Ožujak

Skupština je najviše tijelo upravljanja udruge. Jedino je obvezno tijelo udruge, a u pravilu je čine svi
članovi udruge.
Kako skupština funkcionira, koje su joj nadležnosti do detalja kako valjano provesti skupštinu brojna
su pitanja koja si postavljamo, jer je zakonska regulativa štura i ostavlja mnogošto samoj udruzi za
odlučiti i provesti u praksi.

Javne službe su službe koje se ustrojavaju za pružanje javnih usluga. Način zasnivanja radnog odnosa
u javnim službama uređen je različitim pravnim izvorima od čega najveći dio otpada na posebne
zakone i kolektivne ugovore. Međutim, postoji i određeni broj pravnih osoba kojima je osnivač
Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kojima je ostavljeno da
svojim općim aktima same urede postupak zasnivanja radnog odnosa. U nastavku teksta pročitajte
jesu li javne službe obveznici provedbe natječaja prilikom sklapanja ugovora o radu odnosno u kojim
slučajevima postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa bez prethodne provedbe natječaja.

Sukladno ZJN 2016, obvezne osnove za isključenje mogle bi se podijeliti na dvije okolnosti i to,
„kažnjavanost“ i „nepodmirena porezna i socijalna davanja“. U odnosu na prijašnje zakonodavno
uređenje, propisivanje obveznih osnova za isključenje donosi značajne promjene te ono što
pridonosi dodatnim promjenama u postupanju su uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o
nabavi, vrijeme dostave dokaza o nepostojanju obveznih osnova za isključenje, institut pojašnjenja
i/ili upotpunjavanja ponuda i same mogućnosti pojašnjavanja dokaza, uspostavljanje e-Certisa,
dostava ažuriranih popratnih dokumenata te sudjelovanje sve većeg broja stranih ponuditelja.
Otvorenost tržišta te širenje jedinstvenog tržišta Europske unije, pridonosi sve većem sudjelovanju
stranih ponuditelja u postupcima javne nabave. Upravo promjene u dokazivanju obveznih osnova
za isključenje i uvođenje novih instituta, dolaze posebno do izražaja u slučaju sudjelovanja stranih
ponuditelja u postupcima javne nabave.

Statističko izvješće o javnoj nabavi za 2022. godinu svi javni i sektorski naručitelji trebaju izraditi do
31. 3. 2023. godine. Izvješće se izrađuje putem Elektroničkog oglasnika javne nabave generiranjem
podataka o objavama sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i ručnim upisivanjem podataka o
jednostavnoj nabavi bez PDV-a. Posebno treba pripremiti podatke o jednostavnim nabavama koje
su financirane sredstvima Europske unije i nabave koje su naručitelji proveli u postupku obnove u
skladu sa Zakonom o obnovi objekata oštećenih potresom. Važno je pridržavati se navedenog roka
jer se nakon isteka roka zaključavaju podaci te se naknadno ne mogu upisivati.

Minimalna mjesečna plaća radnika zaposlenog s punim radnim vremenom za 2023. godinu iznosi
700,00 eura bruto i primjenjuje se počevši od plaće za siječanj 2023. godine. U minimalnu plaću se
ne uključuju dodaci na koje radnik ima pravo za rad nedjeljom, za rad u dane blagdana i neradne
dane propisane posebnim zakonom, za noćni rad, za rad u otežanim uvjetima, niti uvećana plaća za
prekovremeni rad.
Od 1. siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog čl. 90. st. 5. Zakona o radu, dodaci koji se ne
uključuju u minimalnu plaću ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće. Svi ostali
dodaci na koje zaposlenik ostvaruje pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i/ili ugovoru o
radu, obračunavaju se na osnovicu kako je propisano aktom kojim je uređen određeni dodatak na plaću.

