Časopisi

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2024. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2025. godini iznosi 4,38 %.

Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Za 2024. godinu obveza poreza na dobit utvrđuje
se na novom PD obrascu. Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit, obveza poreza
na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave.

MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, zahtijeva od
subjekta da objavi postoje li novi računovodstveni standardi koji su izdani, ali još nisu stupili na snagu
te informacije relevantne za procjenu mogućeg utjecaja koji će zbog primjena novih računovodstvenih
standarda nastati na financijske izvještaje subjekta. U nastavku autorica prikazuje sažetak koji
uključuje nove računovodstvene standarde i dopune izdane prije 31. prosinca 2024. godine s datumom
stupanja na snagu za obračunska razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2025. godine.

Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje, prema odredbama
Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnosti
za koje je propisana obveza plaćanja članarine. Od stupanja Zakona na snagu 1. siječnja 2021. godine,
nije bilo izmjena vezanih uz način obračuna članarine.
Posebnost od 2023. godine odnosi se na podnošenje obrasca TZ1 u eurima i centima, uslijed promjene
službene valute. Usuglašeni obrazac TZ1 objavljen je u Nar. nov., br. 148/22. Napominjemo da za
2024. godinu također nema izmjena, a predujmovi članarine i nadalje se utvrđuju na isti način kao i
prethodnih godina.
U članku donosimo pregled obveznika plaćanja članarine, postupak obračuna te primjer knjiženja u
računovodstvu za utvrđeni iznos članarine i predujmova.

Priznavanje, mjerenje, nabava i računovodstveni tretman postrojenja i opreme česti su slučajevi
upravljanja imovinom u poslovanju poduzetnika. Ovaj segment dugotrajne imovine u financijskim
izvještajima poduzetnika predstavlja materijalnu imovinu. Računovodstveno evidentiranje te imovine,
kao i kriteriji za njezino priznavanje, bit će obrađeni u ovom članku, uz prikaz primjera knjiženja u
poslovnoj praksi poduzetnika.

Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja uprava društva mora posebnu pozornost posvetiti
događajima koji su nastali u razdoblju nakon datuma bilance, a sve do datuma na koji je odobreno
izdavanje financijskih izvještaja. Ovisno o svojim značajkama, ti poslovni događaji mogu za
posljedicu imati ili usklađivanje financijskih izvještaja ili samo obvezu njihove objave u bilješkama
uz financijske izvještaje. Računovodstveni tretman i okvir postupanja s događajima nakon datuma
bilance definirani su odredbama HSFI-a 4 – Događaji nakon datuma bilance odnosno MRS-a 10 –
Događaji nakon izvještajnog razdoblja. Također, potrebno je voditi računa o zahtjevima objavljivanja
u vezi s događajima nakon datuma bilance u bilješkama uz financijske izvještaje, ovisno o veličini
poduzetnika. U članku autorica razmatra koje su odgovornosti uprave u vezi s događajima nakon
datuma bilance sukladno primjenjivom okviru financijskog izvještavanja.

Poslovni događaju koji u trenutku nastanka ne uzrokuju promjene bilančnih pozicija odnosno ne utječu
na imovinu, obveze, kapital, prihode, rashode i rezultat poslovanja kao temeljne knjigovodstvene
kategorije evidentiraju se kao izvanbilančni zapisi. Takvi poslovni događaji mogu u budućnosti, u
određenim okolnostima poprimiti nova obilježja te utjecati na bilančne pozicije i zbog toga su bitan
izvor korisnih informacija za društvo.
U članku se pojašnjavaju najčešći poslovni događaji koji se evidentiraju u izvanbilančnim zapisima te
njihovo računovodstveno evidentiranje.

Za 2024. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 85/24.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.,
144/20. i 158/23.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Sukladno sada već uhodanoj praksi, poduzetnici sastavljaju svoj godišnji financijski izvještaj u eurima i centima.
U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 5.0.0. od 26.
travnja 2024. godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2024. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2024. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Dana 1. siječnja 2025. godine stupaju na snagu izmjene i dopune šest poreznih propisa koji su u
javnosti prezentirani kao novi krug porezne reforme. Najvažnije novine odnose se na uvećanje
osobnog odbitka, promjenu porezne tarife i snižavanje stopa poreza na dohodak, ukidanje olakšica
u sustavu obveznih doprinosa, uvođenje poreza na nekretnine i povećanje praga za obvezan ulazak
u sustav PDV-a.