Kolovoz

Kod kupaca jača predodžba o kvaliteti proizvoda ako im se ponudi neka garancija ili obećanje kvalitete.
Europska politika zaštite potrošača uključuje pravo na zakonsko jamstvo (engl. legal consumer
guarantee) za kupljeni proizvod u trajanju od dvije godine. Potrošač može od maloprodavača (ne
proizvođača) unutar roka zakonskog jamstva, zatražiti besplatan popravak ili zamjenu, ili može
zatražiti umanjenje cijene ili vraćanje plaćenog iznosa u potpunosti, za proizvod za koji se ispostavi da
ima nedostatke ili je na njemu nastao kvar koji nije nastao krivnjom potrošača. Rezultati nedavnog
istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako je u Hrvatskoj samo 25 % potrošača upoznato s pravima iz
zakonskog jamstva, dok je to na razini EU 40% potrošača. U članku se objašnjava koncept potrošačke
garancije, kako je uređen i kako ga menadžment koristi kao marketinšku strategiju za privlačenje
kupaca.

Jedno od načela koja su propisana u postupku zamjene hrvatske kune eurom je načelo zaštite
potrošača i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena. U okviru načela zaštite potrošača
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH propisana je obveza preračunavanja cijena
primjenom fiksnog tečaja konverzije. Zbog preračunavanja kuna u euro primjenom fiksnog tečaja
konverzije potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije
uveden te je propisana obveza dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima. Autorica u članku daje
primjere preračunavanja i iskazivanju cijena te sadržaju računa u razdoblju dvojnog iskazivanja.

Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nije u razdoblju dvojnog
iskazivanja valuta izrijekom propisana obveza iskazivanja ugovorene naknade za rad studenata i
učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika, u kunama i eurima. Ta je obveza propisana za ugovore
o djelu i autorske ugovore koji će se sklapati u razdoblju od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.
godine, a kako su ugovor o studentskom radu i ugovor o zapošljavanju učenika oblici ugovora uređeni
posebnim propisima, a student i učenik imaju status potrošača, obveza dvojnog iskazivanja odnosi se
i na te ugovore. Pri tome je u odgovorima nadležnog ministarstva istaknuto kako se obveza dvojnog
iskazivanja odnosi na studentske ugovore. Analogno, obveza dvojnog iskazivanja odnosit će se i na
ugovore o privremenom radu učenika srednjih škola koji se za vrijeme školskih praznika zapošljavaju
preko ovlaštenih posrednika.

Hrvatski sabor je 15. srpnja ove godine po hitnom postupku usvojio Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.1 Izmijenjene i dopunjene odredbe ovoga propisa
primjenjuju se od 1. kolovoza 2022. godine, osim prekršajnih odredbi kojima se novčane kazne za
slučaj kršenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora propisuju u eurima. Te odredbe će stupiti
na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, a istovremeno će prestati
važiti istovjetne prekršajne odredbe koji novčanu kaznu propisuju u kunama.

Grijani duhanski proizvodi, e-tekućina i novi duhanski proizvodi nisu dio europskog harmoniziranog
trošarinskog sustava. Njihovo oporezivanje nije harmonizirano na razini Europske unije te države
članice mogu samostalno urediti nacionalno zakonodavstvo u tom području, pri čemu su ograničene
temeljnim načelima Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To su proizvodi namijenjeni udisanju
pare, bez procesa izgaranja, a koji se mogu smatrati supstitutima za duhanske prerađevine (cigarete,
cigare, cigarilosi, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje).

Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovnih događaja utvrđuju primjenjujući novčano
načelo. Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak
prema obavljenoj isplati dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka
(uplate) odnosno izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja
stjecanja dobara iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za
obračun poreza na dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u knjizi primitaka
i izdataka zbog razlike u tečaju koji se primjenjuje u jednom i drugom slučaju.

Porezna uprava provodi ovršni postupak radi prisilne naplate nepodmirenih obveza po osnovi poreza,
doprinosa i drugih javnih davanja od pravnih i fizičkih osoba – poreznih dužnika, ako je porezni
dug dospio. Postupak prisilne naplate poreznog duga porezno tijelo najčešće provodi na temelju
ovršnih i vjerodostojnih isprava, donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje
ovršenik ima na računu kod banke s nalogom Financijskoj agenciji za prijenos zaplijenjenih novčanih
sredstava na propisane račune te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod
poslodavca.

U kriznim vremenima i uvjetima recentnih ekonomskih poremećaja, globalno i lokalno, javlja se
izloženost poduzeća brojnim poznatim i nepoznatim rizicima. Kada je riječ o recentnoj inflaciji koja je
u određenoj mjeri posljedica pandemije COVID-19, a u najvećoj mjeri rezultat brojnih sankcija Ruskoj
Federaciji zbog njihove invazije na Ukrajinu te izazovima s kojima se u takvim okolnostima suočavaju
funkcije interne revizije, općenito i široko govoreći mogu se istaknuti neposredni rizici povezani s
nemogućnosti učinkovitog planiranja i predviđanja, upravljanjem rastućim troškovima i ostalim
rashodima poslovanja te nemogućnosti učinkovitog prilagođavanja cijena radi održavanja marže i
profitabilnosti poduzeća.

Poslovni događaj kao što je ugovor o zakupu poslovnog prostora evidentira se u poslovnim knjigama
društva i takav ugovor poduzetnici mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama – vlasnicima
poslovnog prostora. U takvim slučajevima poduzetnici imaju situacije u kojima su primorani ili su
donijeli vlastitu odluku o ulaganju vlastitih sredstava u uređenje tuđe imovine. Navedena ulaganja
također moraju biti evidentirana kao poslovni događaji u knjigama poduzetnika. Iz tog razloga autor
članka će kroz primjere zakupa poslovnog prostora i ulaganja u tuđu imovinu pokazati učinak takvih
ulaganja na financijske izvještaje samih poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog
izvješćivanja

Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom vrlo često se odlučuju za obračun proizvodnje po
standardnim troškovima. Standardima financijskog izvještavanja kao jedna od dopuštenih tehnika
mjerenja troška je metoda standardnog troška. Najčešći razlog primjene metode standardnog troška
je periodična (dnevna, satna ili slično) isporuka proizvoda. U takvim slučajevima je nemoguće u isto
vrijeme proknjižiti ulazne troškove koji su alocirani na taj proizvod, a automatizmom se iskazuje
trošak prodanih proizvoda na rashodima. Kasnije prilikom alociranja stvarnih troškova dolazi do
pozitivnih ili negativnih odstupanja, o čemu je više riječ u članku