Kada proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji isporuku dobara ili usluga obavi porezni
obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, primatelj isporuke
ima obvezu sam obračunati PDV, ako se radi o isporuci za koju je propisano mjesto oporezivanja
u tuzemstvu. Prijenos porezne obveze na primatelja isporuke propisan je bez obzira radi li se o
primatelju koji je upisan u registar obveznika PDV-a ili se radi o primatelju koji je izvan sustava PDV-a
pa se u ovom slučaju mora registrirati za potrebe PDV-a.
Autorica u članku piše o obvezama koje imaju proračunski korisnici i neprofitne organizacije kada im
isporučuju dobra ili obavljaju usluge strani porezni obveznici, ovisno o tome kako je propisano mjesto
oporezivanja određene isporuke.

Na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH, ministar financija svake godine donosi
naputak u kojemu se utvrđuje način uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te ostalih
prihoda za financiranje javnih potreba. Način njihova utvrđivanja, visina, obveznici uplate, kao i
tijela koja su nadležna za utvrđivanje i praćenje naplate tih prihoda propisuje se posebnim aktima,
no kako bi se omogućila uplata, samo praćenje naplate i raspodjela javnih prihoda naputkom se
propisuju računi i brojčane oznake vrsta prihoda. Autorica u članku daje pregled najvažnijih promjena
u Naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje
javnih potreba u 2023. g.

U članku autori podsjećaju na obvezu sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti
i pripadajućih priloga za 2022. godinu za JLP(R)S. Krajnji rok im je 31. 3. 2023. Dodatno se daje
prikaz stanja sustava unutarnjih kontrola utvrđenog kroz Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu
unutarnjih kontrola u javnom sektoru za 2021. godinu analiziran na temelju zaprimljenih Izjava o
fiskalnoj odgovornosti i aktivnosti unutarnje revizije prethodne godine.

Neprofitne organizacije koje su za 2022. godinu po odredbama zakona vodile dvojno knjigovodstvo imaju obvezu provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja
sustava financijskog upravljanja i kontrola. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o
funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola koji se ne treba dostavljati Ministarstvu
financija, već ostaje kod neprofitne organizacije. Krajnji rok za provođenje samoprocjene za 2022.
godinu je 31. ožujka 2023. godine.

Zakonom o proračunu koji je u primjeni od 1. siječnja 2022. g. propisan je sadržaj i podnošenje
izvještaja o izvršenju financijskih planova proračunskih korisnika. Ovim odredbama uređuje se jedan
važan dio proračunskog procesa izvještavanja proračunskih korisnika koji su izvještaje o izvršavanju
financijskih planova izrađivali najčešće samo zbog obveze davanja odgovora na pitanja 20. i 62. u
Upitniku uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti odnosno obveza koje nekima proizlaze iz Statuta ili drugih
osnivačkih akata. Međutim, kako se financijski planovi za 2022. g. nisu izrađivali temeljem novog
Zakona o proračunu te činjenice da još dosada nisu doneseni provedbeni akti kojima se dodatno
uređuje sadržaj i način izrade i predaje Izvještaja o izvršenju financijskih planova isti se i za 2022. g.
izrađuje se „po starom“. Napominjemo kako izvještaje o izvršenju financijskih planova proračunskih
i izvanproračunskih korisnika obvezno usvajaju njihova upravljačka tijela do 31. ožujka 2023. g., što
proizlazi iz odredbi novog Zakona o proračunu. Autorica u tekstu daje prijedlog sadržaja izvještaja o
izvršenju financijskog plana proračunskih korisnika za 2022. g. koji je sadržajno usklađen s donesenim
financijskim planovima za 2022. g. i koji je temeljen na izgledu izvještaja o izvršenju proračuna čiji
su financijski planovi sastavni dio. Tema članaka u nekim od sljedećih brojeva bit će svakako sadržaj
budućih izvještaja o izvršenju financijskih planova nakon donošenja podzakonskih akata sukladno
odredbama novog Zakona o proračunu.