Ovršni zakon uređuje postupak prisilnog ostvarenja tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih
isprava. Ovršenici se suočavaju s ograničenjem raspolaganja na stvari koja je predmetom ovrhe.
Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu
plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već neka druga primanja, drugi dohodak po
posebnim propisima.
Autorica razrađuje u kojim se situacijama i na koji način ovrha na takvoj vrsti primitaka ograničava
odnosno provodi.
Radno pravo
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSiječanjZakonodavstvo i pravna praksa
-
2022ČlanciProsinacRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Povećanje iznosa za odvjetničke nagrade i naknade
Nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika (Odvjetnička tarifa) uređene su Zakonom o odvjetništvu
(Nar. nov., br. 09/94. do 126/21.) i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tarifu utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
pravosuđa. Ministar će kod davanja suglasnosti voditi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih
interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u
stručnom znanju kojim raspolažu.
U Narodnim novinama br. 126 od 28. 10. 2022. objavljena je Izmjena Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika. Izmjenu Tarife donio je uz suglasnost ministra pravosuđa i uprave RH
Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore na sjednici održanoj 24. listopada 2022. godine.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odvjetničke usluge poskupjele su
za 50 %, jer je vrijednost boda povećana s 10,00 na 15,00 kuna. Izmjena tarife stupila je na snagu 5.
studenoga 2022. godine. -
2022ČlanciProsinacRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Obveza obavješćivanja poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad i zlouporaba bolovanja
Kako ulazimo u hladnije doba godine izazovi koronakrize se aktualiziraju, nasreću ne toliko izraženo
kao prijašnjih par godina. Naravno, tu su i drugi razlozi korištenja zakonske mogućnosti poštede od
rada zbog privremene nesposobnosti za rad.
Tržište rada se susreće i s dodatnim izazovom, nedostaje radnika gotovo svih profila stoga je
poslodavcu vrlo teško u kratkom vremenu pronaći adekvatnu zamjenu za zaposlenika koji je odsutan.
Pred poslodavcima je nimalo jednostavan zadatak, organizirati rad u danim okolnostima.
Što kaže zakon, koje su obveze radnika, a koje poslodavca? -
2022ČlanciProsinacRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Očinski dopust i plaćeni dopust za rođenje djeteta
Očinski dopust i plaćeni dopust dva su različita pojma uređena u okviru dvaju različitih zakona.
Očinski dopust je najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
postao sastavni dio rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje odnosno državnog proračuna. Za razliku od očinskog dopusta, plaćeni dopust
institut je radnog prava za čije korištenje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. U ovom
članku autorica obrađuje osnovne razlike između očinskog dopusta i plaćenog dopusta te obveze koje
temeljem istih proizlaze za poslodavce. -
Kroz sustav obrazovanja radnici stjeću znanja i vještine kojima će ostatak života skrbiti za sebe i obitelj.
Iako postoji dugogodišnji trend potrebe cjeloživotnog obrazovanja, većina radnika provede radni vijek
radeći iste ili slične poslove. Stoga ne čudi kada se radnik može naći u tržišnoj utakmici s vlastitim
poslodavcem. Zaštita poslodavca od nelojalnih postupaka radnika, Zakona o radu, predviđena je kroz
dva instituta: zakonsku i ugovornu zabranu natjecanja. Svaki od tih instituta odlikuju posebnosti i ne
baš sasvim ujednačena sudska praksa. -
U svjetlu nedavnih izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, donosimo kratak prikaz
prava radnice na slobodan dan za prenatalni pregled. Tekovine modernog radnog prava, prije
nekoliko godina iznjedrile su pravo na prenatalni pregled radnica odnosno pravo na jedan slobodan
dan u mjesecu koje radnice mogu koristiti za navedenu svrhu. -
ČlanciRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Mišljenja i rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka
Agencija za zaštitu osobnih podataka je neovisno nadzorno tijelo javne vlasti odgovorno za praćenje
i primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka (Službeni list Europske unije L 119 od 4. 5. 2016.), a osim
ovlasti utvrđenih Općom uredbom obavlja i poslove navedene u Zakonu o provedbi Opće uredbe o
zaštiti podataka (Nar. nov., br. 42/18.).
Među poslovima koje Agencija obavlja su i objava mišljenja i rješenja Agencije koje ista objavljuje
na svojim mrežnim stranicama. Mišljenja Agencije se anonimiziraju ili pseudonimiziraju. U članku se,
osim osnovnih podataka o nadležnostima, zadaćama i ovlastima Agencije i njenom ustroju, navode i
pojedina mišljenja i rješenja Agencije. -
Rad od kuće posebno se aktualizirano u vrijeme epidemije COVID-19 te se pokazao kao vrlo dobro
rješenje organizacije rada koje istodobno odgovara i radnicima i poslodavcima. Budući da se rad od
kuće u smislu odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu smatra radom na izdvojenom mjestu
rada, rad od kuće mora biti na odgovarajući način uređen u smislu zaštite života i zdravlja radnika.
U tom cilju poslodavac je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnika i prilikom rada od kuće
zaštitio od potencijalnih rizika i ozljeda na radu. -
2022ČlanciListopadRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Neka pitanja otkaznog roka
Nerijetko se postavlja pitanje koje su obveze radnika prema poslodavcu prilikom prestanka ugovora
o radu, ali i poslodavca prema radniku u pogledu otkaznog roka.
Otkazni rok pravo je kojim se štite radnici i poslodavci.
Otkazni rok je razdoblje koje omogućuje poslodavcu kojemu je radnik dao otkaz organizirati rad bez
radnika koji odlazi, s time da jednako tako kroz to razdoblje radnik ima mogućnost pronaći novo
zaposlenje i riješiti vlastito egzistencijsko pitanje, ako je on taj kojemu je otkazan ugovor o radu. -
2022ČlanciListopadRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Prijavljivanje nepravilnosti od strane zviždača
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), predviđa tri načina prijavljivanja
nepravilnosti. To su unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, vanjsko prijavljivanje nepravilnosti te
javno razotkrivanje nepravilnosti.
Prijavitelj koji prijavi nepravilnost ima pravo znati što se s njegovom prijavom događa i treba biti
obaviješten o rezultatima njegove prijave, ali se to odnosi samo na unutarnje i vanjsko prijavljivanje
nepravilnosti, dok se to ne može osigurati kod javnog razotkrivanja nepravilnosti. Javno razotkrivanje
nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti pa u tom slučaju ne postoji osoba ili tijelo koje bi
zviždaču trebalo dati povratnu informaciju o sudbini njegove prijave.