digitalizaciju, dok stručnjaci za umjetnu inteligenciju sve
učestalije zazivaju što skoriju implementaciju etičkog kodeksa umjetne inteligencije.
Primjena MSPU 4400 (izmijenjenog) – Angažmani za dogovorene postupke
Dogovoreni postupci su postupci koji su dogovoreni od strane praktičara i angažirajuće strane. Pitanjem
angažmana za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim ili nefinancijskim predmetnim
pitanjima bavi se Međunarodni standard za povezane usluge (MSPU) 4400 (izmijenjen) – Angažmani
za dogovorene postupke. MSPU 4400 (izmijenjen) na snazi je za angažmane čiji su uvjeti ugovoreni na
dan 1. siječnja 2022. godine ili nakon tog datuma. Praktičar je dužan pridržavati se svakog zahtjeva
ovog MSPU-a, osim u slučaju kada neki zahtjev nije relevantan za određeni angažman za dogovorene
postupke, primjerice, ako okolnosti na koje se odnosi zahtjev ne postoje u tom angažmanu. U članku
autorica daje prikaz odgovornosti praktičara kada je angažiran obaviti angažman za dogovorene
postupke, pojašnjava zahtjeve i smjernice standarda te navodi pojedinosti o obliku i sadržaju izvješća
o dogovorenim postupcima u skladu s odredbama MSPU-a 4400 (izmijenjenog).
Obveza provedbe revizije prilikom povećanja temeljnog kapitala
Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom statusnih
promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s odredbama
Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva, priključenje
trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog društva i
preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim aktima trgovačkih
društava na način da se vrše izmijene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili društvenom ugovoru o
osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi do upisa u sudski registar.
Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja temeljnog kapitala kroz prikaz
revizijskih i računovodstvenih standarda te pravog i poreznog segmenta provedbe navedene radnje.
Početni revizijski angažman i početna stanja te njihov utjecaj na modifikaciju mišljenja u izvješću neovisnog revizora
Početni revizijski angažman je angažman u kojemu financijski izvještaji za prethodno razdoblje nisu
bili revidirani ili je financijske izvještaje za prethodno razdoblje revidirao prethodni revizor. Stoga,
kada revizor obavlja početni revizijski angažman, odgovoran je provesti određene postupke u vezi
s početnim stanjima, kako bi prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze s ciljem izražavanja
mišljenja o financijskim izvještajima tekućeg razdoblja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a
510 – Početni revizijski angažmani – početna stanja, koji se bavi revizorovim odgovornostima i
postupcima u vezi s početnim stanjima u početnim revizijskim angažmanima te utjecaj prikupljenih
dokaza na modifikaciju mišljenja, u skladu s MRevS-om 705 (izmijenjenim) – Modifikacije mišljenja
u izvješću neovisnog revizora.
Radna dokumentacija revizora
U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom.
Revizija naknadnih događaja – primjena MRevS-a 560
Na financijske izvještaje mogu utjecati određeni povoljni i nepovoljni događaji i transakcije koje
nastanu nakon datuma bilance. Pri tome, razlikuju se dvije vrste događaja: a) oni koji pružaju dokaz
o uvjetima koji su postojali na datum bilance i zahtijevaju usklađenje financijskih izvještaja na
datum bilance i b) oni koji su dokaz uvjeta nastalih nakon datuma bilance te ih je potrebno objaviti
u bilješkama uz financijske izvještaje. Stoga, u kontekstu revizije, odgovornost revizora je razmotriti
učinke događaja i transakcija koji su nastali do datuma revizorova izvješća, kao i činjenice koje revizoru
postanu poznate nakon tog datuma. U članku autorica detaljnije razmatra odredbe MRevS-a 560 –
Naknadni događaji odnosno revizorove odgovornosti tijekom revizije financijskih izvještaja u vezi s
naknadnim događajima.