U članku se obrađuju porezna obilježja darovanja dana fizičkim osobama za rješavanje njihovih
zdravstvenih potreba. Darovanjima za zdravstvene potrebe smatraju se primici koje fizička osoba
ostvari u svrhu plaćanja operativnih zahvata, liječenja, nabave lijekova i ortopedskih pomagala te
troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
U radu se objašnjava oporezivanje direktnim porezima inozemnih izvođača odnosno umjetnika
i sportaša u Republici Hrvatskoj. Razjašnjene su primjenjive odredbe međunarodnih ugovora te
domaće porezne odredbe, uz praktične primjere.
Fizička osoba koja ostvaruje primitke od drugog dohotka i/ili autorske naknade i obveznik je PDV-a, dužna je
na obavljene isporuke zaračunati porez na dodanu vrijednost po propisanoj stopi. Po sili zakona postaje obveznik PDV-a ako u tekućoj ili prethodnoj godini isporuči usluge i prava u vrijednosti većoj od 40.000,00 eura,
pri čemu se pod naknadom za isporuku podrazumijeva bruto primitak fizičke osobe.
Fizička osoba koja je obveznik PDV-a može porez na dohodak od primljenih naknada i autorskih honorara plaćati
po odbitku od drugog dohotka, što podrazumijeva obvezu isplatitelja da pri isplati naknade obračuna i plati pripadajuće doprinose i porez na dohodak te da isplaćenu svotu i plaćena javna davanja iskaže u obrascu JOPPD.
Primjenom metoda za utvrđivanje transfernih cijena može se utvrditi jesu li uvjeti komercijalnih
i financijskih odnosa povezanih osoba u skladu s neovisnim tržišnim načelom. U postupku izbora
metode treba nastojati izabrati najprimjereniju metodu koja će odgovarati posebnim činjenicama
i okolnostima pojedinog slučaja te bi u postupku odabira metode trebalo uzeti u obzir prednosti i
nedostatke metode, primjerenost metode obzirom na prirodu kontrolirane transakcije te dostupnost
pouzdanih informacija o transakcijama na slobodnom tržištu.
Tema ovoga rada je ukratko navesti promjene koje će primijeniti obveznici poreza na dobit tijekom
poreznog razdoblja započetog u 2023. i 2024. godini. U prvom dijelu ovoga rada navode se promjene
koje se odnose na sve obveznike poreza na dobit, a koje su donesene u sklopu porezne reforme. U drugom
dijelu rada daje se kratak uvod u dio globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti. Ta promjena
će obuhvatiti samo subjekte obveznike poreza na dobit koji su dio velike multinacionalne kompanije
koja ostvaruje konsolidirane prihode veće od 750.000.000,00 eura. U ovom radu se opisuje mjera
Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a) iz Akcijskog plana za borbu protiv smanjenja
porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (engl. Base Erosion and Profit Shifting: BEPS), koja se odnosi
na uvođenje minimalne globalne stope poreza na dobit od 15 %. Model pravila OECD-a za tu mjeru uz
određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od
14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih
poduzeća i velike domaće skupine u Uniji. Ta Direktiva je implementirana u hrvatski porezni sustav
putem Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, koji će biti kratko opisan u ovom radu.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije koji ostvaruju vrijednost isporuka u okviru oporezive
gospodarske djelatnosti u iznosu koji nije veći od 40.000,00 eura, smatraju se „malim poreznim
obveznicima“. Oni primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike koji
podrazumijeva da su njihove isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, na izlaznim računima ne iskazuju
PDV i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Sukladno članku 90. Zakona o PDV-u oni se nisu obvezni
upisati u registar poreznih obveznika, ali se pod određenim uvjetima smatraju osobama koje se
trebaju registrirati za potrebe PDV-a. Ako „mali porezni obveznik“ tijekom godine ostvari vrijednost
oporezivih isporuka u iznosu iznad propisanog praga obvezan se od 1. sljedećeg mjeseca upisati u
registar obveznika PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama „malih poreznih obveznika“ u slučaju
ulaska u sustav PDV-a tijekom godine odnosno o njihovim transakcijama zbog kojih su se obvezni
registrirati za potrebe PDV-a.
U okviru svoje djelatnosti turističke agencije mogu obavljati i turističke usluge u okviru kongresnog
turizma. Djelatnost je uređena Zakonom o pružanju usluga u turizmu, a agencije ju mogu obavljati
organizacijom kongresnog turizma u tuzemstvu ili u inozemstvu. O paketu usluga koje agencija
pruža u okviru organizacije kongresnog turizma ovisi i način obračuna PDV-a. Agencija kao obveznik
PDV-a primjenjuje redovni obračun PDV-a ako u okviru usluga koje pruža nisu uključene usluge
vezane za putovanje (smještaj ili prijevoz) ili posebni postupak oporezivanja ako u okviru organizacije
kongresa prodaje i uslugu smještaja ili prijevoza sudionicima kongresa. Autorica u nastavku članka
piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije kongresa, konferencija, seminara ili drugih
edukacija odnosno događanja.
Isporuke dobara unutar Europske unije oslobođene su PDV-a u državi članici otpreme, ako je kupac
porezni obveznik u drugoj državi članici koji je obvezan obračunati PDV na stjecanje dobara. Kako
bi isporučitelj iz jedne države članice mogao provjeriti je li njegov kupac registriran kao porezni
obveznik u državi članici u kojoj otprema završava, države članice u tu svrhu razmjenjuju podatke
putem VIES baze koja sadrži PDV identifikacijske brojeve dodijeljene poreznim obveznicima koji
posluju na jedinstvenom europskom tržištu. Autorica u nastavku članka piše o isporukama dobara
unutar Europske unije i o uvjetima za primjenu poreznog oslobođenja između poreznih obveznika u
različitim državama članicama.
Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak te građanima dostavlja privremeno
porezno rješenje za ostvarene dohotke tijekom 2023. godine koji se prema Zakonu o porezu na
dohodak smatraju godišnjim. Razlika za uplatu ili najčešće povrat poreza kojeg ostvaruju građani,
ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza tijekom prošle godine, olakšicama na koje građani imaju
pravo te godinama života za mlade osobe (do 30 godina).
Međutim, neovisno od obavljenog povrata poreza na dohodak i prireza za 2023. godinu, porezni
obveznici imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2024. godine podnijeti prigovor na
zaprimljeno privremeno porezno rješenje, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom
postupku bili nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje
zaprimiti nakon 31. srpnja 2024. godine, mogu podnijeti prigovor u roku 30 dana od dana zaprimanja
privremenog poreznog rješenja.
U 2024. godini povećani su neoporezivi primici studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih
posrednika tako da njihov neoporezivi primitak iznosi do 3.360,00 eura godišnje po studentu
odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko posrednika može na ostvarenim primicima
koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u 2024. godini iznosi 6.720,00 eura, tako da mu
ukupna neoporeziva zarada iznosi do 10.080,00 eura. Studenti i učenici mogu u 2024. godini primiti i
neoporezive nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do iznosa 3.360,00 eura godišnje.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika i obveza uvećanja satnice ako student radi
prekovremeno, noću, nedjeljom i u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom.
Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom između
posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika, s naglaskom na novine uvedene izmjenama
poreznih propisa koje su na snazi od 1. siječnja 2024. godine.
