Kao jedna od najznačajnijih odgovornosti revizora je ona koja se odnosi na izražavanje mišljenja
o financijskim izvještajima poduzetnika temeljeno na provedenoj reviziji. Kako je nužno da revizor
stekne uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji poduzetnika bez značajnog pogrešnog prikazivanja,
od revizora se očekuje da prisustvuje u provedbi inventure kod obveznika same revizije. Ovakva
obveza određena je i propisana Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS) 500 – Revizijski
dokazi i 501 – Revizijski dokazi – posebna razmatranja za odabrane stavke. Tako će u nastavku članka
autor obraditi pitanja oko kojih je potrebno voditi brigu prilikom sudjelovanja revizora u provođenju
inventure odnosno popisa imovine i obveza poduzetnika.
Revizija
-
2023ČlanciEksterna revizijaProsinacRačunovodstvo i financijeRevizija
-
2023ČlanciEksterna revizijaProsinacRačunovodstvo i financijeRevizija
Revizija završnog stanja zaliha
Zalihe su vrlo često značajna stavka financijskih izvještaja, stoga revizor prilikom provođenja revizije
svoje postupke mora planirati na način koji će mu omogućiti prikupljanje dostatnih i primjerenih
revizijskih dokaza vezanih uz završno stanje zaliha. U tom smislu, revizor mora provjeriti određene
tvrdnje vezane uz stanje zaliha na kraju razdoblja, kao što su: postojanje, potpunost, prava i obveze,
vrednovanje i objavljivanje. U članku autorica razmatra specifičnosti revizije završnog stanja zaliha, s
naglaskom na obveze revizora prilikom inventure, sukladno MRevS-u 501 – Revizijski dokazi – posebna
razmatranja za odabrane stavke te obveze revizora pri procjeni razumnosti računovodstvene procjene
menadžmenta vezane uz vrednovanje zaliha odnosno priznavanje vrijednosnog usklađenja zaliha,
sukladno MRevS -u 540 (izmijenjenom) – Revidiranje računovodstvenih procjena i povezanih objava. -
2023ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaStudeni
Revizijski postupci kao reakcija na procijenjene rizike na razini tvrdnja
Nakon procjene rizika, revizor mora oblikovati i implementirati odgovarajuće reakcije na procijenjene
rizike značajnog pogrešnog prikazivanja, kako bi prikupio primjerene i dostatne revizijske dokaze
koji se odnose na te procijenjene rizike. Procijenjeni rizici na razini tvrdnje odnose se na određena
stanja računa, klasa transakcija i objave. Stoga, kako bi reagirao na procijenjene rizike značajnog
pogrešnog prikazivanja na razini tvrdnje, potrebno je odgovarajuće planirati vrstu, vremenski
raspored i opseg daljnjih revizijskih postupaka, kao što su dokazni postupci (testovi detalja i dokazni
analitički postupci) i testovi kontrola. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a 330 – Revizorove
reakcije na procijenjene rizike, a vezano uz provođenje daljnjih revizijskih postupaka koje revizor
provodi kao reakciju na procijenjene rizike na razini tvrdnja. -
2023ČlanciEksterna revizijaListopadRačunovodstvo i financijeRevizija
Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje – primjena MRevS-a 260 (izmijenjenog)
Revizor je odgovoran da tijekom revizije financijskih izvještaja komunicira s onima koji su zaduženi za
upravljanje. Pri tome, potrebno je voditi računa o važnosti učinkovitog dvosmjernog komuniciranja
te o pitanjima o kojima je potrebno komunicirati. Autorica članka u nastavku ukratko pojašnjava
revizorove odgovornosti u vezi s komunikacijom revizora i onih koji su zaduženi za upravljanje, a
sukladno zahtjevima MRevS-a 260 (izmijenjenog) – Komuniciranje s onima koji su zaduženi za
upravljanje. -
2023ČlanciInterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaRujan
ESG i uloga revizijskih odbora: Kako revizijski odbori mogu učinkovito nadzirati upravljanje ESG-om?
