2023

Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca odnosno radi u
nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme
40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Koje su zakonske pretpostavke, posebice sada nakon izmjene Zakona o radu, o kakvom se ugovoru
radi, o kakvoj se notifikaciji poslodavca radi i na brojna slična pitanja, autorica odgovara u tekstu
koji slijedi.

Poslodavcima vrlo česti problem u praksi predstavlja dostava odluke o otkazu radniku koji odbija
primitak pismena zbog čega se dovodi u pitanje datum početka računanja otkaznih rokova te datum
odjave iz sustava HZMO-a. Zakon o radu dao je mogućnost poslodavcima da taj problem riješe na
način da dostavu pojednostave jednim od propisanih posebnih izvora prava. Međutim, veliki broj
poslodavaca to nije riješio na odgovarajući način zbog čega su onda obvezni primijeniti odredbe
Zakona o parničnom postupku. Odredbe ZPP-a o dostavi su složene, a njihova primjena vrlo često
prolongira odjavu radnika. Zbog čega je to tako te kako urediti dostavu u radnim odnosima, pročitajte
u nastavku.

Tržište je uvijek turbulentno i svakodnevno poslovanje može dovesti do poteškoća pa i blokade
računa poduzetnika. Koji su bili koraci zakonodavca i koja su ograničenja stavljena pred osobe koje
se suočavaju s takvom situacijom, autorica obrađuje u ovome članku.

U prošlom broju našeg časopisa pisano je o normativnom okviru poreznog nadzora. Ovim člankom
nastavlja se prikaz iste teme, ali s aspekta praktične primjene tog nadzora, sve sa svrhom da se
materija poreznog nadzora prije svega približi poreznim obveznicima kako bi isti što lakše prošli
kroz proces u kojemu porezna tijela provode postupak radi provjere utvrđivanja činjenica bitnih za
oporezivanje poreznih obveznika.

Uvjeti i način obavljanja trgovine propisani su Zakonom o trgovini, a prava potrošača pri kupnji
proizvoda i usluga Zakonom o zaštiti potrošača. Odredbe navedenih propisa primjenjuju se i na
trgovce na malo koji se bave prodajom cvijeća bilo da se radi o trgovcu organiziranom kao trgovačko
društvo, obrt ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Prema Zakonu o trgovini, trgovinu na malo
cvijećem može obavljati za to registriran trgovac koji posluje kao obrt ili trgovačko društvo, a prema
istim uvjetima prodajom vlastitog cvijeća na malo mogu se baviti i proizvođači cvijeća (proizvodni
obrt, trgovačko društvo, zadruga i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). Trgovci na malo cvijećem
bilo da prodaju cvijeće kao trgovačku robu ili iz vlastite proizvodnje, moraju osigurati evidenciju o
kretanju robe s obvezom osiguravanja podataka o stanju robe. Autorica u članku piše o evidencijama
i poreznim obvezama cvjećarskog obrta te OPG-a koji prodaje cvijeće vlastite proizvodnje te o
obvezama cvjećara vezanim za primjenu Zakona o zaštiti potrošača.

Poslodavac je dužan na obračunskoj ispravi posebno iskazati primitke na temelju radnog odnosa
u smislu članka 90.a Zakona o radu koje isplaćuje radniku skupa s plaćom. Navedena obveza je
propisana člankom 93. Zakona o radu i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine, a propisani sadržaj
obračuna koji se uručuje radniku je uređen Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće,
otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor prema kojemu su poslodavci dužni do 1.
listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava koje uručuju radnicima. Na temelju
obračunske isprave radnik dobiva uvid u način utvrđivanja i visinu iznosa plaće i ostalih primitaka
te ispravnost obračuna javnih davanja o čemu ovise njegova socijalna prava. U članku se objašnjava
propisani sadržaj obračunske isprave po pitanju neoporezivih primitaka i navodi se iznimka od obveze
iskazivanja podataka za pojedine neoporezive primitke.

Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
kojim je uvedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice
koristi se samo za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se
primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje
i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem).
Ako je mjesečna bruto plaća do 700,00 eura, osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti umanjuje se za 300,00 eura, a ako mjesečna bruto plaća iznosi od 700,01 do
1.300,00 eura, osnovica se izračunava po formuli propisanoj Zakonom o doprinosima tako da se iznos
umanjenja smanjuje što je plaća bliža graničnom iznosu od 1.300,00 eura mjesečno.
Pravo na umanjenje osnovice ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi do 1.300,00
eura, neovisno o broju sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu.
Mjerodavan je podatak o ukupnoj plaći radnika pa za radnike koji su istovremeno u radnom odnosu
kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.

S primjenom od 1. siječnja 2024. godine stupaju na snagu još jedne izmjene Zakona o PDV-u. Osnovne
izmjene i dopune prema Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u
odnose se na usklađivanje s propisima EU na području PDV-a vezano za uvođenje određenih zahtjeva
za pružatelje platnih usluga radi suzbijanja prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om, zatim na izmjene
odredbi o načinu ispravka porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate i naknadnih popusta.
Izmjenama su obuhvaćene i izmjene odredbi kojima su propisani iznosi u eurima koji se zaokružuju
u odnosu na izračunane prema općim pravilima za preračunavanje prema Zakonu o uvođenju eura.
Autorica u nastavku članka daje pregled navedenih izmjena prema Konačnom prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji je prošao saborsku raspravu i čije se usvajanje očekuje,
kao i objavljivanje u Narodnim novinama.

Imovinu koju posjeduju fizičke osobe, koja nije upisana u poslovne knjige za potrebe obavljanja
djelatnosti nazivamo osobnom imovinom. Primici ostvareni od prodaje osobne imovine u pravilu nisu
oporezivi, no postoje određene iznimke. Određene vrste imovine obuhvaćene su poreznim propisima
i određena su pravila koja se primjenjuju pri oporezivanju. Pri prodaji osobne imovine društvu u
poslovnim knjigama društva stvara se obveza prema prodavatelju i, s druge strane, neki od oblika
dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. O navedenome autor detaljnije piše u tekstu ovoga
članka.

S ciljem poreznog rasterećenja građana i povećanja njihovog raspoloživog dohotka te pojednostavljenja
sustava i smanjenja porezne evazije u Hrvatskom saboru je izglasan Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak1 (dalje u tekstu: Zakon). Izmjene i dopune se odnose na novi način
utvrđivanja poreznih stopa koji omogućuje njihovo smanjenje zbog ukidanja prireza, proširenje
poreznih razreda, uvećanje osobnog odbitka, povećanje poreznih stopa na konačne dohotke i druga
pojednostavljenja o kojima više donosimo u nastavku.