Neprofitne organizacije kao obveznici poreza na dobit
Neprofitne organizacije nemaju za cilj obavljanje gospodarske djelatnosti, no ono nije zabranjeno. I
neprofitnim organizacijama dozvoljeno je uključiti se u tržišnu utakmicu. Problemi u praksi nastaju
kada obavljanjem gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija stječe neopravdane povlastice na
tržištu. Takve organizacije trebale bi biti upisane u registar obveznika poreza na dobit i obračunavati
i plaćati porez na dobit.
Škole u sustavu poreza na dodanu vrijednost
Usluge odgoja i obrazovanja djece i mladeži kada ih obavljaju javne ustanove, oslobođene su plaćanja
PDV-a temeljem čl. 39. Zakona o PDV-u. Radi se o poreznom oslobođenju bez prava na odbitak
pretporeza. Ako obrazovne ustanove pored usluga obrazovanja, obavljaju i oporezive isporuke mogu
biti porezni obveznici koji imaju obvezu upisa u registar obveznika PDV-a ili se samo smatraju tzv.
„malim poreznim obveznicima“, ako im je vrijednost oporezivih isporuka manja od propisanog praga
za ulazak u sustav PDV-a. Autorica u članku piše o oslobođenim i oporezivim isporukama škola koje
su kao porezni obveznici upisane u registar obveznika PDV-a.
Primjer sastavljanja novčanog proračuna neprofitnih organizacija za 2026. godinu
Uz sastavljanje financijskih izvještaja, u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija uprave ovih organizacija u svrhu kvalitetnog vođenja aktivnosti trebaju i
druge relevantne informacije. Posebno za neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo,
relevantne su inforacije na novčanom načelu.Kada je u pitanju planiranje aktivnosti, tada su korisne
i informacije o očekivanim novčanim primicima i izdacima za novo razdoblje aktivnosti neprofitnih
organizacija. Zbog toga, u ovom članku na jednom slučaju ilustriran je postupak izrade novčanog
proračuna neprofitne organizacije.
Devetomjesečni financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2025. godinu
U skladu s pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračuna, JLP(R)S1, proračunski
i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave obvezni su za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2025. sastaviti i predati financijske
izvještaje. Uobičajeno, Ministarstvo financija kvartalno objavljuje Okružnicu o predaji financijskih
izvještaja u kojoj se daje pregled obveznika predaje financijskih izvještaja, rokovi, obrasci, način
popunjavanja pojedinih stavki financijskih izvještaja, specifičnosti vezane uz izradu financijskih
izvještaja te ostale aktualnosti u izvještavanju, o čemu autorice daju detaljniji pregled u članku.
Obveze poslodavca prilikom isplate plaće radniku nad kojim se provodi stečaj potrošača
Smisao stečaja potrošača je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon
unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima kako bi mu se omogućio
novi početak.
Poslodavci imaju ulogu u postupku i nemalo se iznenade kad budu obaviješteni o stečaju potrošača,
radnika.
Postupak ima svoje zakonitosti koje razlažemo u tekstu, s posebnim osvrtom na ulogu poslodavca
kao dužnikova dužnika prilikom isplate plaće.
Dodatak na plaću za otežane uvjete rada
Radnik za obavljeni rad ima pravo na plaću koju, između ostaloga, čine i obvezni dodaci na plaću
uključujući i dodatak za rad u otežanim uvjetima rada. Kada je riječ o otežanim uvjetima rada, kao
spornima u praksi se javljaju pitanja definiranja poslova koji spadaju u kategoriju poslova s otežanim
uvjetima rada iz razloga što u okviru zakona isti nisu na jasan način i u potpunosti definirani. Koji su
to poslovi za koje bi radnik trebao ostvariti dodatak na plaću, kako definirati visinu i način obračuna
dodatka na plaću za otežane uvjete rade te što sve općenito čini plaću i kako ju ispravno definirati,
pročitajte u tekstu koji slijedi.
Obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.),
usklađen je s preventivnim mjerama iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti nacionalnog sustava
sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.). Izmjene su donijele dodatne
obveze obveznicima te preciznije odredbe u vezi prikupljanja i provjere podataka stranaka.
