Srpanj

Kako bi izvršavale svoje statutarne ciljeve radi kojih su i osnovane, udruge kao pravne osobe, mogu
zapošljavati radnike temeljem ugovora o radu. Također, nema zapreke da udruga koristi i usluge
fizičkih osoba izvan radnog odnosa temeljem nekog drugog ugovornog odnosa. Primjer takvog rada
je i studentski rad. U okolnostima sveopćeg nedostatka radnika na tržištu rada, studentski rad je
dobrodošla praksa i pomoć.
Tko su naručitelj posla, izvršitelji odnosno studenti, posrednici, tko uopće može biti u ulozi posrednika,
kakav ugovor valja sklopiti, kakvim smo evidencijama dužni popratiti rad studenata, autorica iznosi
u radu koji slijedi.

Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 18/22., 46/22. i 119/22.), dom socijalne
skrbi javna je ustanova koja se osniva za pružanje šireg spektra socijalnih usluga među kojima su
najvažnije: pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i/ili smještaj.
Dom socijalne skrbi može se osnovati kao: centar za odgoj i obrazovanje, centar za rehabilitaciju,
centar za pružanje usluga u zajednici, dom za odrasle osobe i dom za starije osobe.
Osnivač doma socijalne skrbi može biti: Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave odnosno Grad Zagreb, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i
strana pravna ili fizička osoba.
Dom socijalne skrbi ima ravnatelja čiji se djelokrug, ovlaštenja i odgovornost utvrđuju statutom.
Ravnatelja doma socijalne skrbi kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, na temelju javnog
natječaja, imenuje upravno vijeće doma, uz prethodnu suglasnost ministra. Mandat ravnatelja traje
četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Prilikom imenovanja ravnatelja doma socijalne skrbi se osim odredbi Zakona o socijalnoj skrbi
primjenjuju i odredbe Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93. do 151/22.) te odredbe još nekih
drugih zakona.

PDrugim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se opisuju tematske cjeline
kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke o odabiru te samog ugovaranja te, koji su
postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi nisu osnova za utvrđivanje nepravilnosti. Iako
se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni,
obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih
okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj način izuzev primjenjivih pravila koja
se navode kao sukus dosadašnjih iskustava.

Rijetko je koji nacrt prijedloga zakona izazvao toliko zanimanje javnosti kao što je to bilo na upravo
završenom savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim
službama. Sasvim razumljivo, s obzirom da se radi o prijedlogu Zakona koji uređuje plaće za oko
250.000 zaposlenih u javnom sektoru. U ovom se članku govori o novinama budućeg sustava plaća
koje donosi predloženi Zakon.

Državnim službenicima i namještenicima i službenicima i namještenicima zaposlenima u javnim
službama koji rade na radnim mjestima za koje je koeficijent iz uredbe određen u rasponu od
0,631 do 1,867, mjesečna plaća se uvećava za privremeni fiksni dodatak, počevši od plaće za lipanj
2023. godine. Ovisno o koeficijentu, privremeni dodatak iznosi 163,62 ili 130,89 ili 98,17 eura bruto
mjesečno i isplaćivat će se kao dio mjesečne plaće sve dok zaposlenik ne počne ostvarivati plaću
prema uredbama koje će se donijeti nakon što stupi na snagu novi Zakon o plaćama u državnoj službi
i javnim službama.
Zaposlenici državnih i javnih službi imaju za 2023. godinu pravo na regres za godišnji odmor u iznosu
300,00 eura. Dužnosnici i čelnici institucija navedeni u čl. 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa,
ne smiju primiti regres za godišnji odmor.

Zakonom o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama
izmijenjena je definicija javnih službi, čime je preciznije uređen i proširen krug ustanova javnih službi
koje su obvezne dostavljati podatke u Registar zaposlenih, a plaće i druga primanja obračunavati i
isplaćivati preko sustava COP-a. Za nove obveznike primjene Zakona, rok za unošenje podataka u
Registar je godinu dana, a za prelazak na isplatu plaća preko COP-a rok je dvije godine. Obuhvat
fizičkih osoba za koje se podaci vode u Registru zaposlenih proširen je na vanjske suradnike državnih
tijela i javnih službi. Poslovni subjekti na koje se primjenjuje Zakon, obvezni su osim plaće i naknade
plaće, preko sustava COP-a isplaćivati ostala materijalna prava zaposlenih, a nakon što to bude
omogućeno i primitke od drugog dohotka i naknade vanjskim suradnicima.
Novina su propisane novčane kazne za čelnika državnog tijela i čelnika javne službe ako ne dostavi
podatke u Registar zaposlenih i ako plaće, materijalna prava i druge primitke ne isplaćuje preko
sustava COP-a.
U članku se obrađuju novine vezane uz način vođenja i sadržaj podataka koji se vode u Registru
zaposlenih i korištenju Sustava za centralizirani obračun plaća (dalje: COP) prema novom Zakonu o
Registru.

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije, sukladno Zakonu i Pravilniku o PDV-u, načelno mogu biti
obveznici PDV-a ili samo osobe registrirane za potrebe PDV-a. Bez obzira je li određeni subjekt upisan
u registar obveznika PDV-a ili se smatra tzv. „malim poreznim obveznikom” može biti porezni obveznik
kao stjecatelj dobara iz druge države članice. Kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija
upisani u registar obveznika PDV-a nabavljaju dobra iz druge države članice i za to plaćaju naknadu,
obveznici su obračuna PDV-a na stjecanje dobara bez obzira na prag stjecanja (vrijednost nabave
dobara iz druge države članice), dok su stjecatelji koji nisu obveznici PDV-a, obveznici plaćanja poreza
samo ako su prešli prag stjecanja koji je propisan u visini 10.000,00 eura. U članku autorica piše o
obvezama obračuna PDV-a kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija nabavlja dobra od
dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice.

Neprofitne organizacije sastavljaju financijski izvještaj za prvo polugodište 2023. godine na obrascu
PR-RAS-NPF i predaju ga FINA-i najkasnije do ponedjeljka, 31. srpnja 2023. godine. Do zaključenja ovog
broja časopisa Riznica, Ministarstvo financija nije objavilo Uputu za sastavljanje financijskih izvještaja
neprofitnih organizacija na svojim internetskim stranicama pa se u članku detaljnije pojašnjava tko su
obveznici predaje financijskog izvještaja te način predaje i popunjavanja propisanog obrasca.

Konsolidirani financijski izvještaji u sustavu proračuna jesu izvještaji u kojima se podaci za više
međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika (grupe) prezentiraju kao da se radi
o jedinstvenom subjektu. Krajnji cilj konsolidacije u sustavu proračuna je dobiti informacije o
općoj državi/općem proračunu kao cjelini. Proces u sustavu konsolidacije propisan je Zakonom o
proračunu i Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Autorica u
članku ukazuje na posebnosti na koje treba obratiti pozornost kod izrade konsolidiranih izvještaja
za prvo polugodište 2023. g.