Veljača

Donošenjem Direktive Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o
administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu: Direktiva), nastupila je obveza
preuzimanja odredbi Direktive najkasnije do 31. prosinca 2022. Usklađivanje s Direktivom provedeno
je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području
poreza objavljenom u Nar. nov., br. 151/22. Najvažnija promjena koja proizlazi iz Zakona je uvođenje
obveze operaterima platforme da dostavljaju informacije o prodavateljima o kojima se izvješćuje. Tri
su razloga koji opravdavaju njezino uvođenje. Najvažniji je, nedostatak prijavljivanja prihoda koje su
ostvarili prodavatelji od pružanja usluga ili prodaje dobara putem digitalnih platformi koji dovodi do
pada poreznih prihoda država članica EU. Autorica dalje u članku navodi obveze koje platformama
proistječu zbog navedenih izmjena.

Unatoč sve većoj svijesti organizacija te naprednim tehnološkim, sigurnosnim i organizacijskim
obrambenim mehanizmima, kibernetički kriminal je u značajnom porastu. Kibernetička sigurnost te
pripadajući rizici kibernetičke sigurnosti postaju ključni fokusi za organizacije. Globalna pandemija je
samo naglasila važnost upravljanja kibernetičkim rizicima. Brojna istraživanja su prethodne dvije godine
kibernetički rizik plasirala u ključne poslovne rizike za organizacije (World Economic Forum, On Risk 2022
Report, ECIIA 2022 Risk in Focus Report). 82 % internih revizora u globalnom istraživanju (ECIIA 2023 Risk
in Focus Report) smatra rizik kibernetičke sigurnosti najznačajnijim poslovnim rizikom za 2023. godinu.
Kada je u pitanju upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti, organizacije se vode činjenicom da isto
pripada IT menadžerima (prema E&Y, 63 % organizacija smatra upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti
isključivom odgovornošću IT odjela). Prema Modelu tri linije, upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti
je organizirano u tri linije i to, kroz funkcije informacijske tehnologije (IT), informacijske sigurnosti (IS) te
interne revizije. Ključnu ulogu u sprječavanju kibernetičkih napada te održivosti kibernetičke sigurnosti
unutar organizacije imaju revizijski odbori, osobito u dijelu podrške i suradnje s funkcijom interne revizije.
Autor u članku ističe ulogu revizijskih odbora u kibernetičkoj sigurnosti te navodi set kritičnih pitanja koja
bi revizijski odbori trebali postaviti s ciljem ublažavanja kibernetičkih rizika.

Digitalna ekonomija, sa svojim osnovnim pokretačkim resursima, digitalnim tehnologijama, iz temelja
sinergijski i integrirano transformira cjelokupne poslovne modele poduzeća, kao i povezane potporne
poslovne procese i aktivnosti, uključujući i sustave interne kontrole. Trendove digitalne transformacije
i digitalizacije poslovanja, koji su zastupljeni već nekoliko godina, dodatno je aktualizirala pandemija
respiratorne bolesti COVID-19. Da bi poduzeća opstala, njihovo poslovanje bilo i ostalo konkurentno
i uspješno, neophodno je sustav interne kontrole prilagođavati i transformirati usporedno s
promjenama u načinima i konceptima poslovanja poduzeća, kako bi pridonosio ostvarivanju svoje
svrhe postojanja u poduzećima, kao i bio učinkovit i djelotvoran. Pritom je važno da sve tri ‘linije
obrane’, sukladno konceptu „Modela tri linije“ globalnog Instituta internih revizora, ispune svoje uloge,
ovlasti i odgovornosti u cjelokupnom sustavu. Navedeno je moguće ostvariti praćenjem postojećih
trendova na svjetskoj razini te implementacijom odgovarajućih preporuka za unaprjeđenje sustava
interne kontrole, stoga se u ovom radu daje kritički pregled rezultata istraživanja postojećeg stanja
transformacije sustava interne kontrole u poduzećima koje su proveli globalno Udruženje ovlaštenih
računovođa, globalni Institut internih revizora i globalni Institut upravljačkih računovođa tijekom
2022. godine na svjetskoj razini.