Za računovođe, revizore i porezne savjetnike to znači da pri uspostavi poslovnog odnosa i stalnom
praćenju poslovnih odnosa moraju provoditi mjere dubinske analize, uključujući i utvrđivanje političke
izloženosti stvarnih vlasnika stranaka. Time se njihov profesionalni rad, osim stručnih i poreznih
aspekata, sve više isprepliće s preventivnim mjerama financijskog nadzora.
U nastavku članka autor detaljnije razrađuje postupak provedbe mjera dubinske analize i način
utvrđivanja političke izloženosti stranaka, s posebnim naglaskom na praktične izazove i odgovornosti
računovođa.
Poslovni izdaci i izdaci koji se porezno ne priznaju u obrtničkoj djelatnosti
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak
na temelju poslovnih knjiga i evidencija, primjenjuju načelo blagajne. To znači da se dohodak od
samostalne djelatnosti utvrđuje kao razlika između naplaćenih poslovnih primitaka od strane kupca
te plaćenih poslovnih izdataka dobavljačima. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti su svi odljevi
dobara tijekom poreznog razdoblja koji nastaju radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih
primitaka. U poslovnim se knjigama za samostalnu djelatnost kao poslovni izdaci mogu evidentirati
svi oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
Međutim, u poslovanju samostalnih djelatnosti nastaju neki poslovni izdaci koji, iako su plaćeni po
načelu blagajne, nisu porezno priznati radi čega se ne evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka kao
izdaci obrta i slobodnih zanimanja. Jednako tako, iako su u izravnoj svezi s obavljanjem djelatnosti,
određeni izdaci koji nastaju, samo se djelomično porezno priznaju. Više o navedenome, kao i o načinu
evidentiranja izdataka u Obrascu KPI, može se pročitati u nastavku članka.
Naknada za bolovanje obrtnika i drugih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. godine
povećani su najviši i najniži iznos mjesečne naknade na teret HZZO-a za sve osigurane osobe koje
zbog privremene spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu. Obrtnici, poljoprivrednici i
osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost slobodnog zanimanja i po toj su osnovi obvezno
osigurani, ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti, a
u propisanim slučajevima (ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći) od prvog dana spriječenosti za
rad. Isplata naknade za bolovanje od strane HZZO-a uvjetovana je podmirenim obvezama doprinosa
za zdravstveno osiguranje.
Naknada za bolovanje određuje se od osnovice na koju su plaćeni doprinosi za šest mjeseci koji
prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Ta se mjesečna osnovica za svrhe određivanja
visine naknade za bolovanje preračunava u neto plaću, a dnevna svota naknade se određuje uz
pretpostavku šestodnevnog radnog tjedna. Utvrđivanje dnevne osnovice za obračun naknade za
bolovanje provodi HZZO na obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Obrtnicima, poljoprivrednicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost
miruje obveza doprinosa u razdoblju od 43. dana spriječenosti za rad odobrene od strane ovlaštenog
doktora, a samo u propisanim slučajevima od prvog dana spriječenosti za rad.
Osnove osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju
Članak obrađuje pravni okvir obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj prema
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju
i zdravstvenoj zaštiti stranaca. Osigurane osobe mogu zadržati status u obveznom zdravstvenom
osiguranju za vrijeme dok ispunjavaju propisane uvjete za tu osnovu osiguranja, a obvezne su o svakoj
promjeni koja je od utjecaja na status obavijestiti HZZO. Ako osigurane osobe svoju obvezu ne izvrše
HZZO će provesti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje ili odjavu s obveznoga zdravstvenog
osiguranja po službenoj dužnosti nakon saznanja za te okolnosti.
Specifičnost za strance je da oni s privremenim boravkom stječu status osigurane osobe samo uz
prethodnu jednokratnu uplatu doprinosa i prijavu u roku 8 dana, a prava mogu koristiti najdulje do
isteka privremenog boravka, uz predviđene iznimke (studenti, digitalni nomadi, privatno osiguranje).