Sezonsko zapošljavanje radnika uređuju dva zakona: Zakon o radu i Zakon o tržištu rada. Zakon o
radu omogućava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla u
sezoni i sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove, na određeno ili na neodređeno vrijeme.
Zakon o tržištu uređuje uvjete i postupak sklapanja ugovora za obavljanje privremenih i povremenih
sezonskih poslova u poljoprivredi i ribarstvu.
U članku se obrađuje sezonsko zapošljavanje radnika prema Zakonu o radu, pravo na plaću, naknadu
plaće i ostale primitke te uvjeti i način ostvarivanja prava u sustavima socijalnih osiguranja. U
sljedećem broju časopisa obradit će se zapošljavanje radnika na privremenim i povremenim poslovima
u poljoprivredi, prema Zakonu o tržištu rada.
Poslodavac koji obavlja sezonsku djelatnost može zaposliti radnika na određeno vrijeme u trajanju do
devet mjeseci, pri čemu se za sezonski rad na određeno vrijeme ne primjenjuju sva ograničenja koja
su Zakonom o radu propisana za ugovore radu na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor
za stalne sezonske poslove, poslodavac preuzima obvezu plaćanja doprinosa za radnikovo produženo
mirovinsko osiguranje u razdoblju između dva radna odnosa na određeno vrijeme. Ako se ugovor
o radu za stalne sezonske poslove sklopi na neodređeno vrijeme, poslodavac se mora s radnikom
sporazumjeti o njegovom statusu u razdoblju dok nema potrebe za radom.
U razdoblju trajanja radnog odnosa na određeno vrijeme radnik ima pravo na plaću, naknadu plaće,
naknade troškova, nagrade i druge primitke pod jednakim uvjetima kao drugi radnici zaposleni kod
odnosnog poslodavca. Radnik zaposlen na neodređeno, ima sva novčana prava iz radnog odnosa,
osim za razdoblje između dviju sezona kada ne postoji potreba za njegovim radom.
Svibanj
-
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSvibanj
-
2023ČlanciPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanjTrošarine
Novine kod kretanja trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom između država članica EU
Sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda – EMCS sustav, koji se trenutačno upotrebljava za kretanje
trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine od 13. veljače 2023. godine, proširen je na
kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u jednoj državi članici, a koji se premještaju na
teritorij druge države članice u komercijalne svrhe kako bi tamo bili pušteni u potrošnju. Znači da se
„papirnato poslovanje“ uz PPTD prestalo primjenjivati od 13. veljače 2023. godine, a uspostavljeno je
e-poslovanje uz e-PPTD. Takva kretanja mogu se odvijati isključivo između subjekata koji su pri nadležnom
tijelu države članice registrirani kao ovjereni pošiljatelj/povremeni ovjereni pošiljatelj odnosno ovjereni
primatelj/povremeni ovjereni primatelj uz elektronički pojednostavljeni trošarinski dokument (e-PPTD).