Očekivanja dionika da organizacije u svoje poslovanje ugrade održivost, kao i svijest o ESG pitanjima,
značajno su porasla u kratkom vremenu, posebice pod utjecajem dugoročnih učinaka klimatskih
promjena. Snažan uspon ESG-a, kao i značajan interes svih dionika stvara nove zahtjeve za revizijske
odbore u procesu nadzora upravljanja ESG rizicima, kao i procesa ESG izvještavanja. Odgovornost
za nadzor održivosti organizacije, kao i ESG pitanja čvrsto se odražava na upravljačka tijela, kao
i na njihove odbore. Ako su ESG pitanja delegirana članovima revizijskih odbora, oni su zajedno s
upravljačkim tijelom odgovorni za dugoročni uspjeh organizacije. Prema stajalištu IFAC-a (2023.),
ako revizijski odbori žele biti dio suvremenog korporativnog upravljanja dužni su ugraditi održivost i
ESG pitanja u procese donošenja odluka, kao i u dugoročne razvojne strategije organizacija. Stoga,
organizacije na putu transformacije održivosti trebaju snažna upravljačka tijela i revizijske odbore,
s odgovarajućom pismenošću o održivosti. Accountancy Europe (2022.) ističe da revizijski odbori
igraju ključnu ulogu u promicanju snažnog korporativnog upravljanja, kroz njihovu uključenost u
nadzor rizika, internih kontrola, korporativnog izvještavanje i revizija. Nova EU legislativa po pitanju
izvještavanja o održivosti dodjeljuje revizijskim odborima niz zadataka vezanih uz izvještavanje o
održivosti, kao i reviziju (pružanje jamstva). Revizijski odbori moraju osigurati da su ESG podaci koje
otkrivaju organizacije točni i pouzdani. Prema PWC-u (2022.), to zahtijeva razvoj politika, procesa,
internih kontrola i upravljanja sličnim onima koje imaju za prikupljanje i objavljivanje financijskih
informacija. S obzirom na to da revizijski odbori imaju najviše iskustva u nadziranju ovakvih pitanja, u
najboljem su položaju za nadzor ESG objava, kontrola, procesa i jamstva. Stručnost revizijskih odbora
omogućuje razumijevanje i procjenu ispravnosti metodologija i politika koje menadžment koristi za
razvoj svojih metrika i ESG objava. U tekstu autor navodi preporuke i definira pitanja za revizijske
odbore u vezi s njihovim ESG odgovornostima u procjeni ESG materijalnosti te nadzora nad ESG
procesima, rizicima i internim kontrolama, ESG jamstvom i revizijom te ESG izvještavanjem, ističući
potrebne kompetencije i sastav članova revizijskih odbora za nadzor ESG-a. -
2023ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaRujan
Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja i ugovaranje revizijskog angažmana
Obveznici zakonske revizije financijskih izvještaja definirani su Zakonom o računovodstvu, dok
Zakon o reviziji uređuje pitanja vezana za obavljanje revizije, kao što su: izbor revizora, ugovor o
reviziji, naknada za poslove revizije, ograničenja obavljanja poslova revizije i sl. Nadalje, postupci
dogovaranja uvjeta revizijskih angažmana uređeni su i Međunarodnim revizijskim standardima.
Prije samog ugovaranja revizijskog angažmana obveza je revizora provesti određene preliminarne
aktivnosti, razmotriti postoje li preduvjeti za obavljanje revizije te prepoznati i procijeniti relevantne
čimbenike rizika, kako bi se mogla donijeti odluka o prihvaćanju ili odbijanju revizijskog angažmana.
