2023

Svim poslovnim subjektima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, omogućeno je korištenje
elektroničkih usluga Porezne uprave – ePorezna u sklopu Jedinstvenog portala Porezne uprave. Osim
poduzetnicima, elektroničke usluge dostupne su i građanima povezivanjem sa sustavom eGrađani.
Za pristup elektroničkim uslugama potrebno je posjedovati elektroničke vjerodajnice unutar sustava
NIAS koje predstavljaju sredstvo za elektroničku identifikaciju i autentifikaciju korisnika.
Nadograđeni sustav elektroničkih usluga Porezne uprave od travnja 2023. godine omogućuje
provjeru poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a te provjeru je li PDV plaćaju
prema naplaćenoj naknadi. Nadalje, Porezna uprava je u korisnički pretinac započela s dostavljanjem
pisma upozorenja prema kojemu se porezni obveznici upozoravaju na moguće poslovanje s rizičnim
dobavljačima, dok je obveznicima fiskalizacije dana obavijest o radnoj verziji XML sheme za prijavu
podataka o napojnici u sustav fiskalizacije s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, a prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom iz šestog kruga porezne reforme.

Revizor je odgovoran da tijekom revizije financijskih izvještaja komunicira s onima koji su zaduženi za
upravljanje. Pri tome, potrebno je voditi računa o važnosti učinkovitog dvosmjernog komuniciranja
te o pitanjima o kojima je potrebno komunicirati. Autorica članka u nastavku ukratko pojašnjava
revizorove odgovornosti u vezi s komunikacijom revizora i onih koji su zaduženi za upravljanje, a
sukladno zahtjevima MRevS-a 260 (izmijenjenog) – Komuniciranje s onima koji su zaduženi za
upravljanje.

U suvremenom poslovanju zaštita interesa vlasnika i imovine tvrtki nezamisliva je bez postavljanja
i kontinuiranog poboljšanja sustava internih kontrola. Tradicionalni pristup kontrolama se napušta,
a u fokusu je moderni sustav internih kontrola koji se sve više razvija u suvremenim, pretežito,
digitaliziranim tvrtkama. To potvrđuje i najvažniji globalni računovodstveni časopis Journal of
Accountancy kako se suvremene kompanije bore protiv prijevara. Autor članka prezentirao je sažeto
najvažnije koncepte, tipove, metode i primjere djelovanja internih kontrola koje se ostvaruju u
svjetskoj praksi.

Svi poslovni subjekti, bez obzira na granu poslovanja, trebaju sastaviti svoj poslovni plan. Poslovni
plan sastoji se od dva dijela, a to su:2 (1) operativni plan i (2) financijski plan.
Ovaj poslovni plan u pravilu se izrađuje za razdoblje od jedne godine, a zbog nepredvidljivih situacija
i rizika radi se kvartal za kvartalom, što je u praksi potvrđeno kao prednost. On sadrži set planskih
financijskih izvještaja koji trebaju definirati što poduzetnik namjerava ostvariti u slijedećoj godini.
Poslovni plan odražava poslovne i financijske odluke menadžmenta za sljedeću poslovnu godinu, a to
su:3 (a) operativne odluke koje se odnose na korištenje oskudnih resursa i (b) financijske odluke koje
se odnose na financiranje nabavke tih resursa.
U članku su autori, kao i u RIF-u 10 iz ranijih godina, ilustrirali podsjetnik na postupak, faze izrade te
potrebne podatke i procjene za izradu poslovnog plana poduzetnika za 2024. godinu.