Proširenje primjene EMCS sustava obuhvaća i EU kretanje potpuno denaturiranog alkohola. -
2023ČlanciPorez na dodanu vrijednostPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanj
Trgovina rabljenim vozilima i obračun PDV-a po posebnom postupku oporezivanja marže
Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže kod
prodaje rabljenih dobara. Obračun PDV-a na ostvarenu razliku između nabavne i prodajne vrijednosti
(ostvarenu maržu) primjenjuje se samo ako su rabljena dobra nabavljena od dobavljača koji nije
zaračunao PDV ili od dobavljača koji je također kod prodaje primijenio posebni postupak oporezivanja
marže. Posebni postupak primjenjuju samo trgovci rabljenim dobrima (preprodavatelji) i ne može
se primijeniti kada se prodaje rabljeno dobro koje je porezni obveznik koristio u obavljanju svoje
djelatnosti. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna PDV-a primjenom posebnog postupka
oporezivanja marže kod prodaje rabljenih vozila. -
2023ČlanciPorez na dohodakPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanj
Neoporezivi troškovi prehrane radnika
Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka. -
U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSvibanj
Pregled rokova i način čuvanja poslovne dokumentacije
Zakonom o računovodstvu, Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dohodak, ali i drugim
propisima uređena je obveza čuvanja poslovne dokumentacije. U članku su prikazani rokovi, način
i ostala pravila vezana uz čuvanje računovodstvene dokumentacije. Isto tako i nakon brisanja
trgovačkog društva iz sudskog registra potrebno je računovodstvenu dokumentaciju čuvati u za
to propisanim rokovima. Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima objavljenima u Nar. nov.,
br. 34/22. ukinuta je obvezna predaja poslovnih knjiga Hrvatskoj gospodarskoj komori, već je
„vraćeno“ na staro gdje je likvidator društva dužan čuvati ili povjeriti na čuvanje poslovne knjige
društva. -
U svom poslovanju, poduzetnici se koriste različitim oblicima imovine. Takvo posjedovanje imovine
podložno je situaciji u kojoj se spomenuta imovina može oštetiti na različite načine. Prirodna
nepogoda jedna je od posljedica koje ostavljaju imovinu u većem ili manjem dijelu neupotrebljivom.
Tako nastala šteta na imovini poduzetnika ima trenutačne posljedice na njegovo poslovanje koje se
očituju na smanjenju vrijednosti imovine, ali i odgođene posljedice koje se očituju kao propuštena
dobit zbog nemogućnosti korištenja takve imovine ili potencijalnog zastoja u radu poduzetnika.
Štetu je u pojedinim slučajevima gotovo nemoguće spriječiti pa se iz tog razloga poduzetnici služe
pravodobnim osiguranjem imovine kako bi njezine posljedice ublažili. S obzirom da u opisanim
situacijama postoje razni slučajevi evidentiranja štetnih događaja, autor će u nastavku članka
prikazati pravno, računovodstveno i porezno motrište štete na imovini poduzetnika. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSvibanj
Računovodstveni i porezni tretman prodaje dugotrajne materijalne imovine
Prodaja dugotrajne materijalne imovine česta je transakcija u poslovanju poduzetnika. Porezni i
računovodstveni tretman prodaje dugotrajne materijalne imovine ima svojih specifičnosti, osobito
kada je riječ o prodaji osobnih automobila. Računovodstveni i porezni tretman uvelike ovise o
nekoliko faktora, kao što su informacija o tome kada je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno,
je li postojala mogućnost odbitka PDV-a. Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni tretman
prodaje dugotrajne materijalne imovine, na primjerima prodaje osobnih automobila. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSvibanj
Odluka za izglasavanje dividendi/ udjela u dobiti temelji se na zadržanoj dobiti, a mogućnost isplate ovisi o novčanom toku poslovnog subjekta
Za izglasavanje dividendi / udjela u dobiti relevantan je Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov.,
br. 111/93. – 18/23.). Za dionička društva skupština je nadležna za raspodjelu dobiti (ZTD, čl. 275.).
Kod društava s ograničenom odgovornošću članovi društva temeljem društvenog ugovora donose
odluku o raspodjeli dobiti (ZTD, čl. 406.). Dakle, osnovica za izglasavanje dividendi/udjela u dobiti je
dobit tekuće godine uvećana za zadržanu dobit iz prethodnih godina. Za novčane isplate dividendi/
udjela u dobiti relevantan je novčani tok, a ne zadržana dobit. U posljednjim godinama sve veći
broj odgovornih poduzetnika odluke o izglasavanju i isplatama dividendi/udjela u dobiti donose
na temelju slobodnog novčanog toka. U članku će se komparirati račun dobiti i gubitka, analizirati
korištenje EBITDA i izvještaja o novčanom toku. Posebno će se ukazati na izračun i korištenje slobodnog
novčanog toka u svrhu isplate dividendi/udjela u dobiti.
- 1
- 2