Revizija

U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom.

Revizija usklađenosti je jedna od tri vrste revizije javnoga sektora koju provode vrhovne revizijske
institucije pa tako i Državni ured za reviziju u Republici Hrvatskoj. Revizija usklađenosti, kao i financijska
revizija te revizija učinkovitosti provodi se na način i prema postupcima utvrđenim Međunarodnim
standardima vrhovnih revizijskih institucija. Odnose se na načela, standarde i smjernice koje pomažu
i pružaju podršku vrhovnim revizijskim institucijama i revizorima u pojedinačnim revizijama kako
bi primijenili navedene standarde u praksi pri obavljanju financijske revizije, revizije učinkovitosti
i/ili revizije usklađenosti. Za svaku vrstu revizije važno je odrediti mjerodavne podloge (autoritet
ili propise) jer su one izvor revizijskih kriterija koji se koriste za ocjenu predmeta revizije odnosno
ocjenu je li poslovanje subjekta u cjelini ili u dijelu koji je određen kao predmet revizije bilo u skladu
s propisima odnosno utvrđenim kriterijima koji proizlaze iz tih propisa. U uvodnom dijelu ovoga rada
prikazan je INTOSAI okvir profesionalnih izjava, koji je važan dokument za svaku vrhovnu revizijsku
instituciju s obzirom na to da sadrži načela, standarde i smjernice neophodne za njihov rad. Poseban
naglasak je dan INTOSAI (GUID 4900) Smjernicama o propisima i kriterijima koje treba razmotriti za
ocjenu pravilnosti i ispravnosti u reviziji usklađenosti (GUID 4900) s obzirom na to da su one relativno
novi dokument koji Državni ured za reviziju planira uključivati u svoju metodologiju kod obavljanja
revizije usklađenosti. U drugom dijelu ovoga rada detaljnije su objašnjeni kriteriji pravilnosti i kriteriji
ispravnosti, dok su u trećem dijelu navedeni zahtjevi prema kojima trebaju postupiti državni revizori
pri određivanju kriterija za reviziju usklađenosti.
Cilj ovoga rada je informirati subjekte revizije o revizijskom pristupu kod određivanja kriterija revizije
usklađenosti jer oni predstavljaju temelj za ocjenu pravilnosti poslovanja subjekata revizije.

Kada revizor prilikom formiranja mišljenja zaključi da je potrebna modifikacija revizorova mišljenja o
financijskim izvještajima, revizor je odgovoran izdati izvješće odgovarajućeg oblika i sadržaja, ovisno
o tome koja je vrsta modifikacije mišljenja primjerena. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a
705 (izmijenjenog) vezano uz izražavanje modificiranog mišljenja o financijskim izvještajima u izvješću
neovisnog revizora.

Ukupna učinkovitost i djelotvornost upravljanja u javnom sektoru kroz sve prisutne brzorastuće
izazove, rizike i prilike, kao što su ESG rizici te rizici informacijske sigurnosti, zahtijeva komplementarnost te sinergiju unutarnje i državne revizije. Institut internih revizora (IIA) i Međunarodna
organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) ističu da interakcija i suradnja pomaže upravljačkim tijelima da dobiju sveobuhvatan pogled na poslovanje i rizike uz eliminiranje dupliciranja
revizijskog posla. Suradnjom revizora se osigurava maksimalna pokrivenost širokog spektra rizika.
Autor u članku ističe prije svega izazove u upravljanju javnim sektorom te ulogu pružatelja neovisnog
uvjerenja i savjeta, unutarnjih i državnih revizora. Način upravljanja u javnom sektoru podržava Model
tri linije ističući suradnju dviju profesija. Prema zajedničkom stajalištu Instituta internih revizora i
Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (2022.) ističe se primjena Modela tri linije
u javnom sektoru, kao i to da je ključni pokretač dobrog upravljanja u neovisnom i objektivnom
jamstvu. IIA i INTOSAI (2022.) navode ključne čimbenike te zaštitne mjere koje osiguravaju/ugrožavaju
neovisnost i objektivnost revizijskih profesija, kao i prilike za jačanje unutarnje i državne revizije
u javnom sektoru koje su u članku istaknute. Nadalje, u članku se ističu prednosti i rizici suradnje
između unutarnje i državne revizije, kao i područja suradnje prema Vodiču za suradnju s unutarnjim
revizorima (INTOSAI, 2023). U konačnici, u članku se navode ključni rezultati zajedničkog istraživanja
Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI) te Europske konfederacije instituta
internih revizora (ECIIA) iz 2023. godine.

Okolišna, društvena i upravljačka pitanja (ESG), kao i jačanje svijesti o potrebi primjene koncepta
održivosti u EU su postala glavna žarišna točka za široku lepezu dionika pa tako i za (revizijske) profesije
koje pružaju angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti. Novom Direktivom o korporativnom
izvještavanju o održivosti (CSRD), kao i novim Standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) usmjerava
se potreba za provjerom informacija o održivosti, kroz provođenje postupaka izražavanja ograničenog
uvjerenja te postupnog prelaska na izražavanje razumnog uvjerenja. Međunarodni standard za
angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti (ISSA) 5000 predstavlja zaseban i sveobuhvatan
standard koji se odnosi na sve angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti, a temelji se na načelima
koji se odnose na informacije o svim temama održivosti, kao i na informacije pripremljene u skladu s
bilo kojim okvirom izvještavanja o održivosti, uključujući ESRS te je primjenjiv od strane svih praktičara
za izražavanje uvjerenja. Krajem prošle godine, zaključena je javna rasprava na navedeni Standard
5000 te će konačna verzija biti objavljena do kraja ove godine. Autori u članku navode ključne (ne
i sve) aktivnosti angažmana iz Općih zahtjeva za angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti koji
će se primjenjivati na sve informacije o održivosti koje se očekuje da će ih društvo izvijestiti ili samo
na dio tih informacija, pripremljenih prema više okvira. Od prioritetnih područja, autori ističu razlike
u naporima u provođenju revizijskog angažmana u pružanju ograničenog i razumnog uvjerenja,
prikladnost kriterija izvještavanja baveći se konceptom dvostruke značajnosti, opseg angažmana s
izražavanjem uvjerenja te sustav interne kontrole društva i njen utjecaj na revizora da dobije dovoljno
odgovarajućih dokaza, uključujući pouzdanost održivih informacija.