Održivi razvoj, kako je opisan u Brundtlandovom izvještaju Svjetske komisije za okoliš i razvoj iz 1987.
godine, predstavlja pristup koji stavlja fokus na dugoročno zadovoljenje potreba društva, istodobno
osiguravajući očuvanje okoliša i resursa za buduće generacije. Poslovanje u skladu s ciljevima održivog
razvoja ima cilj doprinijeti suzbijanju globalnih klimatskih i društvenih izazova te stvaranju bolje
budućnosti. Održivi razvoj postavlja pred sebe tri osnovne grupe ciljeva koje nastoji ostvariti: okolišne,
društvene i upravljačke ciljeve (ESG ciljevi). Klimatske promjene se smatraju jednim od najvećih
problema današnjice, zbog čega su okolišni ciljevi postali od ključne važnosti. Pariški sporazum, koji
je stupio na snagu 2016. godine, prepoznaje okolišno održiv razvoj, postizanje klimatske neutralnosti
i prelazak na kružno gospodarstvo ključnim ciljevima za osiguravanje dugoročne konkurentnosti
gospodarstva Europske unije. Organizacije se često suočavaju s pitanjima zašto je važno sastavljati
izvještaj o održivosti i koji regulatorni okvir koristiti pri tome. Postavlja se pitanje kako organizacije
utječu na ekonomiju, okoliš i društvo? Kako bi bile u skladu s održivm ciljevima EU, organizacije koje
imaju tu obvezu, trebaju biti upoznate s EU taksonomijom. EU taksonomija je niz kriterija koji pomažu
usmjeravanju financijskih investicija prema održivijim sektorima i smanjenju financiranja aktivnosti
koje štete okolišu i klimi. Sastoji se od šest ključnih ciljeva održivosti te popisa održivih aktivnosti koje
doprinose tim ciljevima, a cilj joj je pomoći investitorima i društvima u procjeni i usklađivanju svojih
aktivnosti s održivim ciljevima EU-a. Nadalje, organizacije si moraju postaviti pitanje kako uspješno
primijeniti izvještajni okvir za izradu izvješća o održivosti te poboljšati transparentnost, točnost i
usporedivost podataka. Ključnu ulogu su dosada imale GRI smjernice. Autori u tekstu pružaju uvid
u praktičnu primjenu Uredbe o taksonomiji pri sastavljanju izvješća o održivosti te kroz praktičan
primjer pokazuju na koji način se procjenjuje materijalnost te odabiru ključne teme prema GRI 3 u
izvješću o održivosti.

Kartično poslovanje je kroz korištenje modernih tehnologija prisutno u velikoj većini transakcija između
poduzetnika. Iz tog razloga se i značajan dio računovodstvene obrade podataka odnosi na bilježenje
poslovnih događaja u vezi s takvim načinom poslovanja. Kako bi se pružio uvid u računovodstveni
segment ovakve vrste poslovanja, u ovome članku će biti riječ o računovodstvu poslovnih aktivnosti s
kreditnim karticama gledanih s motrišta trgovačkih društava koja se pojavljuju u ulozi prodavatelja
i kupca.

Kroz temu računovodstva dugotrajne nematerijalne imovine, autor ovoga članka pisat će o
računovodstvenom postupanju u vezi dugotrajne nematerijalne imovine te na praktičnim primjerima
prikazati knjigovodstveno evidentiranje različitih vrsta nematerijalne imovine kada se ona stječe
kupnjom ili razvija unutar samog društva.

Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. U poslovnoj praksi su
obračunska plaćanja vrlo čest instrument za održavanje likvidnosti društva i naplatu potraživanja
kod kojih se sumnja u naplativost.
Autor u članku daje pregled oblika obračunskih plaćanja i primjere računovodstvenog evidentiranja
te navodi situacije u kojima obračunska plaćanja nisu dopuštena.

Uvoz robe predstavlja svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobodnom prometu na području
Europske unije, kao i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu
s trećih područja. Autor u članku piše o računovodstvenom i poreznom tretmanu uvoza dobara te
daje primjere evidentiranja uvoza u poslovnim knjigama poduzetnika.

Državne potpore su određeni oblici novčanih ili nenovčanih pomoći koje se daju poduzetnicima u
zamjenu ispunjavanja određenih prošlih ili budućih uvjeta vezanih uz poslovanje poduzetnika. Razlikuju
se dvije vrste potpora i to, one koje su povezane s imovinom i one koje su povezane s prihodom,
o čemu ovisi i njihov računovodstveni tretman. Potpore povezane s imovinom ne iskazuju se kao
prihod u trenutku primitka potpore, već ih je potrebno vremenski razgraničiti na sustavnoj osnovi,
tj. priznati kao prihod tijekom razdoblja u kojima se priznaju i povezani troškovi za čije pokriće su
potpore i namijenjene. Državne potpore povezane s imovinom moguće je evidentirati: a) iskazivanjem
odgođenog prihoda ili b) tretiranjem kao odbitne stavke pri izračunavanju knjigovodstvene vrijednosti
predmetne imovine. Autorica u članku pojašnjava zahtjeve relevantnih računovodstvenih standarda
te prikazuje računovodstvene postupke evidentiranja državnih potpora povezanih s imovinom.