Kako bi pribavio relevantne i pouzdane revizijske dokaze, revizor će vrlo često koristiti postupke
eksternog konfirmiranja zbog potvrđivanja ili zahtijevanja informacija u vezi sa stanjima računa
i njihovim sastavnim dijelovima. Primjerice, revizor uobičajeno provodi postupke eksternog
konfirmiranja radi potvrde određenog salda potraživanja ili obveze kojeg revidirani subjekt ima
evidentiranog u poslovnim knjigama. Sam postupak eksternog konfirmiranja provodi se na način
da revizor uputi pisani zahtjev za potvrdom stanja dužniku ili vjerovniku revidiranog subjekta, s
ciljem da se izravnim pisanim odgovorom od treće stranke (stranke kojoj je upućen zahtjev) pribavi
odgovarajući revizijski dokaz. Stoga, kada koristi postupke eksternog konfirmiranja, revizor ih mora
oblikovati i provesti na način koji mu omogućuje pribavljanje relevantnih i pouzdanih revizijskih
dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje. Autorica u članku ukazuje na odredbe MRevS-a 505 –
Eksterne konfirmacije, koji se bavi revizorovim korištenjem postupaka eksternog konfirmiranja zbog
dobivanja odgovarajućih revizijskih dokaza.

Kako je prošle godine, nakon trideset godina, došlo do korjenitih promjena u sustavu obvezatnosti
plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, ove godine novina nema, no svakako se valja
podsjetiti na obveze za one subjekte koji su ostali obveznici plaćanja članarine.

U članku se prikazuje primjena instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja na primjeru
društva iz hotelske industrije. Prikazuje se horizontalna i vertikalna analiza bilance i računa dobiti i
gubitka te analiza na temelju financijskih pokazatelja. Dobiveni financijski pokazatelji promatranog
društva uspoređuju se s prosjecima odabranih financijskih pokazatelja poslovanja deset vodećih
trgovačkih društava u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u 2020. i
2021. godini. Dodatno, autori daju osvrt na aktualne eksterne čimbenike poslovanja i njihov utjecaj
na financijske izvještaje.

Djelatnost ugostiteljstva obuhvaća pružanje usluga smještaja u posebno kategoriziranim
ugostiteljskim objektima, pružanje usluga prehrane te usluživanje pića i napitaka. Svaki od ovih
djelatnosti ima svoje posebnosti kod računovodstvenog praćenja i obračuna PDV-a te poreza na
potrošnju. U nastavku članka autorica daje primjere obračuna PDV-a i poreza na potrošnju, ovisno
o vrsti ugostiteljskih usluga te primjere knjiženja pojedinih poslovnih događaja karakterističnih za
ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga prehrane i smještaja.

Djelatnost trgovine normativno je uređena Zakonom o trgovini. Zakonom su propisani uvjeti za
obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme, mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor
i upravne mjere. Trgovina se može obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao
posredovanje u prodaji robe. Navedeni oblici trgovine imaju određene posebnosti vezano za obračun
PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda i rashoda poslovanja te u utvrđivanju
rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne događaje specifične za djelatnost trgovine
ukazujući na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.

Priznavanje, mjerenje, nabava i računovodstveni tretman postrojenja i opreme uobičajen je slučaj
raspolaganja imovine u poslovanju poduzetnika. Takav segment dugotrajne imovine u financijskim
izvještajima poduzetnika predstavlja materijalnu imovinu poduzetnika. Njegovo računovodstveno
evidentiranje kao i kriterij priznavanja bit će predmetom ovog članka, uz prikaz primjera knjiženja u
poslovnoj praksi poduzetnika.

Već je pandemija uzrokovana virusom COVID-19 značajno najavila deglobalizaciju i restrukturiranje
grupa za konsolidaciju, a što je još više ubrzano ruskom agresijom na Ukrajinu i energetskom krizom.
Velike multinacionalne i nacionalne kompanije sve su izloženije raznim oblicima krize. Porast troškova
energije, kriza dobavnih pravaca i inflatorni pritisci zahtijevaju restrukturiranja. U članku autor
obrazlaže najvažnije razloge i modele restrukturiranja grupa za konsolidaciju.