Financijsko računovodstvo

Matična društva iz Republike Hrvatske imaju obvezu sastavljanja i javne objave konsolidiranih
financijskih izvještaja. Rok za dostavu konsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu je
najkasnije devet mjeseci nakon završetka poslovne godine, što znači da društva koja izvještavaju
prema kalendarskoj godini trebaju do 30. rujna predati FINA-i konsolidirani GFI-POD izvještaj s
propisanom dokumentacijom za potrebe javne objave. Prema novom Zakonu o računovodstvu došlo
je do promjene kriterija za razvrstavanje grupe poduzetnika te se u članku navodi dio Upute o primjeni
novog Zakona o računovodstvu koju je objavilo Ministarstvo financija 22. kolovoza 2024., a odnosi se
na razvrstavanje grupe poduzetnika.
U članku je prikazan primjer sastavljanja konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju,
konsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti te konsolidiranog izvještaja o novčanom toku za
obveznika MSFI-a.

Nabava i računovodstveno evidentiranje imovine (stvari i opreme) manje vrijednosti čest je slučaj u
poslovanju poduzetnika. Takav segment kratkotrajne imovine u financijskim izvještajima poduzetnika
predstavlja zalihu odnosno sitan inventar. Na koji način provesti računovodstveno evidentiranje, kao
i kriterij priznavanja sitnog inventara bit će predmetom ovoga članka, uz prikaz primjera knjiženja
sitnog inventara u poslovnoj praksi poduzetnika.

Primljeni predujmovi odnose se na unaprijed primljena novčana sredstva prije isporuke dobara ili
obavljene usluge odnosno na primljene uplate za još neisporučena dobra ili neizvršenu uslugu. Obveza
obračuna PDV-a te izdavanje računa za predujam ovisi o tome je li predujam primljen za buduću
isporuku u tuzemstvu, isporuku u zemlje članice EU ili treće zemlje odnosno radi li se o isporuci kod
koje se primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze. U članku autorica obrađuje računovodstveni i
porezni tretman primljenih predujmova.

Poslovni događaj kao što je ugovor o zakupu poslovnog prostora evidentira se u poslovnim knjigama
društva i takav ugovor poduzetnici mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama – vlasnicima
poslovnog prostora. U takvim slučajevima poduzetnici imaju situacije u kojima su primorani ili su
donijeli vlastitu odluku o ulaganju vlastitih sredstava u uređenje tuđe imovine. Navedena ulaganja
također moraju biti evidentirana kao poslovni događaji u knjigama poduzetnika. Iz tog razloga autor
članka će kroz primjere zakupa poslovnog prostora i ulaganja u tuđu imovinu pokazati učinak takvih
ulaganja na financijske izvještaje samih poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog
izvješćivanja.

Računovodstveni tretman udjela u pridruženim subjektima uređen je MRS-om 28 Udjeli u pridruženim
subjektima i zajedničkim pothvatima za poslovne subjekte koji primjenjuju MSFI odnosno HSFI-em 2
Konsolidirani financijski izvještaji za poslovne subjekte koji primjenjuju HSFI. Sukladno MRS-u 28 i
HSFI-u 2 udjeli u pridruženim subjektima obračunavaju se primjenom metode udjela. Metodu udjela,
prema MRS-u 27 Nekonsolidirani financijski izvještaji mogu primjenjivati i matična društva za obračun
svojih ulaganja u ovisne i pridružene subjekte te zajedničke pothvate u svojim nekonsolidiranim
financijskim izvještajima. Primjenom metode udjela ulagatelj početno priznaje udjele u pridruženim
subjektima po trošku te potom usklađuje knjigovodstvenu vrijednost udjela u pridruženom subjektu
za svoj udjel u dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženog subjekta te umanjuje
za sve raspodjele dobiti (dividende) koje primi od pridruženog subjekta. Prilikom primjene metode
udjela ulagatelj utvrđuje i evidentira kao prihod odnosno rashod svoj udjel u dobiti odnosno gubitku
pridruženog subjekta.

Podjela društva kapitala predstavlja statusnu promjenu društva pri kojoj se društvo dijeli na dva ili
više društava pri čemu društvo koje se dijeli prenosi svoju cjelokupnu imovinu ili samo dio imovine
na društva koja se osnivaju radi provođenja podjele ili na društva koja već postoje. Ukoliko društvo
koje se dijeli prestaje postojati jer prenosi cjelokupnu imovinu na dva ili više društava, tada se radi o
podjeli s razdvajanjem. Ukoliko se podjela provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva
koje se dijeli na jedno ili više novih ili postojećih društava, a da društvo koje se dijeli ne prestaje, nego
nastavlja s poslovanjem, tada se radi o podjeli s odvajanjem. Statusna promjena podjele društva
predstavlja kompleksan proces, a detaljnije o računovodstvenim i poreznim aspektima podjele
društva kapitala pročitajte u nastavku članka.

Osobni automobili sastavni su dio inventara gotovo svakog trgovačkog društva i vrlo često se u praksi
postavljaju pitanja oko evidentiranja nabave, korištenja i prodaje osobnih automobila. Njihovo
korištenje vrlo je često predmet nadzora Porezne uprave koje ponekad rezultira naknadno utvrđenim
poreznim obvezama i kaznama. U članku autor na primjerima pojašnjava primjenu poreznih i
računovodstvenih propisa u vezi s nabavom, korištenjem i prodajom osobnih automobila.

Poslovanje turističkih agencija obilježeno je specifičnostima, što pravnim, što računovodstvenoporeznim. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.

Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Uz internetsku prodaju veže se i jedan oblik internetske prodaje koji je u posljednje vrijeme
sve popularniji, a to je kuponska prodaja. S obzirom na njegovu učestalost u poslovanju, autor će
u ovome članku obrazložiti sam proces računovodstva kuponske prodaje kod sva tri aktera takvog
poslovanja: kuponskog prodavatelja, partnera – prodavatelja dobara i usluga i krajnjeg kupca. Isto
tako, u ovom članku bit će prikazana odgovarajuća knjiženja takvih transakcija u računovodstvu, kao
i porezni položaj navedenih transakcija.

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.