Zakon o reviziji posebno ističe potrebu zadovoljavanja zahtjeva vezanih uz neovisnost. Nakon što je
donesena odluka o prihvaćanju angažmana od strane revizora, uvjeti samog revizijskog angažmana
moraju se pisano dogovoriti u pismu o preuzimanju angažmana. Detaljnije o obveznicima revizije,
izboru revizora, ograničenjima vezanim uz obavljanje revizije, zahtjevima neovisnosti te postupcima
revizora koji prethode prihvaćanju i ugovaranju revizijskog angažmana autorica navodi u nastavku. -
2023ČlanciEksterna revizija i kontrolaInterna revizija i kontrolaRevizija i kontrolaRiznicaRujan
Odabir revizora za uvid/reviziju financijskih izvještaja neprofitne organizacije za 2023. godinu
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida
odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. Svaka neprofitna
organizacija koja je obveznik revizije dužna je do 30. rujna 2023. godine odabrati revizora financijskih
izvještaja za 2023. godinu. Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u
financijske izvještaje, a koje obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje
revizije te su navedene vrste mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka
procesa uvida odnosno revizije. -
2023ČlanciEksterna revizijaKolovozRačunovodstvo i financijeRevizija
Revizorski skepticizam u digitalnoj tranziciji europske unije
Digitalna transformacija, koja je u fokusu Europske unije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost,
postavlja pred članice Europske unije veći broj iznimno ambicioznih ciljeva do 2030. godine. U tom
smislu, želja je Europske unije osigurati stabilnost i lokalizaciju digitalnih procesa u Europskoj uniji. Iako
postoji veći broj dokumenata koji objašnjavanju razloge zbog čega je predmetne ciljeve neophodno
osigurati, uzevši u obzir postojeće stanje, vrlo je upitno njihovo ostvarenje do 2030. godine. Pored
navedenoga, u sve digitalnijem okruženju u kojemu živimo i poslujemo, sve je veći broj ekonomista
koji upozoravaju na i na rizike vezane uz digitalizaciju, dok stručnjaci za umjetnu inteligenciju sve
učestalije zazivaju što skoriju implementaciju etičkog kodeksa umjetne inteligencije. -
2023ČlanciInterna revizijaKolovozRačunovodstvo i financijeRevizija
Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama – primjena MRevS-a 265
Značajne nedostatke u internim kontrolama, koje je revizor uočio tijekom obavljanja revizije financijskih
izvještaja, potrebno je komunicirati onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu. Zahtjevi
i upute u vezi s odgovornošću revizora da komunicira nedostatke u internim kontrolama definirani
su MRevS-om 265 – Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama, onima koji su zaduženi za
upravljanje i menadžmentu. -
2023ČlanciInterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaSrpanj
ESG izvještavanje i učinkovitost internih kontrola: primjena COSO integriranog okvira
ESG izvještavanje je zasigurno ključni izazov u 2023. godini gdje mnoge organizacije nisu napredovale
u izgradnji učinkovitih internih kontrola vezanih uz izvještavanje o okolišnim, društvenim i upravljačkim
pitanjima. Zasigurno primjena učinkovitih internih kontrola na pružanje korisnih informacija o održivosti
poslovanja predstavlja ključni poslovni izazov, iako su mnoge organizacije kreirale ad hoc interne
kontrole oko ključnih pokazatelja održivog poslovanja, upravljanja ESG rizicima te ESG izvještavanja.
Učinkovit sustav internih kontrola može pomoći organizacijama postaviti svoje ciljeve i strategiju te
da rastu na održivom temelju s povjerenjem u sve oblike informacija, uključujući održive poslovne
informacije. Krajem ožujka ove godine, budući da su različiti interesni dionici pokazali poveći interes
za održive poslovne informacije, COSO (provjereni temelj za ocjenjivanje sustava interne kontrole) je
objavio studiju s dodatnim smjernicama za organizacije s ciljem postizanja učinkovite interne kontrole
o izvještavanju o održivosti, koristeći globalno priznati COSO integrirani okvir (ICIF-2013): COSO je
uključio pojam ‘nefinancijski/održivi’ izravno u Okvir. Značajan aspekt Smjernica izvještavanja o
održivosti uključuje prije svega ključne teme koje treba uzeti u obzir dok organizacija nastavlja svoje
putovanje prema uspostavi i održavanju učinkovitog sustava interne kontrole nad financijskim i
nefinancijskim (održivim) poslovnim informacijama. Autor u članku navodi točke fokusa kroz 17 načela
COSO integriranog okvira (kroz kontrolne komponente: kontrolno okruženje, procjenu rizika, kontrolne
aktivnosti, informaciju i komunikaciju te nadzor), s primjenom na ESG (održivo) izvještavanje.