Stanja i transakcije s povezanim strankama potrebno je odgovarajuće računovodstveno evidentirati
i objaviti u financijskim izvještajima u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, s
obzirom da njihov utjecaj na poslovanje subjekta može biti značajan. Mnoge transakcije s povezanim
strankama nastaju tijekom uobičajenog i redovnog poslovanja te u takvim okolnostima ne nose veći
rizik značajnog pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima u odnosu na slične transakcije
s nepovezanim strankama. Ipak, u nekim okolnostima, ovisno o sadržaju odnosa i transakcija s
povezanim strankama može doći do povećanog rizika u odnosu na transakcije s nepovezanim
strankama te propusta u vezi s objavljivanjem odnosa i transakcija s povezanim strankama. Stoga,
revizor mora steći dovoljno razumijevanja o odnosima i transakcijama s povezanim strankama, kako
bi mogao na odgovarajući način prepoznati i procijeniti rizike značajnog pogrešnog prikazivanja
povezanog s odnosima i transakcijama s povezanim strankama te sukladno tome oblikovati primjerene
revizijske postupke kao reakciju na procijenjene rizike. U članku autorica razmatra odgovornosti i
postupke koje revizor provodi vezano uz prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnog pogrešnog
prikazivanja odnosa i transakcija s povezanim strankama te prilikom oblikovanja revizijskih postupaka
kao reakcije na procijenjene rizike, u skladu s odredbama MRevS-a 550 – Povezane stranke.

Temeljem Zakona o računovodstvu, obvezi revizije podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji
konsolidirani financijski izvještaji dioničkih društava, komanditnih društava i društava s ograničenom
odgovornošću čiji pojedinačni odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze
pokazatelje u barem dva od sljedeća tri uvjeta: – iznos ukupne aktive 1.990.842,13 €, – iznos prihoda
3.981.684,25 € i – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25. Međutim, u
ostalim slučajevima koji ne zahtijevaju detaljne revizorske postupke, revizori se mogu angažirati da
obave uvid u financijske izvještaje. U tim angažmanima revizor ne provodi procese revizije, nego
putem razgovora s odgovornim osobama i analitičkim postupcima obavlja pojednostavljeni pregled
pozicija financijskih izvještaja. Tako će u tekstu autor detaljnije objasniti postupak i značajke samog
postupka uvida i razjasniti razliku u odnosu na posao revizije.

Menadžment je odgovoran za pretpostavke i procjene koje su korištene pri sastavljanju financijskih
izvještaja subjekta. Jedna od najvažnijih procjena menadžmenta odnosi se na procjenjivanje
sposobnosti subjekta da nastavi poslovanje temeljem neograničenog vremena poslovanja
(engl. going concern). Odgovornost revizora je da tijekom obavljanja postupka revizije, temeljem
prikupljenih dokaza, razmotri primjerenost menadžmentove procjene vremenske neograničenosti
poslovanja te povezanih objava menadžmenta, kao i utvrditi posljedice revizorovih zaključaka na
revizorovo izvješće. Pitanjem vremenske neograničenosti poslovanja bavi se MRevS 570 (izmijenjen)
– Vremenska neograničenost poslovanja. U članku autorica razmatra postupke revizora u skladu s
odredbama MRevS-a 570 te utjecaj revizorovih zaključaka na izvješće revizora.

Postojećim Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisano
je kako neprofitne organizacije koje prelaze određene kriterije imaju obvezu uvida odnosno revizije
financijskih izvještaja. Takve usluge prema Zakonu o reviziji, u Republici Hrvatskoj mogu obavljati
revizorska društva koja imaju odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Kako bi neprofitne organizacije bile upoznate s radnjama koje provode revizorska društva u obavljanju revizije ili
uvida, u nastavku će autor članka opisati radnje koje revizor provodi prilikom same revizije neprofitnih organizacija, kao i vrste izvješća koja izrađuje prilikom obavljenog uvida odnosno revizije
neprofitnih organizacija.

Za uspješno ispunjavanje osnovne svrhe, ostvarivanje definirane strategije i postavljenih ciljeva
funkcije interne revizije unutar poduzeća, neophodni su resursi, koji moraju biti primjereni, dostatni
te učinkovito i djelotvorno raspoređeni. Pri tome, resursi funkcije interne revizije obuhvaćaju ljudske,
materijalne, financijske i vremenske resurse. U suvremenom dobu, više nego ikada prije, ključno je
racionalno upravljati ograničenim resursima, kako poduzeća, tako pogotovo interne revizije, kao
infrastrukturne funkcije poduzeća.
U ovom radu definiraju se, analiziraju i prikazuju, u današnjem vremenu, neizostavni materijalni resursi
funkcije interne revizije, a to su informacijsko-komunikacijske tehnologije u internoj reviziji, kao i
funkcionalnosti koje navedene tehnologije nude internim revizorima. Drugim riječima, razmatraju se
automatizirani alati u internoj reviziji odnosno alati temeljeni na tehnologijama i podržani računalima
u internoj reviziji.