Riznica

Što se sve smatra javnim davanjem uređeno je Općim poreznim zakonom. Međutim i posebni lex
specialis zakoni određenu vrstu davanja pripisuju javnim davanjima na koja se na određeni način
primjenjuju odredbe OPZ-a. Jedan od takvih posebnih zakona jest Zakon o komunalnom gospodarstvu
prema kojemu se javnim davanjem smatra i komunalna naknada i komunalni doprinos. U praksi se
posebno kao sporno pojavljuje pitanje zastare komunalne naknade i komunalnih doprinosu u smislu
imaju li se na iste primijeniti odredbe OPZ-a ili Zakona o obveznim odnosima.

Ugovori o javnoj nabavi moraju biti sklopljeni u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi
i odabranom ponudom pa ukoliko je procijenjena vrijednost predmeta nabave u dokumentaciji o nabavi
i valuta ponude određena u kunama, ugovor o javnoj nabavi sklapa se također u kunama. Njegovo
izvršenje može biti i nakon 1. 1. 2023. godine kada će se ulazni računi ispostavljati i zaprimati u eurima.
Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata Zakona o uvođenju eura, postupak uvođenja eura
ne utječe na valjanost postojećih ugovora o javnoj nabavi u kojima je navedena kuna kao nacionalna
valuta. Svaki ugovor o javnoj nabavi sklopljen u kunama nije potrebno mijenjati već će nastaviti vrijediti,
kao i drugi pravni instrumenti poput primljenih jamstava za ozbiljnost ponude ili dobro izvršenje ugovora.

Nagrade koje škole, lokalne jedinice ili druge organizacije isplaćuju ili na drugi način omogućavaju
učenicima za postignute rezultate na školskim, općinskim, županijskim i državnim natjecanjima,
smotrama i drugim oblicima promocije učeničkog stvaralaštva, nisu oporezivi dohodak i ne iskazuju
se u obrascu JOPPD. Mogu se učeniku isplatiti u novcu ili omogućiti u obliku prigodnog dara.
Nagrade koje škole isplaćuju nastavniku koji je mentor učenika i drugim osobama koje su svojim
radnim angažiranjem doprinijele postizanju zapaženih rezultata učenika, mogu se isplatiti kao plaća
ili kao neoporeziva prigodna nagrada za ostvarene radne rezultate. Ako nagradu isplaćuje poslovni
subjekt u kojemu nastavnik nije zaposlen, taj se primitak oporezuje kao drugi dohodak.

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije koji ostvaruju vrijednost isporuka u okviru oporezive
gospodarske djelatnosti u iznosu manjem od 300.000,00 kuna, smatraju se „malim poreznim
obveznicima“. Oni primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike koji
podrazumijeva da su njihove isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, na izlaznim računima ne iskazuju
PDV i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Sukladno članku 90. Zakona o PDV-u oni se nisu obvezni
upisati u registar poreznih obveznika, ali se pod određenim uvjetima smatraju osobama koje se
trebaju registrirati za potrebe PDV-a.

Vijeće Europske unije za ekonomske i financijske poslove usvojilo je 12. srpnja 2022. tri pravna
akta čime je dovršena pravna procedura u Vijeću EU vezana za uvođenje eura u Hrvatskoj. Time je
i formalno završen cijeli proces koji je započeo još 2017. godine i tako Hrvatska od 1. siječnja 2023.
postaje dvadeseta država članica europodručja. Kako će ovaj proces imati utjecaja na sve pa tako
i na neprofitne organizacije, u nastavku se pojašnjavaju najvažnije aktivnosti i odrednice procesa o
kojima trebaju voditi računa neprofitne organizacije.

Kratkoročno zaduživanje u sustavu proračuna propisano je Zakonom o proračunu i izrijekom je
dozvoljeno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dok za proračunske korisnike
nije izrijekom dozvoljeno, što ne znači da je zabranjeno, ali pod određenim uvjetima. Autorica u
tekstu daje primjere i pojašnjava način knjigovodstvenog evidentiranja kratkoročnih primitaka u
sustavu proračuna. Također, ukazuje na razlike kod planiranja kratkoročnih primitaka kod državnog
proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pojašnjava kada i zašto ne(treba)
planirati kratkoročne primitke u sustavu proračuna.

Zabrana zapošljavanja bila je propisana Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. i 2021.
godinu, u pandemijskim godinama. Na 108. sjednici Vlade Republike Hrvatske, održanoj 17. ožujka
2022. godine, donesena je Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim
službama, a objavljena je u Nar. nov., br. 35/22., koju autorica u članku detaljnije pojašnjava.

Dana 25. lipnja 2022. god. na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup
informacijama. Riječ o izmjenama i dopunama kojim se postojeći Zakon o pravu na pristup
informacijama usklađuje s Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja
2019. godine, o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Autorica u
nastavku teksta daje kratak prikaz najvažnijih izmjena i dopuna predmetnog Zakona.

Javna nabava za izvođenje građevinskih radova najčešće se ugovara s fiksnim cijenama i bez kriterija
promjene cijena, a uslijed problema na tržištu uvjetovanih COVID-19, potresom, subvencijama,
ratom u Ukrajini, gospodarskim i svjetskim poremećajima u opskrbi energentima, rastućoj inflaciji i
sl., mnogi izvođači odustaju od ugovorenih poslova. Za ublažavanje poremećaja na tržištu, iznalaze
se rješenja za revidiranje ugovora i priznavanje stvarnih cijena.

Državni službenici i namještenici i službenici i namještenici u javnim službama ostvaruju za 2022.
godinu pravo na regres za godišnji odmor prema Kolektivnom ugovoru za državne službe odnosno
prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe koji se primjenjuju od 1. svibnja 2022. godine.
Visina regresa određena je u svoti od 1.500,00 kn po zaposleniku, a uvedene su novine pri isplati
regresa zaposlenicima javnih službi koji rade s nepunim radnim vremenom.