2022

Prema propisima o porezu na dohodak koji su izmijenjeni od 1. listopada 2022. godine, radnik može
u poreznoj godini ostvariti neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do
5.000,00 kn godišnje, novčanu nagradu za radne rezultate do 7.500,00 kn godišnje, dar u naravi do
1.000,00 kn godišnje i dar za dijete do 15 godina starosti u iznosu 1.000,00 kn po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.

Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Radi se o konačnom obračunu PDV-a u
okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno listopad – prosinac). Autorica
u članku daje podsjetnik na pripremne radnje za sastavljanje obračuna za posljednje razdoblje
oporezivanja u 2022. godini vezano za obvezu godišnjeg usklađivanja obračuna koji su tijekom godine
sastavljani i predani Poreznoj upravi na Obrascu PDV.

Porezni obveznik koji je tijekom 2022. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu manjem od 300.000,00 kuna stekao je uvjete za izlazak iz sustava
PDV-a, tj. postaje tzv. „mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se na njega
primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome mora
obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2023. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2023. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.

Obvezan ulazak u sustav PDV-a propisan je za porezne obveznike koji tijekom godine ostvare vrijednost
isporuka u iznosu iznad propisanog praga. Prag je propisan člankom 90. Zakona o PDV-u i od 1. 1.
2023. iznosi 39.816,84 eura. Prelaskom praga tijekom godine porezni se obveznik obvezan upisati
u registar obveznika PDV-a od 1. sljedećeg mjeseca odnosno prelaskom praga u zadnjem razdoblju
oporezivanja od 1. siječnja sljedeće godine. Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se
nadležnoj ispostavi Porezne uprave na Obrascu P-PDV. Autorica u članku piše o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza.

COP27 klimatska konferencija održana u studenome ove godine istaknula je provođenje hitnih
mjera za rješavanje klimatske krize, u protivnom će imati jake implikacije na pogoršanje društvenih,
okolišnih i ekonomskih čimbenika na svjetskoj razini. Risk in Focus 2023. (ECIIA), klimatske promjene
i održivost okoliša pozicionira kao ključne poslovne rizike u 2023. godini (IIA On Risk Report 2022.
navodi održivost okoliša kao ključni poslovni rizik koji naglašava sposobnost organizacije da pouzdano
mjeri, procjenjuje i točno izvještava o pitanjima utjecaja na okoliš). Razmatranje okolišne, društvene
i upravljačke komponente (ESG) je i dalje u fokusu dionika današnjice, a pristup interne revizije bi
trebao prije svega biti fokusiran na upravljačku komponentu (prema Risk in Focus 2023., korporativno
upravljanje i izvještavanje je rangirano na drugom mjestu kada se gleda utrošeno vrijeme internih
revizora). Uloga interne revizije u ESG-u je u njenoj dualnoj ulozi kroz podršku menadžmentu kao
neovisno i objektivno jamstvo te kao savjetnik od povjerenja. Podršku ulozi interne revizije u ESG-u
i njenom utjecaju na organizaciju pruža primarno IIA kroz White paper, 2021. (kao i Model tri linije,
2020.) gdje se od organizacije očekuje da se javno očituje o održivosti te redovno pruža točne i
relevantne informacije vezane uz ESG strategije i rizike. Autori u ovom članku razmatraju ESG rizike,
ulogu interne revizije u ESG-u te navode primjere ESG rizika, revizijskih pristupa i indikatora u procesu
interne revizije okolišnih, društvenih i upravljačkih komponenti.

U ovom se članku obrađuju relevantni metodološki aspekti interne revizije koje treba uzeti u obzir
prilikom planiranja interne revizije za 2023. godinu s posebnim osvrtom na aktualne Međunarodne
standarde za profesionalno obavljanje interne revizije, povezane smjernice i najbolje prakse.

S obzirom da su zalihe vrlo često značajna stavka financijskih izvještaja, revizor prilikom provođenja
revizije svoje postupke mora planirati na način koji će mu omogućiti prikupljanje dostatnih i
primjerenih revizijskih dokaza vezanih uz zalihe. Kao dio revizorskih testiranja, revizor općenito
mora provjeriti određene tvrdnje vezane za stanja zaliha na kraju razdoblja, kao što su: postojanje,
potpunost, prava i obveze, vrednovanje, objavljivanje. Osobito kada su zalihe značajne za financijske
izvještaje, obveznik revizije mora revizoru omogućiti prisustvovanje inventuri zaliha, kako bi revizor
prikupio dokaze u vezi s postojanjem i kvalitativnim stanjem zaliha. Ako prisustvovanje inventuri nije
omogućeno, revizor treba obaviti alternativne postupke. U takvim okolnostima, revizor vrlo često
nije u mogućnosti prikupiti dovoljne dokaze te je posljedica izražavanje modificiranog mišljenja o
financijskim izvještajima za poziciju zaliha. U članku autorica razmatra obveze revizora prilikom
inventure, sukladno MRevS-u 501 – Revizijski dokazi – posebna razmatranja za odabrane stavke.

Opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i
povjerenika radnika za zaštitu na radu, te djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu uređeni su Zakonom
o zaštiti na radu. U određenim djelatnostima poslodavci imaju obvezu radnicima osigurati radnu
odjeću i obuću. Takva obveza proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu, iz posebnih propisa, ili iz internih
akata poslodavca. Autorice u članku prezentiraju računovodstvene evidencije koje poduzetnici moraju
voditi ako nabavljaju radnu odjeću i obuću, prezentiraju računovodstveni tretman i priznavanje
rashoda za radnu odjeću i obuću, te objašnjavaju i prezentiraju porezni tretman zakonski propisane i
zakonski nepropisane radne odjeće (korporativna radna odjeća).

Poljoprivredna djelatnost obuhvaća različite aktivnosti, primjerice uzgoj stoke, šumarstvo, uzgajanje
jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva, obrađivanje voćnjaka i plantaža, cvjećarstvo, akvakulturu
(uključujući i uzgoj ribe) i sl., a podrazumijeva upravljanje subjekta biološkom transformacijom i
žetvom ili berbom biološke imovine radi prodaje ili pretvaranja u poljoprivredni proizvod ili u dodatnu
biološku imovinu. U članku autorica na primjeru obrađuje računovodstveni tretman odnosno
priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda do točke ubiranja plodova u
skladu s MRS-om 41 – Poljoprivreda odnosno istoimenim HSFI-om 17.

Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i karakteristikama ugovornih
novčanih tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina.
Pri mjerenju financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se,
u ovisnosti o klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po
amortiziranom trošku. U članku se navode i objašnjavaju odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantne za
naknadno mjerenje financijske imovine te se ukazuje na utjecaj rastuće inflacije i kamatnih stopa na
mjerenje financijske imovine.